Ja sam kršćanin i trudim se slijediti Isusa, ne uvijek s vjernošću kakvu bih želio, svakako ne više u krilu Rimske crkve ili u ”dosluhu” s naučavanjem Katoličke crkve čiji sam disident. [Read more…]
Od gnoja betlehemske štale do zlatnih Trumpovih tornjeva
U Betlehem se tih dana, pišu evanđelja, slila sva sila svijeta zbog carskog popisa stanovništva. Ukratko: svi smještajni kapaciteti bili su popunjeni, a ljudska srca tvrda čak i pred prizorom mlade žene s trbuhom do zuba i njenog zbunjenog muža. [Read more…]
O slobodi savjesti: put prema izgradnji i ispunjenju osobe
Sloboda savjesti (lat. conscientia – suznanje, znanje čega i zajedno s drugima) u katoličkoj duhovnosti često se primjenjuje na slobodu drugih da izaberu ono što katolici misle da je jedino ispravno, a rijetko na slobodu samih katolika da misle i žive po svojoj savjesti. [Read more…]
Pokajanje kapelana koji je blagoslivljao atomske bombe
Dok je 17. kolovoza 1896. šetala po Londonu, Bridget Driscoll je udario i usmrtio automobil. Istraga nije uspjela ustanoviti kojom se točno brzinom kretalo vozilo, da li maksimalnom od 13 km/h, ili onom od 6,4 km/h, koju je priznao vozač. U svakom slučaju, jedan je svjedok izjavio da je vozilo bezobzirno jurilo, poput poput vatrogasnih kola. [Read more…]
Demaskiranje Stepinca: Gorki talog naše prošlosti
Hubert Butler, ”Balkanski eseji”, Fraktura, Zaprešić, 09/2016.
O prošlosti se može, a na žalost to se i najčešće čini, otvoreno lagati; mogu se izostaviti, relativizirati ili barem selektirati činjenice kako bi se izbjeglo ”nepodobnim i nacionalno neprihvatljivim zaključcima“, ali kako god se postavili prema povijesti, onaj tko ignorira ili ne prokazuje zlo, taj zapravo omogućava da se ono opetovano čini. [Read more…]
Vjerske zajednice i poratni izazovi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji
”NA RUŠEVINAMA KOMUNIZMA”: Predavanje je izrečeno 20. listopada 2016. na Institute for the Liberal Arts – Boston College u sklopu trodijelnog niza predavanja “Vjerske zajednice i civilno društvo za vrijeme i nakon sukoba”. [Read more…]
Izbjegnimo zatvaranje u egoističnu sigurnost
Papina kateheza na jubilejskoj audijenciji u subotu 12. studenog 2016.
Draga braćo i sestre, dobar dan!
Na ovoj posljednjoj jubilejskoj audijenciji subotom želim predstaviti važan aspekt milosrđa – uključivost. Bog, naime, u svom naumu ljubavi ne želi isključiti nikoga, a želi uključiti sve.
Na primjer, krštenjem postajemo njegova djeca u Kristu, udovi Kristova tijela koje je Crkva.
Mi kršćani pozvani smo koristiti isti taj kriterij: milosrđe je onaj način djelovanja kojim nastojimo uključiti druge u naše živote, izbjegavajući zatvaranje u sebe i svoje egoistične sigurnosti.
Priključimo se i mi ovom pokretu uključivanja drugih kako bismo bili svjedoci milosrđa, kojim je Bog svakog od nas prihvatio i prihvaća
U ulomku iz Matejeva Evanđelja koji smo maločas slušali, Isus upućuje uistinu sveopći poziv: “Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti” (11, 28).
Nitko nije isključen iz ovog poziva, jer Isusova je misija objaviti svakom čovjeku Očevu ljubav.
Na nama je da otvorimo svoje srce, da se pouzdamo u Isusa i prihvatimo tu poruku ljubavi, po kojoj ulazimo u otajstvo spasenja.
Ovaj aspekt milosrđa, uključivost, očituje se u širom raširenim rukama koje prihvaćaju bez isključivanja, bez klasificiranja drugih prema njihovom društvenom položaju, jeziku, rasi, kulturi ili religiji: pred nama je samo osoba koju trebam ljubiti kao što je ljubi Bog.
Onaj koga susrećem na svome radnom mjestu, u svojoj četvrti, je osoba koju treba ljubiti kao što ljubi Bog. “Ali on je iz te ili ove zemlje, pripada ovoj ili onoj religiji… To je osoba koju Bog ljubi i ja je moram ljubiti.”
To znači uključivati, i to je uključivanje.
Mi kršćani pozvani smo koristiti isti taj kriterij: milosrđe je onaj način djelovanja kojim nastojimo uključiti druge u naše živote, izbjegavajući zatvaranje u sebe i svoje egoistične sigurnosti
Kolike samo umorne i potlačene osobe susrećemo i danas! Na ulici, u javnim ustanovama, u domovima zdravlja… Isusov pogled se spušta na svako od tih lica, također po našim očima. A kakvo je to naše srce? Je li milosrdno? Je li naš način razmišljanja i djelovanja uključiv?
Evanđelje nas poziva prepoznati u povijesti čovječanstva plan velikog djela uključivosti, koji – u potpunosti poštujući slobodu svake osobe, svake zajednice, svakog naroda – poziva sve da tvore jednu obitelj braće i sestara, u pravdi, solidarnosti i miru, te da budu dio Crkve, koja je tijelo Kristovo.
Kako su samo istinite Isusove riječi kojima poziva umorne i iscrpljene da dođu k njemu otpočinuti! Njegove širom raširene ruke na križu pokazuju da nitko nije isključen iz njegove ljubavi i njegova milosrđa, pa ni najveći grešnik: nitko!
Svi smo uključeni u njegovu ljubav i njegovo milosrđe!
Najneposredniji način da osjetimo kako nas je Bog prihvatio i prigrlio sebi je njegovo opraštanje.
Svu smo potrebiti Božjeg oproštenja. I svi trebamo susretati braću i sestre koji nam pomažu ići k Isusu, otvoriti se daru koji nam je dao na svome križu.
Na nama je da otvorimo svoje srce, da se pouzdamo u Isusa i prihvatimo tu poruku ljubavi, po kojoj ulazimo u otajstvo spasenja
Ne priječimo jedni druge! Ne isključujmo nikoga!
Štoviše, s poniznošću i jednostavnošću postajemo oruđa uključivog Očevog milosrđa.
Sveta Majka Crkva pruža svijetu veliki zagrljaj Krista raspetog i uskrslog. I ovaj Trg, sa svojim kolonadama, simbolizira taj zagrljaj.
Priključimo se i mi ovom pokretu uključivanja drugih kako bismo bili svjedoci milosrđa, kojim je Bog svakog od nas prihvatio i prihvaća.
(IKA).
Papa Franjo kao Martin Luther?
U njemačkom Bildzeitungu je na slici papa Franjo zajedno s protestantskim crkvenim dostojanstvenicima za posjeta Švedskoj. Te su novine papu Bergoglija nazvale ”Martinom Lutherom 2017. godine”.
Njegovo sudjelovanje u slavljima prigodom početka proslave 500. obljetnice Lutherova objavljivanja 95 teza (o dilemi ”otkupljenje vjerom ili djelima”) svojevrsna je molba za oprost papinim prethodnicima, koji su – sami nedostojni visoke dužnosti – svojom okorjelošću Martina Luthera gurali na put kojim učeni i pobožni redovnik iz Erfurta nije do tada namjeravao krenuti. [Read more…]
Politika i moral u Hrvatskoj
(Opaska uredništva: Ponovo objavljujemo jedan vrlo važan govor koji je na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj”, o odnosu morala i politike, Ivo Jospović održao kao predsjednik Republike Hrvatske u Vatikanu 10. listopada 2013. Smatramo da je potrebno opet progovoriti o toj temi).
[Read more…]
Žena i Crkva: Spolna segregacija – muška dominacija
Papa Frane nema nikakve namjere bitno mijenjati ulogu žene u Katoličkoj crkvi, ne samo zato što je on “vjerni sin Crkve”, kako je rekao jednom, dakle odlučan ne dirati u dogme makar koliko mijenjao njihovu interpretativnu paradigmu, nego i zato što a priori prihvaća načelo segregacije funkcija u Katoličkoj crkvi: muškarcima odlučivanje, ženama utjeha. [Read more…]
- « Previous Page
- 1
- …
- 37
- 38
- 39
- 40
- 41
- …
- 75
- Next Page »