UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Treba nam e-Građanin
Novinar se stvarno mora odmaknuti od rada na izbornoj noći kako bi spoznao jednu lošu stvar. Da domaći mediji jednostavno nisu pratili sve tehnološke promjene posljednjih nekoliko godina i da zapravo jako kaskaju za svijetom, bez neke ideje što učiniti da se situacija poboljša.
Loš analitički dio koji se zasniva na principu ”krušku pod njušku” najčešće upitno potkovanim komentatorima, izvještajni dio koji se ponovno zasniva na uzimanju izjava te jednostavno prepisivanje informacija sa stranica Državnog izbornog povjerenstva. Eto, na to se svelo medijsko praćenje prvog kruga predsjedničkih izbora.
Već je vrijeme da se ministra tjera da napravi nešto na elektroničkom glasanju. Uvođenje e-Građanina, što je vjerojatno bio ponajveći uspjeh Vlade lani, samo slabo doživljen od šire mase, otvorilo je puteve i za e-glasanje. Jedinstveni ”račun” kojem može pristupiti samo jedna jedina registrirana osoba glavni je uvjet za takav način izlaska na izbore, koji u Europi nije nepoznat
Nešto što se faktički moglo osigurati postavljanjem statičke kamere u četiri stožera. Analize dan poslije bile su izuzetno šture i u najmanju ruku nedorečene. A pravu novinarsku reportažu iz te izborne noći nitko očigledno nije imao niti želje raditi.
Ono što je najviše za zabrinuti se je činjenica da ono što bi se trebalo definirati ”novim medijima” u Hrvatskoj također šljapka za modernim vremenom. Svi ti multimedijalni on-line portali uglavnom su služili kao prenositelji informacija s DIP-ovih stranica, kao da ljudi sami ne mogu otići tamo. Kreativnost nula bodova, sad je definitivno kako su mediji, osim kadrovske krize nastale suludim otpuštanjima, upali i u informatizacijsku krizu.
S druge strane, ministar uprave Arsen Bauk dan nakon izbora pohvalio se kako je informatički posao prebrojavanja glasova i obavještavanja javnosti bio obavljen precizno i brzo.
I tu je u pravu, država je danas što se tog informatičkog segmenta tiče otišla daleko u odnosu na vrijeme prije pet godina. No, na lovorikama se ne smije sjediti, tehnologije su danas takve da je sutra ono od jučer već jako zastarjelo.
Već je vrijeme da se ministra tjera da napravi nešto na elektroničkom glasanju. Uvođenje e-Građanina, što je vjerojatno bio ponajveći uspjeh Vlade lani, samo slabo doživljen od šire mase, otvorilo je puteve i za e-glasanje.
Jedinstveni ”račun” kojem može pristupiti samo jedna jedina registrirana osoba glavni je uvjet za takav način izlaska na izbore, koji u Europi nije nepoznat. Stoga je od ove administracije bilo za očekivati da naprave neki plan za koje bi se izbore, bar eksperimentalno, primijenio i ovakav način glasanja. Jer, budimo sigurni, ako HDZ dođe na vlast ove godine, oni to neće napraviti
Jedinstveni ”račun” kojem može pristupiti samo jedna jedina registrirana osoba glavni je uvjet za takav način izlaska na izbore, koji u Europi nije nepoznat.
Stoga je od ove administracije bilo za očekivati da naprave neki plan za koje bi se izbore, bar eksperimentalno, primijenio i ovakav način glasanja. Jer, budimo sigurni, ako HDZ dođe na vlast ove godine, oni to neće napraviti.
Pouzdanije je da Milijan Brkić animira ljude po terenu, nego li da se omogući ovaj vid glasanja kojim bi se povećala izlaznost, prije svega mlađih i educiranijih osoba, što tradicionalno nije HDZ-ovo glasačko tijelo.
Stoga će sve biti na ovoj ili nekoj budućoj vladi lijevog centra ili ljevice čak. Educirati ljude kako je mogućnost prevare s računalima teža nego li s listićima. Pojasniti da se time povećava utjecaj svakog čovjeka na glasanje. I tek na kraju infrastrukturno srediti ovaj oblik izbornog prava.
Ako nam mediji tapkaju u mjestu kad su informatizacija i hodanje u korak s vremenom u pitanju, neka se bar država potrudi napraviti nešto što će ljude potaknuti da razmišljaju o sutrašnjici, a ne o 1991. godini. Ili 45-oj.
(Prenosimo s portala Novoga lista).
Kolindina suza za fotelju
Čitava se galama digla uoči gostovanja predsjedničke kandidatkinje HDZ-a u emisiji ”Nedjeljom u 2” Aleksandra Stankovića na HTV-u, jer da, kako je to sažeo desničarski galamdžija Josip Jović u Slobodnoj Dalmaciji, brisanje lika Kolinde Grabar Kitarović podsjeća na vrijeme nakon razlaza Tita i Jovanke, kad su iz svih monografija i televizijskih slika brižljivo odstranjene slike nasmiješene Ličanke. [Read more…]
HDZ protiv referenduma
Fragmentacija političke scene, povećavanje broja stranaka i neovisnih lista u Saboru, što bi “formiranje saborske većine za izbor Vlade činilo skoro nemogućim” – samo je jedna od mogućih neželjenih posljedica referendumskog prihvaćanja prijedloga građanske inicijative “U ime obitelji”, koja, među ostalim, traži i snižavanje izbornog praga sa sadašnjih pet na tri posto, ili čak dva posto, ako čitava Hrvatska postane jedna izborna jedinica.
Tako barem tvrdi glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić u naputku kojim stranačkim kolegama pojašnjava zašto ne trebaju podržati najnoviji prijedlog referenduma koji su razradili Željka Markić i njezini suradnici.
Naime, “Slobodna” je u posjedu HDZ-ova internog dopisa upućenog 10. rujna iz stranačke središnjice na adrese županijskih, gradskih i općinskih, kao i svih područnih i temeljnih ogranaka, koji potpisuje glavni tajnik Brkić. Taj bi dokument članovima očito trebao “olakšati” razmišljanje o najnovijoj referendumskoj inicijativi “U ime obitelji”. Zato Brkić odmah na početku dokumenta upozorava da, “iako je referendumska inicijativa pokrenuta pod sloganom ‘Birajmo zastupnike imenom i prezimenom’”, to nije jedini sadržaj inicijative koja traži izmjenu članka 73. Ustava.
Fragmentacija političke scene, povećavanje broja stranaka i neovisnih lista u Saboru, što bi “formiranje saborske većine za izbor Vlade činilo skoro nemogućim” – samo je jedna od mogućih neželjenih posljedica referendumskog prihvaćanja prijedloga građanske inicijative “U ime obitelji”, koja, među ostalim, traži i snižavanje izbornog praga sa sadašnjih pet na tri posto, ili čak dva posto, ako čitava Hrvatska postane jedna izborna jedinica
Usto, Brkić upozorava HDZ-ovce da je inicijativa “U ime obitelji” već pisala brojnim gradonačelnicima i načelnicima općina i molila ih “za svekoliku pomoć njihovim volonterima u prikupljanju potpisa za predloženo referendumsko pitanje”. Budući da istodobno podsjeća sve čelnike lokalne vlasti koji su i članovi HDZ-a da trebaju svoje aktivnosti “uskladiti” s iznesenim stajalištima stranke, poruka između redaka je jasna: HDZ neće nikome od svojih članova na funkcijama u lokalnoj samoupravi zamjeriti ako se baš i ne pretrgne u pomaganju pokretu Željke Markić.
HDZ, stoji u dopisu, zapravo nema ništa protiv preferencijalnoga glasovanja, štoviše, podsjeća kako je upravo ta stranka “uvela načelo glasovanja ‘imenom i prezimenom’ u izborima za načelnike, gradonačelnike i župane, te je i u izboru za članove Europskog parlamenta uvela preferencijalno glasovanje”. No, u stranci drže da je predloženi model, u kojem se zaokružuju tri imena s konkretne liste “samo jedan od mogućih, ali ne i najbolji način preferencijskog glasovanja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor”.
Međutim, HDZ se oštro protivi prijedlogu zabrane stvaranja zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više stranaka. Zabrana predizbornog koaliranja, u kombinaciji sa snižavanjem izbornog praga, tvrdi Brkić, “rezultirala bi još većom fragmentacijom političkih stranaka u Hrvatskom saboru”. Osim toga, HDZ drži da bi zabrana predizbornih koalicija u slučaju da jedna stranka ne dobije potrebnu većinu rezultirala većim brojem postizbornih koalicija, a to bi “otvorilo prostor političkom trgovanju, što bi na kraju predstavljalo izigravanje volje i povjerenja birača”.
HDZ se ne slaže ni sa zahtjevom da izvanparlamentarne stranke za kandidiranje svoje liste na izborima moraju prikupiti najmanje 3000 biračkih potpisa. “Jedan od glavnih ciljeva osnivanja političke stranke upravo je sudjelovanje na izborima”, argumentira ovaj stav glavni tajnik HDZ-a.
“Slobodna” je u posjedu HDZ-ova internog dopisa upućenog 10. rujna iz stranačke središnjice na adrese županijskih, gradskih i općinskih, kao i svih područnih i temeljnih ogranaka, koji potpisuje glavni tajnik Brkić. Taj bi dokument članovima očito trebao “olakšati” razmišljanje o najnovijoj referendumskoj inicijativi “U ime obitelji”
Ipak, neke prijedloge HDZ i podržava. Nemaju ništa protiv načela jednake težine glasa svakog birača, odnosno protiv izmjene broja izbornih jedinica, što bi se utvrdilo posebnim zakonom. Spremni su i na raspravu o formiranju izbornih jedinica koje bi poštovale granice županija, odnosno Grada Zagreba. Isto tako, HDZ nema ništa protiv prijedloga uvođenja glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ali za sve hrvatske državljane.
Naime, Brkić napominje da članak 45. Ustava, čiju izmjenu “U ime obitelji” ne predlaže, propisuje da državljani RH koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj svoje biračko pravo mogu ostvariti jedino u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, što u praksi znači da hrvatski državljani u BiH i drugim državama diljem svijeta nisu ravnopravni s biračima koji žive u Hrvatskoj.
HDZ-u, očito je iz dopisa, odgovara sadašnji model reprezentativnosti u Saboru, s dvije glavne stranke oko kojih se okupljaju manji koalicijski partneri. Snižavanje izbornog praga za njih nije jamstvo izbora “sposobnih, a ne podobnih”. Kad bi u Sabor ušlo više stranaka, tvrdi se u dopisu, “postupak pregovaranja o formiranju Vlade bio bi dug i mukotrpan, a tako izabrane vlade bile bi nestabilne i lako bi ‘padale’”. Brkić je uvjeren da bi to imalo posljedice i na gospodarstvo: “To bi, umjesto željenog oporavka, sigurno pridonijelo produbljivanju gospodarske krize, povećanju broja nezaposlenih i siromašnih”.
U naputku članstvu, nakon konstatacije o neravnopravnosti hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u RH, glavni tajnik najavljuje i pokretanje rasprave “o zastupljenosti nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, budući da se zastupnici nacionalnih manjina biraju sa znatno manjim brojem glasova birača a imaju identičan status i značajno utječu na donošenje odluka u Hrvatskom saboru”.
(Prenosimo s portala Slobodne Dalmacije).
Kolinda ili Ivo?
Predsjednički izbori nisu službeno još ni počeli, a ratovi, pogotovo anketama i ispitivanjima javnog mnijenja, sve više se zahuktavaju.
Prolazi li Josipović u prvom krugu, kao što kažu jedni, i odnosi li Kujundžić glasove Kolindi Grabar-Kitarović koja će svoju šansu morati potražiti u repesažu, kao što tvrde drugi?
Ivi Josipoviću uspjela je nemoguća misija ujedinjavanja ljevice koju sukobi i razdiranja prate praktički od prvog dana preuzimanja vlasti, kako unutar Kukuriku koalicije, tako još drastičnije i unutar SDP-a samog. Milanovićeva ”otpadnica” Mirela Holy ne želi biti protukandidatkinja aktualnom predsjedniku, već će, baš kao i njezina bivša stranka, te gotovo sigurno i ostali partneri u vlasti, svesrdno podržati Josipovića.
Ivi Josipoviću uspjela je nemoguća misija ujedinjavanja ljevice koju sukobi i razdiranja prate praktički od prvog dana preuzimanja vlasti, kako unutar Kukuriku koalicije, tako još drastičnije i unutar SDP-a samog. Milanovićeva ”otpadnica” Mirela Holy ne želi biti protukandidatkinja aktualnom predsjedniku, već će, baš kao i njezina bivša stranka, te gotovo sigurno i ostali partneri u vlasti, svesrdno podržati Josipovića
To je i razumljivo, jer njezin ORaH još nije stasao iako je prolistao bujnije nego su svi očekivali zalijevan prije svega bujicom nezadovoljstva Milanovićevim vođenjem kako Vlade tako i SDP-a. Holy je dobro procijenila da isticanjem svoje kandidature ni ona ni njezina stranka ne bi profitirali, jer ne bi dobila podršku svih onih koji se za ORaH trenutačno izjašnjavaju.
Uostalom, takav potez u lijevom biračkom tijelu i centru ne bi izazvao ništa drugo osim zbrke i drugog izbornog kruga u koji bi opet ušao aktualni predsjednik.
Također, Holy i Josipović ni ne mogu biti pravi protukandidati, jer su politički bliže jedan drugome nego što je to Milanović s oboje nekadašnjih stranačkih suradnika. ORaH će svoju priliku tražiti na parlamentarnim izborima, a vrijeme do njih valja im iskoristiti u formiranju stranačke strukture koja će moći parirati HDZ-u i SDP-u te profiliranju kadrova koji su još uvijek za širu javnost velika nepoznanica osim predsjednice same.
S druge strane, potez Milana Kujundžića sasvim je očekivan i logičan, jer je njegov Savez za Hrvatsku za stotinjak glasova izgubio mjesto europarlamentarca iako je prešao izborni prag, i to upravo u srazu s HDZ-om, iako je u kampanji medijski bio gotovo šikaniran.
Njihov rezultat za mnoge je bio iznenađenje, jer je HDZ uvijek bio nesporni autoritet desnog biračkog tijela koji bi progutao svaku stranku i pojedinca koji bi se s vremena na vrijeme pokušali nametnuti kao konkurenti Tuđmanovom projektu koji je uvijek više težio biti pokretom nego istinskom strankom.
Kujundžić je dakako svemirski udaljen od Josipovića, ali nije puno bliži ni Grabar Kitarović kojoj krila jastreba u predizbornoj kampanji posuđuje Tomislav Karamarko. No Savez za Hrvatsku može rasti samo na konfrontaciji s HDZ-om koji još uvijek sa sebe nije uspio skinuti stigmu Sanaderove korumpirane vladavine
Kujundžić je dakako svemirski udaljen od Josipovića, ali nije puno bliži ni Grabar Kitarović kojoj krila jastreba u predizbornoj kampanji posuđuje Tomislav Karamarko. No Savez za Hrvatsku može rasti samo na konfrontaciji s HDZ-om koji još uvijek sa sebe nije uspio skinuti stigmu Sanaderove korumpirane vladavine.
Dobije li Kujundžić na predsjedničkim izborima 10 i više postotaka glasova, za njega osobno će to biti odličan rezultat, a za stranke koje ga podržavaju signal da na parlamentarnim izborima imaju prostora osvojiti dovoljno mandata bez kojih će biti nemoguće formirati vlast.
U stvari, koliko god pokušavali stvoriti dojam teške artiljerijske vatre koju razmjenjuju, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović samo bi se u nijansama a nikako suštinski razlikovali u obnašanju funkcije predsjednika RH.
Njihova jedina nespojivost su ishodišne stranke i religiozno opredjeljenje, a sve ostalo politička manikura.
Stoga je i dramatiziranje predsjedničke utrke, kao i ratovanje anketama, suvišno.
(Prenosimo s portala Novoga lista).