Agencijska vijest je kirurški precizna. “U proteklih 15 godina BDP u 10 novih članica porastao 84 posto”. [Read more…]
Zašto preko 2/3 građana ipak želi ostanak u EU?
Najnoviji Eurobarometar svojim redovitim ispitivanjima javnog mnijenja u zemljama-članicama EU pokazuje da je Brexit uspio ipak u nečemu, a to je da su se Europljani trgnuli i malo ozbiljnije razmislili o budućnosti Europe i o sebi. [Read more…]
Ljepota Hrvatske ne daje nam pravo da se hvalimo zločincima
Martin Schulz nedavno je najavio stvaranje Sjedinjenih Europskih Država, stvaranje federalne Europe. Počinje pisanje novog temeljnog sporazuma koje će, kaže ,”kao nikad prije” uključiti građane u njegovo stvaranje. Takav dokument bit će ”prezentiran državama članicama i one koje ga ne žele mogu jednostavno napustiti EU” spominjući Poljsku kao primjer zemlje koja sistematski opstruira zajedničku politiku. [Read more…]
Struka je manje važna od politike
Stota kolumna je prigoda za inventuru, ali protekli tjedan dva predavanja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti nisu dala prostora za prigodničarenja. [Read more…]
Eksperiment
Eksperiment, roman ciparske spisateljice Myrto Azine Chronidi, može se opisati kao ”istraživanje o erotskoj ljubavi i duši“. Dva glavna lika, Ona i On, odlučuju se upustiti u svojevrstan ”eksperiment“: zajednički napisati književno djelo i uspjeti u onome u čemu drugi nisu, a to je ostvariti istinsku suradnju i jedinstvo svojim pisanjem, propitujući istodobno jedno od najvećih ljudskih iskušenja – požudu. [Read more…]
Grabar-Kitarović poduprla islamističku dimenziju Erdoğanove politike
Posjet turskog predsjednika Erdoğana Hrvatskoj 26. i 27. travnja predstavljen je kao jedan od najvećih uspjeha hrvatske vanjske politike otkako su odgovornost za nju preuzeli nova predsjednica i nova vlada. No, on je u stvari – naročito zbog toga kako je organiziran i što je sadržavao – bio problematičan na više razina. [Read more…]
Čeka li Berlin da mu svane Zlatna zora?
Ne zaustavlja se klevetanje Grčke, a u novinama naslovi kao da je, Bože mi prosti, 1942, pa saveznica velikoga njemačkog reicha trijumfalno kliče: Grčka kapitulirala pred Njemačkom! Pa hajde da se, makar i nakratko, vratimo u sadašnjost, ili da iz 1942. koraknemo u budućnost, čak u sedamdesete i osamdesete godine dvadesetog stoljeća, pa da provjerimo tko je to, u čije ime i s kakvim jamcima, u ime koje političke ideje i kakvih ideala, zadužio Grčku. [Read more…]
Turska ponovno pregovara s Europskom unijom
Turska će početkom sljedećeg mjeseca nakon tri godine potpunog zastoja u pristupnim pregvorima otvoriti novo pregovaračko poglavlje, odlučilo je u utorak Vijeće za opće poslove na sastanku u Luxembourgu.
”Europska unija odlučila je u utorak otvoriti novo poglavlje u pristupnim pregovorima s Turskom”, objavilo je EU-ovo litavsko predsjedništvo. Pristupna konferencija na kojoj će se otvoriti pregovori o poglavlju o regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata održat će se 5. studenoga u Bruxellesu.
Podsjetimo, Turska već nekoliko desetljeća ”vodi borbu” za ulazak u Europsku uniju, a i u njoj samoj građani su podijeljeni u vezi s tim pitanjem. Mnogi od njih smatraju da im ulazak u EU uopće nije važan s obzirom na to da je zadnjih godina gospodarski napredak Turske iznimno velik, a porast BDP-a znatan. Dapače, Turska je jedna od rijetkih država koja praktično i nije osjetila recesiju što je zahvatila svijet zadnjih pet godina te je doživjela ekonomski uzlet.
Pridruživanje Turske Europskoj uniji vjerojatno je najspornije pitanje u europskim krugovima. Turska je EU-ova pridružena članica, odnosno članica njegovih prethodnica još od 1964., nakon što je potpisan dogovor između EEZ-a i Turske (Ankarski dogovor) 1963. godine. Turska se službeno prijavila za članstvo 14. travnja 1987., a tek je 1999. priznata kao zemlja kandidatkinja za članstvo. Nakon sastanka na vrhu Europskog vijeća koji je održan 17. prosinca 2004. najavljeni su pregovori o članstvu s Turskom. Oni su počeli 3. listopada 2005., isti dan kada su počeli i pregovori s Hrvatskom. Proces screeninga koji je počeo 20. listopada 2005., završen je 18. listopada 2006. Od 1996. na snazi je sporazum o carinskoj uniji između EU-a i Turske.
Od svih zemalja koje su dosad željele ući u Europsku uniju, Turska ima najmanju potporu među Unijinim stanovništvom, a razloga je više. Naime, protivnici turskog članstva u Uniji kao svoje argumente navode nepoštovanje sadašnje i bivših vlada Turske prema liberalnoj demokraciji, u što spada diskriminacija prema etničkim manjinama (poglavito prema Kurdima), prema nesunitskim muslimanima i drugim religijama, prisilni sekularizam i važna uloga vojske u političkom životu Turske, a i problematičan odnos prema ženama. Europska unija zabrinuta je i zbog povećanja nacionalizma u Turskoj te zbog promjena koje bi se dogodile u europskim institucijama primanjem te višemilijunske zemlje u članstvo. Mnogi se protive i članstvu jedne izrazito muslimanske zemlje u zajednicu u koju su dosad primljene sve zemlje s većinski kršćanskim stanovništvom. Kao snažan argument protivnika članstva Turske u Uniji navodi se to što je Turska samo manjim dijelom svog teritorija na europskom kontinentu, a većim u Aziji. Vjerojatno je najveća zapreka ipak to što Turska na području nepriznate Turske Republike Sjeverni Cipar s 40 000 vojnika okupira trećinu ciparskog teritorija te odbija priznati državu Cipar, koja je EU-ova članica, kao nezavisnu državu sve dok se ne riješi ciparsko pitanje pod UN-ovim okriljem. Annanov plan o ujedinjenju otoka u jednu državu koji su podupirali UN, EU i ciparski Turci, odbili su ciparski Grci referendumom u travnju 2004.
S druge strane, pobornici turskog ulaska u Uniju kao argumente navode povećanje demokratskih promjena u Turskoj, jačanje EU-ova gospodarstva i pomlađivanje Unijina stanovništva mladim turskim stanovništvom. Smatra se da bi članstvo u Uniji bilo nagrada Turskoj za ulogu u NATO-u i za poboljšavanje stanja ljudskih prava zadnjih nekoliko desetljeća.
Odluka o otvaranju pregovora o tom poglavlju donesena je u lipnju, ali je pristupna konferencija odgođena na inzistiranje Njemačke zbog toga što su turske vlasti reagirale silom na prosvjede na istanbulskom trgu Taksimu.
Turska ima status kandidatkinje od 1999. godine, pristupne pregovore započela je u listopadu 2005., a u zadnje tri godine nije otvorila ni zatvorila ni jedno poglavlje. Dio pregovaračkih poglavlja zamrznut je jer Ankara odbija normalizirati odnose s Ciprom. Od 33 poglavlja Turska je do sada otvorila pregovore o njih 13, a zatvorila samo jedno, i to ono najlakše – Znanost i istraživanje.