Nazvao je čitatelj iz Zagreba (podaci poznati redakciji). Odmah je rekao da ne koristi računalo i da nije redoviti čitatelj portala Autograf.hr, ali su mu rekli da se na tom portalu objavljuju novinarski prilozi o kršenju ljudskih prava i diskriminiranju građana Hrvatske. [Read more…]
”Osuđujem” presude protiv zaštite od opasnih pesticida
Damir Rogulja je ekolog i pčelar koji je kažnjen u kaznenom sudskom postupku zbog toga što je povrijedio ”čast i ugled” više prodavača opasnih pesticida objavivši na portalu Pcelinjak.hr tekst pod naslovom ”Tko ubija naše pčele”. [Read more…]
Ovrhe bez sudskog nadzora umjesto prijekog financijskog suda
Čitateljica (podaci poznati redakciji) piše da je otac njoj i sestri darovao nekretnine koje su naknadno bile prinuđene prodati ”da bi zbog nezaposlenosti imale za životne troškove” (čitateljica je još uvijek nezaposlena). [Read more…]
Dužnosnici doprinose ekonomskoj stagnaciji Hrvatske
Besplodnim raspravama o smjenjivanju pojedinih ministara ponovo su zasjenjena bitna pitanja.
Primjerice, zasjenjen je odgovor na pitanje zašto se u Vladu i ostale ”institucije sistema” ustrajno postavljaju, imenuju ili biraju osobe koje umjesto razvoju pridonose više ekonomskoj stagnaciji u Hrvatskoj? [Read more…]
Opet zajebancija sa smjenjivanjima ministara
Radi odgode ili izbjegavanja (političkog) suočavanja s bankrotom Agrokora i Republike Hrvatske upriličena je zajebancija sa smjenjivanjem Mostovih ministara i predlaganjem opoziva HDZ-ovih ministara. [Read more…]
Sabor oktroira cijepljenje djece, jer liječnicima više ne vjerujemo
Čitatelj (podaci poznati redakciji) je napisao: ”Ja sam djeda unuka koji je 2010. godine teško nastradao od kombiniranog MMR Priorix cjepiva.
Zbog posljedica koje sada ima moj 8-godišnji unuk još nije krenuo u školu. Nadamo da će u školu uskoro ipak krenuti na jesen, ali uz pomoć asistenta u nastavi”, napisao je čitatelj. [Read more…]
Stečajna likvidacija Hrvatske nije izgledna, ali Agrokora jest
Unatoč stvarnosti bankrot Republike Hrvatske u većem dijelu javnosti kao da i dalje ostaje nezamijećen. [Read more…]
U hrvatskom sudstvu novinare isključuju s javnih rasprava
U 11-godišnjoj sudskoj trakavici u kojoj jednu stranku zastupa više od 70 odvjetnika sudska rasprava je zakazana u ”sudnici” u kojoj, navodno, ima samo šest stolica za ”javnost”!
Kada su za to čuli novinari, podneseno je više zahtjeva za odobravanje dozvola za snimanje tonskim TV kamerama i za fotografska snimanja te sudske rasprave (u postupku javnoga (!?) suđenja).
Ali,kao što su novinari i očekivali, Nina Hrešć, predsjednica Općinskog suda u Velikoj Gorici, na više podnesenih zahtjeva za dozvolu snimanja svima je odgovorila istim sadržajem kratke elektroničke poruke:”Zbog velikog broja sudionika i ograničenih prostornih kapaciteta sudnice nismo u mogućnosti udovoljiti Vašem traženju i dopustiti novinarsko snimanje TV kamerama” (broj dopisa: 28 Su-268/17-2 od 7. travnja 2017. godine).
To bi značilo da Nina Hrešć, predsjednica Općinskog suda u Velikoj Gorici, ne razumije da novinarsko snimanje TV kamerama sudskih rasprava sa zanemarivim brojem sudionika u odgovarajućim prostorima sudnica malo koga zanima i da novinari zbog toga takve događaje uglavnom i ne bilježe TV kamerama.
Sudska rasprava koju ”zbog prostornih ograničenja” ne mogu pratiti novinari zakazana je za danas, utorak, 11. travnja 2017. godine u 9 sati, u Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, u sobi broj 4, kod sutkinje Jelene Rajić.
Kaj god!
Zna točno Nina Hrešć, predsjednica Općinskoga suda u Velikoj Gorici, zbog čega bi bilo dobro izbjeći i(li) spriječiti novinarsko snimanje TV kamerama ove sudske rasprave.
Ako u jednom sudskom postupku jednu stranku pro bono (besplatno) zastupa više od 70 odvjetnika, onda to znači da su odvjetnici zbog nečega revoltirani i solidarni sa strankom koju zastupaju.
A sve se to događa odmah nakon prošlotjednog skupa u Novinarskom domu o medijima i pravosuđu, na kojemu se zaklinjalo u transparentnost pravosuđa.
Nije izigravanje obećane transparentnosti, međutim, jedini razlog izbjegavanja i sprečavanja novinara da prate zakazanu sudsku raspravu u Velikoj Gorici u postupku u kojemu jedna stranka ima točno 71 punomoć odvjetnika.
Spomenuta sudska rasprava koju ”zbog prostornih ograničenja” ne mogu pratiti novinari zakazana je za danas, utorak, 11. travnja 2017. godine u 9 sati, u Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, u sobi broj 4, kod sutkinje Jelene Rajić.
Svakako dodatni razlog izbjegavanja transparentnosti zakazane sudske rasprave je što se, proturječno izjavama premijera
Plenkovića i ministra Šprlje o uvođenju podnošenja elektroničkih prijedloga za upise u zemljišne knjige radi izbjegavanja prevara u gruntovnicama, u Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 11-godišnjoj sudskoj trakavici osporava pravo na odštetu zbog nepravilnosti kod upisa vlasništva na istoj nekretnini koja je na prevaru prodana trima osobama u isto vrijeme.
Proturječno izjavama premijera Plenkovića i ministra Šprlje o uvođenju podnošenja elektroničkih prijedloga za upise u zemljišne knjige radi izbjegavanja prevara u gruntovnicama, u Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 11-godišnjoj sudskoj trakavici osporava se pravo na odštetu zbog nepravilnosti kod upisa vlasništva na istoj nekretnini koja je na prijevaru prodana trima osobama u isto vrijeme.
Svojim izjavama o razlozima uvođenja ”podnošenja elektroničkih prijedloga za upise u zemljišne knjige radi izbjegavanja prevara u gruntovnicama” Plenković i Šprlje su zapravo potvrdili ono što oštećena u zakazanoj sudskoj raspravi pokušava dokazati – da su postavljanjem više šaltera u većim gruntovnicama (primjerice u Zagrebu), na kojima se može istovremeno podnijeti dva i više prijedloga za upis vlasništva na istoj nekretnini, praktično omogućene prevare (i ”povlaštene” uknjižbe).
Sada već u 11 godina dugoj sudskoj trakavici Jerina Malešević pokušava dokazati da su je u Gruntovnici u Zagrebu prevarili i uknjižili kao vlasnicu nekretnine drugu osobu koju su upisali tzv. ”povlaštenim upisom” (kao da je predložila upis prije oštećene Malešević, premda to nije točno).
Jerina Malešević je, naime, jedna od tri kupca kojima je na prevaru izvjesni Vladimir Debeljački prodao istu nekretninu. Debeljački je zbog toga pravomoćno osuđen (i odležao) zatvorsku kaznu.
Od tri prevarena kupca te iste nekretnine, tvrde u Sudu, jedan je u ”utrkivanju od bilježnika do gruntovnice” stigao prvi i na njega je sporna nekretnina uknjižena, premda ju je stekao u sudski utvrđenoj prevari (a ne valjanim pravnim poslom) i unatoč tome što je sporno je li zaista stigao prvi.
Pojednostavljeno, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se vlasništvo stječe valjanim pravnim poslom. A Zakonom o zemljišnim knjigama propisano je da se uknjižba u zemljišne knjige ostvaruje redom prvenstva upisa.
I sutkinja Jelena Rajić iz Općinskog suda u Velikoj Gorici je presudila da je važno tko se prvi uknjižio, a da to što se radi o stjecanju nekretnine u ”nevaljanom pravnom poslu” i to što je upitno tko je u utrci od bilježnika do gruntovnice stigao prvi da nije bitno.
Poruka je te presude nedvosmislena – varajte se u gruntovnicama i otimajte jedni drugima nekretnine, samo pazite da u gruntovnicu stignete prije svih ostalih.
Ako u jednom sudskom postupku jednu stranku pro bono (besplatno) zastupa više od 70 odvjetnika, onda to znači da su odvjetnici zbog nečega revoltirani i solidarni sa strankom koju zastupaju, a za predmetnu sutkinju i predsjednicu suda je to poprilično neugodna situacija.
Publicitet u Općinskom sudu u Velikoj Gorici pokušavaju izbjeći još i zato da se ne priča u javnosti previše i o ukidnom rješenju prvostupanjske presude sutkinje Jelene Rajić (koju je ukinuo Županijski sud u Velikoj Gorici Posl. Broj 6 Gž-1806/13-10).
Misli valjda Nina Hrešć da nije dobro da se javnost obavještava o tome da drugostupanjski sud ukida presude sutkinje Jelene Rajić iz Općinskog suda u Velikoj Gorici.
Nakon odgovora Nine Hrešć da ”nije u mogućnosti dopustiti novinarsko praćenje (snimanje) sudske rasprave” uputio sam novinarsko pitanje Vrhovnom i Županijskom sudu te Ministarstvu pravosuđa (s obzirom na to da sudska uprava u svojstvu predsjednice Općinskog suda u Velikoj Gorici sprečava novinare) da odgovore što novinari mogu poduzeti da im se omogući praćenje sudskih rasprava u sudovima s, navodno, ”ograničenim prostornim kapacitetima”, kao što je to slučaj s Općinskim sudom u Velikoj Gorici.
I kao potpitanje je li (tobože) javni sudski postupak regularan ako je praktično onemogućen pristup javnosti (i novinarima) sudskoj raspravi.
Do zaključenja (objavljivanja) ovog teksta(jučer do 14 sati) stigao je odgovor samo od glasnogovornice Građanskog odjela Županijskog suda u Velikoj Gorici, sutkinje Ankice Jakovine.
Ukratko, u odgovoru sutkinja i glasnogovornica Ankica Jakovina početno obavještava (novinare) da je ”propisano da je glavna rasprava javna, što znači da joj može prisustvovati unaprijed neograničen broj osoba”.
U drugoj rečenici, međutim, sutkinja i glasnogovornica Ankica Jakovina obavještava i da je istim zakonom propisano da ”sud može isključiti javnost i kada se mjerama za održavanje reda predviđenim u ovom Zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave”.
Prema tumačenju sutkinje i glasnogovornice Ankice Jakovine broj osoba na glavnoj raspravi ”može biti ograničen zbog prostornih mogućnosti sudnice, što je na žalost čest slučaj u Republici Hrvatskoj”.
Tako glasnogovornica i sutkinja Ankica Jakovina tumači proturječne odredbe istoga zakona, prema kojima javnoj raspravi ”može prisustvovati unaprijed neograničen broj osoba” i suprotno tome – da ”sud može isključiti javnost kada se mjerama za održavanje reda predviđenim u ovom Zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave”, (a ne može jer u sudnici, navodno, ima samo 6 stolica).
Da bi se isključila javnost, sud samo treba zakazati javnu raspravu u postupku s više od 70 odvjetnika u prostoriji ”sa samo 6 stolica”, što je, kako naglašava sutkinja i glasnogovornica Ankica Jakovina, ”na žalost čest slučaj u Republici Hrvatskoj”.
Neprihvatljiv je dio odgovora sutkinje i glasnogovornice Ankice Jakovine u kojemu preporučuje novinarima da isključivanje iz javne rasprave mogu izbjeći tako što će se ”unaprijed obratiti predsjedniku ili glasnogovorniku Općinskog suda u Velikoj Gorici da novinarima za iduću raspravu u tom predmetu ‘rezervira’ pristup”.
Izbjegavanje i sprečavanje novinara da prate zakazanu sudsku raspravu u Velikoj Gorici događa se nakon prošlotjednog skupa u Novinarskom domu o medijima i pravosuđu, na kojemu se zaklinjalo u transparentnost pravosuđa.
Pa zar se novinari nisu unaprijed najavili Nini Hrešć, predsjednici Općinskoga suda u Velikoj Gorici, ako ih je dopisima obavijestila 7. travnja (četiri dana prije zakazane rasprave) da su ”isključeni”?
S obzirom na to da se sa zahtjevima za odobravanje snimanja ove rasprave obratilo najmanje troje novinara, neukusna je i neistinita izjava sutkinje i glasnogovornice Ankice Jakovine: ”Time što Vama kao jednom od predstavnika medija zbog gore navedenih razloga nije omogućen pristup raspravi nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost navedenog postupka” (za troje kolega znam da su tražili dozvole za snimanje, a ja sam kao četvrti ”predstavnik medija” postavio pitanja).
Ako je točna informacija da je rasprava zakazana u sudnici u kojoj ima samo 6 stolica za javnost u postupku u kojemu ima 70 odvjetnika i najmanje desetak osoba zainteresiranih da prisustvuju kao javnost, da ne spominjemo samo novinare, očito se radi o zavjeri sudaca da isključe javnost s rasprave koja bi trebala biti javna.
***
Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.
Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355
***
Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor.
Otvorite i ”novinarski arhiv” (bivšu VND)
(Opaska uredništva: objavljujemo kolumnu Ivice Grčara koja je bila postavljena u sustav, ali se nije pojavila prošlog utorka jer smo bili cilj hakerskog napada koji nam je od nedjelje do utorka popodne srušio server).
U Saboru su objavili ”otvaranje svih državnih arhiva nastalih do 22. prosinca 1990. godine, uključujući i arhiv SK Hrvatske i Službe državne sigurnosti bivše države”.
I odmah se pokazalo da u Saboru svatko tko imalo drži do sebe ima najmanje jedan (suprotni od drugih) zakonski prijedlog o otvaranju arhiva. [Read more…]
Mediji i pravosuđe: rupe u vodi
U Novinarskom domu u petak 31.3. održan je okrugli stol ”Mediji i pravosuđe” u organizaciji Ministarstva pravosuđa i Hrvatskog novinarskog društva.
Na tom su se okruglom stolu, uz možda dvije ili tri iznimke, nadmetali predstavnici u javnosti kompromitiranog hrvatskog pravosuđa s predstavnicima subvencioniranih i sponzoriranih medija. [Read more…]
- « Previous Page
- 1
- …
- 14
- 15
- 16
- 17
- 18
- …
- 27
- Next Page »