Hasanbegović i zagrebački HDZ 25 godina zaostaju za Splitom

Dragan Markovina

Iako je današnji cirkus oko konstituiranja zagrebačke skupštine dao naslutiti kako će bilo kakvi partnerski odnosi između Milana Bandića, HDZ-a i ekstremističke grupacije biti tegobni i obilježeni nepovjerenjem, to ni na koji način ne može utjecati na opći dojam neinventivnosti ovdašnje desnice.

Naime, sve što sada pokušava dobiti Zlatko Hasanbegović, a riječ je o micanju imena Trga maršala Tita i predsjedavanje komisijom za imenovanje ulica i trgova, već je viđeno u Splitu i to prije cijelih 25 godina. Drugim riječima, pored toga što je nova ekstremistička desnica maksimalno neinventivna, ona čak i u kopiranju same sebe kasni četvrt stoljeća, što čitavoj priči daje notu komičnosti.

Pronicljivijim analitičarima je to već odavno jasno, ali s obzirom da široj javnosti očito nije, vrijedi napomenuti da svi politički procesi koji pristojnom svijetu, posebno iz vizure Zagreba, izgledaju nepojmljivi, prvo budu brutalno testirani u Splitu, nakon čega se odatle preliju na ostatak zemlje, sve do Zagreba.

Sve što sada pokušava dobiti Zlatko Hasanbegović, a riječ je o micanju imena Trga maršala Tita i predsjedavanje komisijom za imenovanje ulica i trgova, već je viđeno u Splitu i to prije cijelih 25 godina. Drugim riječima, pored toga što je nova ekstremistička desnica maksimalno neinventivna, ona čak i u kopiranju same sebe kasni četvrt stoljeća, što čitavoj priči daje notu komičnosti

U međufazi ostane taman dovoljno vremena da se bahatiji dio javnosti stigne zgražati nad zaostalim jugom, uvjeren u vlastitu superiornost.

Ranih 90-ih promijenjeno 150 ulica i trgova

Zahvaljujući svemu navedenom, kad se proces prelije, zainteresirana javnost ostane potpuno šokirana i ne zna kako uopće pristupiti problemu.

Stvar je naravno vrlo jednostavna. Autarkična medijska i šira javnost tada je jedva registrirala, a do danas zaboravila da je u Splitu ranih devedesetih promijenjeno više od 150 imena ulica i trgova, i to na način da je s njegovih ulica izbrisana kompletna lijeva i antifašistička baština.

Dakle u drugom gradu po veličini u zemlji i u gradu s jakim simboličnim i kretivnim kapitalom, a ujedno i gradu koji se komparira jedino sa Zagrebom, što vrijedi i obratno, već je prije četvrt stoljeća izbrisan bilo kakav spomen na lijevu tradiciju, koja je u punom smislu riječi činila i čini baštinu tog grada.

Na tu činjenicu reagirao je tek Feral Tribune, a do danas je šira javnost uopće nije svjesna. Zahvaljujući toj činjenici, u Splitu danas ne postoji ni ulica žrtava fašizma.

Split je ujedno sjedište županije koja je rekord po broju nezaposlenih u Hrvatskoj. Točnije, u prosincu 2016. u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je 42.102 nezaposlena, što čini postotak od 14,7 % nezaposlenih na razini države

Ovu staru vijest navodimo isključivo da bismo mogli navesti što je točno ta ideološka revolucija promijenila u životu grada.

Županija s najvećim brojem nezaposlenih

Počnimo od stanovništva. Imajući u vidu da su granice grada Splita znatno smanjene reformom lokalne samouprave iz ranih devedesetih, podatak iz 1991., o 207 tisuća stanovnika, teško nam može pomoći za današnju raspravu.

No, popisi iz 2001. i 2011. mogu. Grad je dakle na popisu iz 2001. godine imao 188.694 stanovnika, da bi deset godina kasnije imao 178.192 stanovnika.

Drugim riječima, Split je u deset godina izgubio preko 10,5 tisuća stanovnika, svoj ljepoti i turizmu unatoč, a realna je procjena da je taj broj danas i manji, s obzirom da su brojni, posebno mladi ljudi, napustili grad.

Split je ujedno sjedište županije koja je rekord po broju nezaposlenih u Hrvatskoj. Točnije, u prosincu 2016. u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je 42.102 nezaposlena, što čini postotak od 14,7 % nezaposlenih na razini države. U samom gradu ta se brojka krajem ljeta 2016. zaustavila na 29.940.

Sezonski poslovi spašavaju od općeg siromaštva

Broj stanovnika drastično je pao, domicilno stanovništvo masovno se iseljava, županija kojoj je Split sjedište ima najveći broj nezaposlenih

Drugim riječima, riječ je o gradu kojeg domicilno stanovništvo masovno napušta, kojeg tek neubičajeno visok priljev turista i teški sezonski poslovi održavaju na površini i spašavaju od općeg siromaštva, u kojem su cijene nekretnina odletile u nebo, jer je grad atraktivan strancima, zbog čega je stara gradska jezgra izgubila dvije trećine stanovnika u posljednjih deset godina i zbog čega se mladi ljudi sele u okolne gradove i općine u kojima mogu priuštit stan i, na koncu riječ je o gradu koji živi u konstantnom komunalnom kaosu i bez ikakve vizije razvoja, s posljednje dvije uprave koje su po učincima nadmašile čak i najgore procjene.

Taj grad će u sljedeće četiri godine voditi koalicija HDZ-a i Keruma, koji su ga ponajprije i doveli u takvo stanje. Imajući sve ovo u vidu, doista je iznenađujuće kako je došlo do ovakvog kolapsa, unatoč tome što je komisija za imenovanje ulica i trgova davno odradila svoj posao, temeljitije no što bi Hasanbegović uopće mogao i zamisliti?

(Prenosimo s portala Telegram.hr)