Atatürk je pretvaranjem Svete Sofije u muzej htio dati znak da je Turska sekularna država, dok Erdoğan šalje snažnu simboličnu poruku o svojoj ideji Turske [Read more…]
Aja Sofija ne može biti sveto mjesto nakon toliko krvi
Car Konstantin bio je genije u spajanju i pretvaranju starih vjerovanja i kultova u nove. Kako je kršćanstvo u njegovom carstvu imalo sve više sljedbenika, tako se njemu u snovima umjesto Apolona počeo javljati Isus Krist. Zaigrao je na kartu nove religije prilagodivši je svojim potrebama, interesima i ciljevima. [Read more…]
Što je nama Aja Sofija, a što Erdoğanu?
Već smo se bili navikli živjeti s nekim ”uspješnim” rješenjima povijesnih političkih nadmetanja na pravo prvenstva na religijske simbole, kao, na primjer, s Atatürkovom prenamjenom crkve pa džamije Svete Mudrosti u Istanbulu u muzej, u prostor u kojem se od 1934. nije smjelo moliti, u prostor koji od tada nije služio kao bogomolja samo jedne religijske zajednice nego kao prostor koji je u novome sekularnom okruženju omogućivao ne samo kršćanima i muslimanima nego svima – bez obzira na ispovijedane vjerozakone – da uživaju u djelu koje su stvorili ljudi vjerujući u Nadnaravno. [Read more…]
Erdoganova otvorena provokacija civiliziranom svijetu
”Aja Sofija ne pripada samo onima koji imaju vlasništvo nad spomenikom, već također cijelom ljudskom rodu, stoga turski narod ima odgovornost da istakne ovu univerzalnost ovog spomenika.” (Ekumenski patrijarh Bartolomej I.) [Read more…]
Fethija Aja Sofija
Bila jednom jedna velika, najveća crkva na svijetu. Podigao je Justinijan u današnjem obliku 537. i dao joj ime Hagia Sophia – Božanaka Mudrost (Sveta Mudrost).
Kad su Turci zauzeli Carigrad 1453. oteta je tada najveća svjetska kršćanska bogomolja i pretvorena u – fethija džamiju. Da podsjetimo, to je ona godina i onaj povijesni događaj, kako piše Andrić, kad je ”evropskom čovečanstvu naneta rana”. [Read more…]
Aja Sofija – vladavina sile u ime neba
Vijest, već sada istorijska, kaže: Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u ponedjeljak 13. jula i zvanično je pretvorio ponovo Aja Sofiju u džamiju.
Za svojih 1.400 godina postojanja, izgrađena za vrijeme cara Justinijana, predstavljala je prvo simbol pravoslavlja i moći Vizantije. Sve do pada Carigrada 29. maja 1453. godine. Tada je, molitvom Mehmeda Drugog Osvajača u njoj, postala simbolički džamija, a Carigrad prijestonica Osmanlijske Imperije. Bivši predsjednik Turske Mustafa Kemal Ataturk je 1934. godine Aja Sofiju pretvorio u muzej, a Tursku poveo na put moderne sekularne države. [Read more…]
Papa Franjo: Mislim na Aja Sofiju i veoma sam ožalošćen
“Mislim na Aja Sofiju i veoma sam ožalošćen”, rekao je papa Franjo u nedjelju 12. srpnja na Trgu svetog Petra nakon molitve Angelusa nakon nekoliko vjerskih vođa koji su već osudili potez turskog predsjednika Tayyipa Erdogana koji je rekao je da će se prve molitve u Aji Sofiji održati 24. srpnja, nakon što je proglašeno da je taj drevni spomenik ponovno džamija i nakon što je sud ukinuo njezin status muzeja. [Read more…]
Žele da Aja Sofija opet bude džamija
Prvi put se neki službenik državnoga Ureda za vjerske poslove u Turskoj zauzeo za to da se Aja Sofija u Istanbulu ponovno otvori kao džamija. Glavni propovjednik istanbulske džamije Mustafa Akgul rekao je tijekom obreda za Kurban-bajram, prema medijskim izvješćima od 16. listopada, kako će se jednoga dana molitva za ovaj blagdan ponovno održavati u Aja Sofiji te da će se jednoga dana Aja Sofija morati ponovno otvoriti kao džamija.
Islamske nacionalističke skupine u Turskoj godinama se zauzimaju za to da se Aja Sofiju ponovno upotrebljava kao zdanje za muslimanska bogoslužja. Sagrađena u 6. stoljeću, građevina je oko tisuću godina služila kao crkva Bizantskoga Carstva, no nakon što su Turci u 15. stoljeću osvojili Carigrad, postala je najvažnija istanbulska džamija Osmanskoga Carstva. Nakon osnivanja Republike Turske 1923., Aja Sofija proglašena je muzejom te su u njoj zabranjeni vjerski obredi. Danas je Aja Sofija jedna od glavnih istanbulskih atrakcija.
Turske su vlasti u posljednje vrijeme nekoliko vjerskih zdanja prvotno sagrađenih kao crkve proglasile džamijama. Među njima su i imenjakinje Aja Sofije u Trabzonu u sjeveroistočnoj Turskoj te u Izniku na zapadu zemlje, u nekadašnjoj koncilskoj Niceji.