U broju 7 od 4. travnja 1971. godine Glas Koncila izvješćuje o posjetu Josipa Broza Tita Papi Pavlu VI. od 29. ožujka 1971. godine (str. 3.) navodeći da je Tito, obraćajući se Papi, govorio hrvatski, da je Papi njegov govor prevođen na francuski, da je Papa govorio talijanski i da je taj govor prevođen Titu na hrvatskom jeziku. Na istoj stranici prenose se u cijelosti govori predsjednika Tita i Pape Pavla VI.[i] [Read more…]
“Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (3)
Hrvatsko proljeće u Glasu Koncila – nacionalni ili usputni događaj?
Iako bismo očekivali da ćemo u Glasu Koncila iz 1971. godine naći mnoštvo različitih analiza stanja u ondašnjemu jugoslavenskome društvu, posebice analiza o položaju Hrvata u jugoslavenskoj federaciji te samim tim i analiza zbivanja na hrvatskim sveučilištima i u svakodnevnoj politici, uočit ćemo međutim da o tim temama u 1971. godini Glas Koncila uopće nije pisao. [Read more…]
”Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (2)
1.O Hrvatskome proljeću iz ”pera” nadbiskupa Frane Franića
Mons. Frane Franić (Kaštel Kambelovac, 29.12.1912. – Split, 17.III.2007.), nadbiskup metropolit splitsko-makarski, iznosi odmah na početku svojih ”Uspomena na neka crkvena događanja za vrijeme Hrvatskog proljeća i nakon njega” da ih on piše na zamolbu ondašnjega župnika župe Gospe od Otoka u Solinu, don Vinka Sanadera, koji mu je obećao da će ih objaviti u povodu proslave dvadesete obljetnice ”proslave početka pokrštavanja hrvatskoga naroda” (koja je bila 1976. godine) i tisućitu obljetnicu gradnje marijanskog prasvetišta kraljice Jelene. [Read more…]
“Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (1)
Kao što ni mnoge druge događaje na našim geografskim prostorima ne možemo promatrati kao izdvojene posebnosti, tako ni početak, tijek i prisilni završetak Hrvatskoga proljeća – svejedno sporili se mi oko datuma njegova početka i njegovih glavnih protagonista– nije moguće promatrati izvan konteksta ondašnjih svjetskih, europskih i općejugoslavenskih političkih zbivanja,tako ne možemo izdvojeno, kao zasebnost, promatrati ni odnos predstavnika Katoličke crkve prema zbivanjima i ljudima u i oko Hrvatskoga proljeća krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća. [Read more…]
Stepinac, katolički kler i njihov odnos prema NDH (6)
Dakle, ”nacionalna lojalnost” je u Stepinca bila jača od nacionalne dužnosti i dužnosti prema istini. I kada je oduševljenje novom državom i poglavnikom splasnulo, Stepinac i kler nisu okrenuli leđa režimu, već su samo blago upozoravali na prekomjernost žestokih postupaka i deportacija u Jasenovac. [Read more…]
Stepinac, katolički kler i njihov odnos prema NDH (5)
Što možemo očekivati od drugih članova episkopata koji nisu napravili nikakav znak otklona od sprege Stepinca i Pavelića, jednog nadbiskupa koji je podržao uvođenje rasnih zakona i jednog ratnog zločinca koji ih je temeljito provodio na divljenje nacista? Osim toga, ni 78 godina od završetka Drugog svjetskog rata hrvatski episkopat, kao ni onaj u BiH, nije jasno osudio ustaše i NDH. [Read more…]
Stepinac, katolički kler i njihov odnos prema NDH (4)
Papa Franjo nije mogao, jednostavno nije mogao prijeći preko toga. Zaključno, u drugom pismo patrijarh Irinej pozdravlja prijedlog osnivanja komisije, moli da njen rad bude obogaćen i objektiviziran doprinosom i trećih, međunarodnih stručnjaka, obavještava papu Franju da je o cijeloj stvari Sveti sinod pisao drugim autokefalnim crkvama moleći da duhovni doprinos cijelom procesu, jer kao i Vatikanu, i SPC-u je stalo do promocije ekumenizma i mirotvorstva. Da, točno je, patrijarh je zamolio papu Franju da Stepinčevu kanonizaciju ”skine s dnevnog reda i prepusti nepogrešivom Sudu Božjem”. Da, točno je, argumenti SPC su bili toliko uvjerljivi da ih papa Franjo nije mogao ignorirati. [Read more…]
Stepinac, katolički kler i njihov odnos prema NDH (3)
Pisma patrijarha Irineja papi Franji
Kardinal Koch je, piše kardinal Parolin nadbiskupu Puljiću, ostavio dokument Questione della canonizzazione del Beato Card. Alojzije Stepinac nel contesto dei raporti reciproci fra la Chiesa cattolica e la Chiesa serbo ortodossa (Pitanja u vezi kanonizacije blaženog kardinala Alojzija Stepinca u kontekstu međusobnih odnosa Katoličke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve), dokument koji uzima u obzir opažanja patrijarha Irineja u pismu (prvo) poslanom papi Franji. Taj se dokument na talijanskom jeziku (koji također posjedujem) dostavlja i nadbiskupu Puljiću (da se vidi točno kako Sveta Stolica informira patrijaršiju u Beogradu, pa se i tu vidi da Zagreb nije bio mimoiđen kako je ustvrdio prof. Baloban!). [Read more…]
Stepinac, katolički kler i njihov odnos prema NDH (2)
Čišćenje pamćenja
Kao teolog podsjećam i na ono što svaka moralno zdrava osoba zna: pravo na život i dostojanstvo svake osobe nedodirljivo je, i osobito za vjernike abrahamskih religija na Balkanu, pod Božjom je zaštitom. Stoga svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje. Tu ne može biti razlike ni rasne, ni nacionalne, ni konfesionalne, ni stranačke. Temeljna jednakost u dostojanstvu svih ljudi proizlazi iz same naravi čovjeka, stvorena na sliku i priliku Božju. Pojedinačne i osobito masovne likvidacije bez ikakva suda i dokaza krivnje uvijek su i posvuda teški zločini pred Bogom i pred ljudima. [Read more…]
Stepinac, katolički kler i njihov odnos prema NDH (1)
Bez svih relevantnih historijskih izvora, prije svega službenih izvora Rimokatoličke Crkve (RKC), ne može se u potpunosti znanstveno osvijetliti pitanje povijesne uloge hrvatskog metropolita nadbiskupa (i kardinala) Alojzija Stepinca (blaženika Katoličke Crkve od 3. listopada 1998.) i klera ni njegovog odnosa prema vlastima Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Pri tome se djelovanje nadbiskupa Stepinca ne može razumjeti bez potpunijeg sagledavanja uloge RKC-a i Vatikana, posebno pape Pija XII. u vrijeme Drugog svjetskog rata. [Read more…]
- 1
- 2
- 3
- …
- 23
- Next Page »