Iako se o temi priziva savjesti među ginekolozima u javnim bolnicama već pisalo, s novim momentom s kojim nas je ovog vikenda upoznala Hrvatska komora primalja, postajemo svjesni činjenice da je priziv savjesti, uopće se ne dotičući samog zakonodavstva, uspio de facto legalizirati ideje klerikalnih pokreta. [Read more…]
Ima li smisla smijeniti Vargu?
Novinar građanin zatekao je ministra zdravlja Sinišu Vargu u talijanskom skijalištu u audiju Ministarstva zdravlja, pa se brzo ustanovilo da se Varga sa šoferom provozao od Zagreba do Dolomita i natrag, sve u tri dana. Novinari su se zgrozili objavivši vijest, ali su u isti mah zaključili da Varga nije prekršio zakon, što evocira urbanu legendu o našem čovjeku koji je počinio neko zlodjelo u Švedskoj, pa su ga tamo strpali u ludnicu umjesto u zatvor, jer Šveđani uopće nisu imali zakon koji predviđa kazneno djelo s kojim se mi u Hrvatskoj svakodnevno srećemo.
Točno, Varga nije prekršio zakon, jer korištenje službenog automobila za privatne potrebe državnih dužnosnika uopće nije regulirano zakonima, nego posebnom Vladinom odlukom koja kaže da dužnosnik njegova ranga smije koristiti službeni automobil 24 sata. Isti akt ne propisuje ograničenje tipa “ali ne do vikend-skijališta u Dolomitima i natrag”, jer nije, naravno, samo švedski zakonodavac naivan, nego ni hrvatskom zakonodavcu ne pada na pamet sve što može smisliti i izvesti prosječan hrvatski dužnosnik.
Varga nije prekršio zakon, jer korištenje službenog automobila za privatne potrebe državnih dužnosnika uopće nije regulirano zakonima, nego posebnom Vladinom odlukom koja kaže da dužnosnik njegova ranga smije koristiti službeni automobil 24 sata. Isti akt ne propisuje ograničenje tipa “ali ne do vikend-skijališta u Dolomitima i natrag”, jer nije, naravno, samo švedski zakonodavac naivan, nego ni hrvatskom zakonodavcu ne pada na pamet sve što može smisliti i izvesti prosječan hrvatski dužnosnik
Usput, sve bi te dužnosnike trebalo posmjenjivati baš zato što su uspjeli postići takav stupanj nakaradnosti društva da više nitko ne razlikuje zakone, moral i dobar kućni odgoj i ne razumije da nije samo ministar u Remetincu loš ili iskvaren ministar.
Nemoralna je, za početak, ideja da je ovaj podzakonski akt moguće zloupotrijebiti za vikend-skijanje, dok je njezina realizacija u zemlji u kojoj ljudi kopaju po kontejnerima upravo nakaradno bezobrazna.
Malo je reći da bi Varga zbog ovoga trebao biti smijenjen, umjesto da glumata s vraćanjem novca. Uostalom, to je glupo ponavljati nakon što su neki genijalci iz Vlade već izjavili da je ministrova vožnja do Dolomita “sigurnija sa šoferom” i nakon što je ministar zdravlja iskompromitiran toliko puta da je zbog njega i njegovih incidenata već odavno politički upitan njegov šef koji to tolerira, ne više on sam.
Podsjećamo na činjenicu da je Varga na dužnost stupio u lipnju, da bi već u rujnu javnost bila upoznata sa svim detaljima bizarne odluke Vlade RH da osigura pokroviteljstvo skupu udruge bez jednog jedinog projekta, ali koju je osnovao i godinama vodio Varga. Zbog toga se protiv ministra zdravlja vodi abnormalno dug postupak Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i javnost bi se trebala upitati zašto to toliko traje.
Nadalje, riječ je o čovjeku – jedinom u povijesti – koji je u zdravstveni sustav uveo detektive i tražio da se Ministarstvo zdravlja i HZZO pretresu u potrazi za prislušnim uređajima, pri čemu nikome nije palo na pamet da preispita nebulozna obrazloženja MZ-a po kojima je javni sustav zdravstva meta business intelligence aktivnosti. Nitko nije ni fino zamolio Vargine glasnogovornike da objasne za kolike glupane drže cijelu hrvatsku javnost da nam uvaljuju priču da proizvođači pelena prisluškuju ministra i poslije kuju korporativne planove.
Sve bi te dužnosnike trebalo posmjenjivati baš zato što su uspjeli postići takav stupanj nakaradnosti društva da više nitko ne razlikuje zakone, moral i dobar kućni odgoj i ne razumije da nije samo ministar u Remetincu loš ili iskvaren ministar
Varga je, kako je već dva mjeseca poznato, jednu jedinu sobu u HZZO-u uredio za 1,2 milijuna kuna. Pustimo sad zgražanja nad tolikim hohštaplerajem, jer ovdje pak nije neupitno da nisu prekršeni zakoni. Ako je Marina Lovrić Merzel zatvorena jer je navodno svjesno pogrešno procijenila vrijednost cijele jedne zgrade, kako, molit ćemo lijepo, Varga nije barem saslušan zbog vrijednosti jedne sobe?
Da ne spominjemo angažman PR-agencija za aktivnosti za koje se još nije znalo, narudžbu poslovnog plana za novo osiguravateljsko društvo iz proračuna HZZO-a, nečuvene napade na novinare i tako dalje…
Ako ga Milanović zbog svega ovoga nije smijenio – ne samo to, on se nikad nije ni očitovao o Varginim nestašlucima – zašto bi zbog putovanja, koje je, pritom, višestruko jeftinije od premijerova besmislenog puta u SAD?
Recimo da bi Milanović trebao shvatiti da Vargini skandali nisu samo novinarski slatkiši, već da ukazuju na potpuno devastirajuću neformalnu privatizaciju zdravstvenog sektora i da bi predsjednik Vlade trebao imati toliko snage i časti da to prizna i ispriča se svima. Kolike su šanse za to?
Milanović bi trebao shvatiti da Vargini skandali nisu samo novinarski slatkiši, već da ukazuju na potpuno devastirajuću neformalnu privatizaciju zdravstvenog sektora i da bi predsjednik Vlade trebao imati toliko snage i časti da to prizna i ispriča se svima. Kolike su šanse za to?
Čovjek kojeg šofer Ministarstva vozi na Dolomite isti je čovjek koji je na mala vrata uveo jedinstveno vođenje računa kod poslovnih banaka, tzv. cash pooling (na engleskom zvuči pametnije i zagonetnije), i predstavio ga kao da bi račun kod jedne banke trebao mehanički dovesti do uštede u zdravstvu, a ne samo zarade jedne banke. To je posve nevjerojatno.
Usput, javnost ne zna da je projekt djelomično proveden u KBC-u Rebro iako je ministar financija Boris Lalovac u svibnju napisao i pečatirao da jedinstveni račun državne riznice osigurava učinkovito upravljanje sredstvima državnog proračuna te bi se “isto moglo primijeniti i u zdravstvu”, čime je de facto odbio Varginu ideju.
Nadalje, riječ je o istoj osobi koja je inzistirala na izdvajanju HZZO-a iz riznice (što je, inače, sasvim u redu, jer se hrvatski zdravstveni sustav financira sredstvima iz posebnih doprinosa, a ne iz općih poreza), tvrdeći da će na taj način racionalizirati sustav, iako do tada nije ispunjavao svoju statutarnu obavezu racionalizacije sustava, nadzora i revizije ugovora sa zdravstvenim ustanovama.
Izdvajanje HZZO-a iz riznice na inicijativu osobe koja nije ispunjavala svoje statutarne obaveze, ali je zato trošila novac HZZO-a na panic room i detektive, simptom je vrhunskog političkog cinizma.
Treća važna inicijativa Siniše Varge tek će se pokazati u punom sjaju, no naznake toga što će se događati mogle su se čuti i vidjeti u raznim prezentacijama na nedavnom skupu u organizaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu.
Bavljenje interesnim skupinama višeg ranga, dogovori s bankama, darivanje konzultantskih projekata i vožnja do Dolomita u audiju, sve je to rezultat rada jednog te istog uma koji se ne bavi problemima u dostupnosti zdravstvene zaštite, siromaštvom, pravednom funkcionalnošću sistema i rješavanjem stravične korupcije koja guši cijeli javni sektor, već time kako da zdravstveni sektor gurne u još veću krizu, a obespravljenima oduzme još koje pravo
Na veliku žalost svih korisnika zdravstvenog sustava koji je u strašnoj krizi, tamo su se izlagači uglavnom bavili načinom da poboljšaju status liječnika, a ne svih dionika u zdravstvu, i to kroz legalizaciju dosad nelegalne isplate plaće iz kumulativnih radnih odnosa liječnika nastavnika, potvrđivanje prava na dopunski privatni rad liječnicima i statusno unaprjeđenje ravnatelja bolnica u menadžere.
Ovo jasno govori da će se zdravstveni sustav, koji je već izrazito stratificiran tako da šlag kupi elitni medicinski profesorski kadar, još dublje raskoliti na svemoćne medicinske elite i one koji eventualno stižu skrbiti o bolesnima, a moguće je da kolateralni efekt bude i trenutno povećanje plaća privilegiranih usred sveopće ekonomske krize.
Bavljenje interesnim skupinama višeg ranga, dogovori s bankama, darivanje konzultantskih projekata i vožnja do Dolomita u audiju, sve je to rezultat rada jednog te istog uma koji se ne bavi problemima u dostupnosti zdravstvene zaštite, siromaštvom, pravednom funkcionalnošću sistema i rješavanjem stravične korupcije koja guši cijeli javni sektor, već time kako da zdravstveni sektor gurne u još veću krizu, a obespravljenima oduzme još koje pravo.
U takvim razmjerima raspada koji traje već tri godine teško je reći postoje li šanse da Zoran Milanović shvati da mora smijeniti Vargu, bilo zbog putovanja na skijanje ili rezultata u zdravstvu, a još je teže procijeniti kakva bi korist od toga bila.
Milanović i SDP su potrošeni i mi ćemo se najvjerojatnije vrlo brzo boriti s razornim efektima nove vladavine HDZ-a.
No, nekakav bi napredak bio kada bi premijer shvatio da su u Varginu slučaju njegove afere i pristup zdravstvu jedna te ista stvar i da je njegov pulen za ministra zdravstva zloupotrijebio javni sektor na svim zamislivim razinama.
(Prenosimo s portala Forum.tm).
In memoriam Jovan Pavlović
Dana 3. travnja 2014. godine u KBC-u Sestara milosrdnica u Zagrebu upokojio se u Gospodu Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan.
Mitropolit Jovan je rođen 1936. godine u slavonskom selu Medincima kod Podravske Slatine od oca Save i majke Julke. Nakon završene Bogoslovije Svetog Save u manastiru Rakovica diplomirao je 1963. godine na Bogoslovskom fakultetu Srpske pravoslavne crkve u Beogradu. Postdiplomske studije pohađao je na univerzitetima u Zapadnoj Njemačkoj.
Mitropolit Jovan je rođen 1936. godine u slavonskom selu Medincima kod Podravske Slatine od oca Save i majke Julke (…) Na redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve 21. svibnja 1977. godine izabran je za episkopa lepavinskog i hirotonisan od patrijarha srpskog gospodina Germana. Godine 1982. postaje mitropolit zagrebački
Profesorsku službu vršio je u bogoslovijama u Prizrenu i Manastiru Krki, koji postaje njegovo drugo ognjište. Ondje je 1967. godine zamonašen, a nakon primanja jerođakonskog čina 1969. godine rukopoložen je u čin jeromonaha rukom episkopa dalmatinskog Stefana.
Na redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve 21. svibnja 1977. godine izabran je za episkopa lepavinskog i hirotonisan od patrijarha srpskog gospodina Germana. Godine 1982. postaje mitropolit zagrebački.
Bio je član različitih komisija Svetog arhijerejskog sinoda SPC-a. Od 1982. -.92. godine predstavnik je Srpske pravoslavne crkve za međucrkvenu pomoć u Ženevi. Bio je direktor patrijaršijskog preduzeća Dobročinstvo. Administrirao je eparhijama slavonskom i gornjokarlovačkom. Bio je član Svetog arhijerejskog sinoda SPC-a u nekoliko mandata. U Pećkoj patrijaršiji 1990. godine predsjedavao je Svetim arhijerejskim saborom. Odlukom najvišeg crkvenog tijela 1994. godine povjereni su mu na staranje pravoslavni Srbi u Republici Italiji.
Odlukom Svetog arhijerejskog sabora izabran je za predsjednika Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj te je u tom svojstvu potpisao Ugovor o odnosima Srpske pravoslavne crkve i Vlade Republike Hrvatske.
Cijelog svog arhipastirstvovanja naročitu ljubav posvećuje manastiru Lepavini, obnavljanju i utvrđivanju crkveno-duhovnog života povjerene mu eparhije.
Redakcija portala autograf.hr iskazuje zahvalnost ovom velikom čovjeku, izražava sućut svim pravoslavnim vjernicama i vjernicima mitropolije, Republike Hrvatske te cijele SPC i obnavlja odluku donesenu prilikom pokretanja portala da će se na ovoj stranici zagovarati istinski ekumenizam, bratstvo i pomirenje
Posebnom pažnjom i jevanđelskom odgovornošću unapređuje odnose s Rimokatoličkom crkvom u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, ali i s drugim vjerskim zajednicama. Upravo zbog neumornog djelovanja na polju njegovanja međureligijskog dijaloga i vjerske tolerancije 2012. godine dobitnik je nagrade Hrvatskog helsinškog odbora.
Otvaranjem Muzeja Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu čuva od zaborava bogato nasljeđe pravoslavnih Srba na ovim prostorima stečeno u prošlosti, a vizionarskim djelom osnivanja Srpske pravoslavne opšte gimnazije u Zagrebu stvara preduvjete za izgledniju budućnost srpske pravoslavne omladine u Hrvatskoj.
(Prenosimo s portala Mitropolije zagrebačko-ljubljanske)
***
Redakcija portala autograf.hr iskazuje zahvalnost ovom velikom čovjeku, izražava sućut svim pravoslavnim vjernicama i vjernicima mitropolije, Republike Hrvatske te cijele SPC i obnavlja odluku donesenu prilikom pokretanja portala da će se na ovoj stranici zagovarati istinski ekumenizam, bratstvo i pomirenje.
A sada prenosimo poruku predsjednika Ive Josipovića:
Ivo Josipović: ”Imao sam zadovoljstvo i čast poznavati mitropolita Jovana, susretati se s njim u proteklim godinama moga mandata. Želim prije svega istaknuti njegove ljudske vrline: dobrohotnost, tolerantnost, razboritost, plemenitost, mudrost i dobrotu (…) Duboko sam uvjeren da će svi naši građani, posebno pravoslavni vjernici, poštovanog mitropolita Jovana pamtiti kao osobu koja je javni i duhovni život oplemenila istinskom ljudskošću”
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je sućut mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj povodom smrti mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana Pavlovića sljedećeg sadržaja:
“S velikom žalošću primio sam vijest o smrti poštovanog mitropolita zagrebačko-ljubljanskog, gospodina Jovana Pavlovića.
Imao sam zadovoljstvo i čast poznavati mitropolita Jovana, susretati se s njim u proteklim godinama moga mandata. Želim prije svega istaknuti njegove ljudske vrline: dobrohotnost, tolerantnost, razboritost, plemenitost, mudrost i dobrotu. Osobito pamtim naš zadnji susret, uoči pravoslavnog Božića, kada sam ga posjetio da mu čestitam blagdan. U dužem razgovoru mitropolit se prisjećao svog životnog puta. Impresionirao me svojim širokim obrazovanjem, znanjem, iskustvom i dobrotom.
Mitropolit Jovan je u teškim ratnim i poslijeratnim vremenima promišljeno, mudro i hrabro svojim svijetlim primjerom trasirao put za miran i dostojanstven život u Hrvatskoj, posebno naših sugrađana Srba i Srpske pravoslavne crkve. Svojom koncilijantnošću, otvorenošću prema državnim institucijama i spremnošću za suradnju na dobrobit Hrvatske, svojim ekumenskim i međuvjerskim nastojanjima, obilježio je i obogatio ovo naše doba.
Duboko sam uvjeren da će svi naši građani, posebno pravoslavni vjernici, poštovanog mitropolita Jovana pamtiti kao osobu koja je javni i duhovni život oplemenila istinskom ljudskošću.
U ovim trenucima tuge izražavam iskrenu sućut svim vjernicima Srpske pravoslavne crkve i svima koji su cijenili mitropolita Jovana kao duhovnog vođu, kao dobrog i mudrog čovjeka”, stoji u pismu sućuti predsjednika Josipovića.
I tako dalje i tako dalje
Poštovani ministre zdravlja,
obraćam Vam se jer sam u zadnjih nekoliko godina doživjela mnogo stresova, s kojima mi se sve teže nositi, pa smatram da trebam psihološku pomoć i podršku.
Među ostalim, dobila sam tri otkaza u četiri godine, od toga dva nezakonita, a jedan kao tehnološki višak; no moj poslodavac ne poštuje pravomoćne sudske presude, zbog čega sam vjerojatno osuđena na to da ostatak života provedem na sudovima boreći se za svoju egzistenciju i svoja radna prava.
Sporove koje protiv mene pokreću ljudi o kojima sam pisala, ovom prilikom neću ni spominjati.
Primam plaću od 6 tisuća kuna, a mjesečna rata kredita za jedini stan koji moja obitelj ima, nakon divljanja tečaja švicarca i kamata, košta 8 tisuća kuna. No, mi ne možemo ni prodati taj stan niti ga vratiti banci, jer nakon pet godina otplaćivanja kredita uz pomoć roditelja i čitave rodbine, banci dugujemo više novaca nego na dan kada smo u stan uselili.
Uporno tvrdim da zemljom upravljaju luđaci; bilo bi dobro da porazgovaram s nekim stručnjakom i napokon raščistim u čemu je problem i kako ga rješavati
Suprug mi je ostao bez posla, jer je firma u kojoj je radio otišla u stečaj, čime se situacija značajno pogoršala.
Živim u zemlji s preko 350 tisuća nezaposlenih, u kojoj nitko ne vidi šanse za oporavak u narednih deset godina.
Budući da većina ljudi u Hrvatskoj smatra da je ovo što se događa meni i drugim ljudima normalno i da smo velikim dijelom sami krivi za situaciju u kojoj smo se našli, a ja uporno tvrdim da zemljom upravljaju luđaci, bilo bi dobro da porazgovaram s nekim stručnjakom i napokon raščistim u čemu je problem i kako ga rješavati.
Zaboravila sam navesti da mi je nedavno uginuo i kućni ljubimac.
Iako iznimno poštujem hrvatske liječnike i znam koliko su stručni, rado bih da me, barem prvi put, pregleda i savjetuje dr. Norman Sartorius, svjetski poznat psihijatar hrvatskog porijekla, trenutačno nastanjen u Ženevi.
Sartorius je suradnik Britanskog kraljevskog udruženja liječnika, član medicinskih akademija u Meksiku i Peruu, počasni član sveučilišta u Umei i Pragu, počasni suradnik Američkog udruženja psihijatara i Kraljevskog koledža za psihijatriju Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda, i tako dalje i tako dalje.
Vama se obraćam jer ne bih htjela imati problema s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje oko organizacije i financiranja terapije iz njihova proračuna. I sami znate kakvi su…
Kao ugledni član ovog društva, imam načina privatno stupiti u kontakt s dr. Sartoriusom i moliti ga da u Hrvatsku dođe zbog mene.
Vama se obraćam jer ne bih htjela imati problema s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje oko organizacije i financiranja terapije iz njihova proračuna.
I sami znate kakvi su: ako je operacija očnog kapka za predsjednika Josipovića prošla bez administrativnih prepreka, ne znači da će te lijenčine jednako brzo i savjesno reagirati u mom slučaju.
Svakako, htjela bih da me dr. Sartorius pregleda što prije na Klinici za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, oko 1. veljače, i to u popodnevnim satima.
Za to je potrebno da se dr. Sartoriusu hitno izda privremena dozvola za rad u Republici Hrvatskoj, te da nam se na jedan dan isprazni soba u klinici.
Sve ostalo; avionski let Ženeva-Zagreb po cijeni od 20 eura, prehranu i smještaj za dr. Sartoriusa, organizirat ću sama.
Očekujući pozitivan odgovor, srdačno Vas pozdravljam,
Nataša Škaričić
(Pismo prenosimo s facebook zida kolegice Škaričić)
Sindikat liječnika poručuje: ”Nije gotovo!”
Iako je prošlog četvrtka uvedena radna obveza svim liječnicima, a mnogima su za listopad stigle smanjene plaće, iz sindikata liječnika poručuju kako je štrajk gotov tek onda kada oni proglase kraj.
Predstavnici bolničkih uprava tvrde kako dvomjesečni štrajk nije ostavio veće posljedice na rad i organizaciju rada. Isto tako pacijenti kažu kako su od početka štrajka bez ikakvih problema ili dužih čekanja normalno i bez odgode obavljali preglede, uključujući i ugovorene operacije, prenosi HRT.
”Liste čekanja kod nas se nisu znatno povećale. U nekim segmentima čak su se i smanjile”, izjavio je Hrvoje Mitrović, sanacijski ravnatelj Opće bolnice ”Dr. Josip Benčević”.
Ipak sindikat liječnika raspolaže drugačijim podacima, onima koji kažu kako su liste čekanja duže čak do 30 % iako i dalje poštuju sada već zakonom propisanu radnu obvezu. No kako je nedavno izjavio sindikalni povjerenik u splitskom KBC-u Božo Bota, liječnici još nisu dobili upute od ministra zdravlja Rajka Ostojića u vezi s poduzimanjem mjera i aktivnosti povezanih sa zakonski uvedenom radnom obvezom. Naime, prema ugovoru o radu liječnika, propisana je samo obveza osmosatnoga radnog vremena liječnika, ne i broj hitnih dnevnih intervencija.
Stoga su iz sindikata liječnika uputili ponovni zahtjev ministru zdravlja Rajku Ostojiću da im objasni što znači uvođenje radne obveze jer, kažu, ni ravnatelji ne znaju što to konkretno znači s obzirom na to ”da nema ni rata ni elementarne nepogode”. Predsjednik Hrvatskoga liječničkog sindikata Ivica Babić poručuje da od Ministarstva očekuju promptni odgovor.
Dva reprezentativna sindikata u zdravstvu, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji su prošloga tjedna parafirali prijedlog novoga kolektivnog ugovora za zdravstvo, odlučili su ga potpisati. O tome kada će biti potpisivanje, odlučit će Ministarstvo zdravlja, iz kojega su potvrdili da je parafirani kolektivni ugovor danas upućen u Vladu na daljnju proceduru. Novi kolektivni ugovor odbio je i parafirati i potpisati jedino Hrvatski liječnički sindikat.
Posljedica štrajka s kojom se liječnici suočavaju, osim radne obveze, jest i novo rezanje plaća. U listopadu su, naime, plaće liječnika u štrajku u prosjeku umanjene za 1200 kuna. Jedna od liječnica štrajkašica u zagrebačkom KBC-u primila je plaću za listopad od samo 700 kuna, doznaje se u sindikatu liječnika, iz kojega su potvrdili da su sve bolnice dobile plaće, a kasnile su, kažu, i desetak dana u usporedbi s uobičajenim rokovima.
HINA neslužbeno doznaje da je plaće među zadnjima dobio zagrebački KBC ”Sestre milosrdnice”, a zaposlenici splitskoga KBC-a tek bi ih trebali dobiti. Zbog smanjenja plaća iz sindikata liječnika poručuju kako će pružiti pravnu zaštitu svim liječnicima, a članovima sindikata i financijsku pomoć.
Naime, Vlada je tim potezom izazvala pravu lavinu ogorčenja liječnika i sindikalnih povjerenika, koji poručuju kako je time sadašnja vlast pokazala da pridjev ”socijalna” treba izbaciti iz naziva stranke jer niti je demokratska niti je socijalna, već je diktatorska, i to su esdepeovci dokazali ponašanjem prema liječnicima u štrajku! Iako poniženi i stjerani pred zid, liječnici od svojih zahtjeva ne odustaju te poručuju kako se nastavlja pravna borba.