Ljeti se čovjek koji živi uz našu morsku obalu mora pošto-poto naviknuti na onaj stravičan, prodoran zvuk sirene na vozilu hitne pomoći. To je na žalost, prva asocijacija kada se u mjestima uz morsku obalu, napučenim turistima, pomisli na inače tako dugo iščekivane i željene ljetne mjesece. [Read more…]
Milanovićevo nerazumijevanje Europe
U Rimu su se, pred dva dana, sastali čelnici država ”Grupe Arraiolos”, nazvane po portugalskom gradu u kojem su se prvi puta sastali 2003. predsjednici zemalja članica EU-a s parlamentarnim sustavima, a to su danas Austrija, Estonija, Finska, Irska, Italija, Latvija, Malta, Mađarska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija i, last but not least, Hrvatska. [Read more…]
Picasso i Miró vraćaju patinu staroj dami hrvatskog turizma
Opatijska izložba Picassovih i Miróovih grafika, litografija, bakroreza, gravura, drvoreza – oko stotinjak radova iz privatnih kolekcija, možda nije postavljena i organizirana na profesionalnom nivou kakvoga podrazumijeva muzejsko izložbeno galerijska struka, ali, naravno, kada je riječ o djelima ovako vrhunskih umjetnika, čovjek uistinu može zažmiriti na neke stvari koje – u sučeljenju s magijom, snagom doživljajnosti kakvu mu je u stanju otvoriti jedno vanvremensko djelo – u ovome slučaju već i prost, nehajan (katkada dakako samo tako djeluje) Picassov crtež – sve uokolo postaje nebitno. [Read more…]
Mala zemlja za veliki nered
Za Čakovčanina Dražena Domjanića – glazbenog umjetnika i mecenu – čula sam davno, kad je devedesetih u Kneževini Lihtenštajn pokrenuo glazbenu akademiju i počeo organizirati majstorske tečajeve najpoznatijih pedagoga, natjecanja, koncerte, s nesebičnim ciljem obrazovanja mladih glazbenih talenata… [Read more…]
Mi i oni: Turizam na hrvatski način
Mediji i društvene mreže preplavljene su vijestima da u srcu ovogodišnje sezone – turista nema! Ili ih barem nema u očekivanom broju! [Read more…]
Ustavni i Vrhovni sud crtaju opatijski kroki Nečastivog
Tko je Nečastivi? Kakav mu je kroki?
Kroki (francuski: croquis) je brz i nedovršen crtež živog modela. Obično je gotov za nekoliko minuta nakon čega model promijeni pozu da bi se mogao nacrtati novi kroki kaže Wikipedija o šarmantnoj posuđenici iz francuskog jezika. [Read more…]
Oleg Mandić: ”Strahote Auschwitza su mi pomogle da imam sretan život”
(Opaska uredništva: ponavljamo prošlotjedni intervju s Olegom Mandićem zbog velike pažnje koju je izazvao ovaj razgovor s posljednjim muškim zatočenikom nacističkog logora Auschwitz, te zbog toga što je gospodin Mandić predan odgoju mladih za mir što je potrebno naglasiti i staviti kao prioritet i u danima sjećanja na žrtve partizanske odmazde nakon završetka Drugog svjetskog rata).
Opatijac Oleg Mandić jedan je od mojih uzora. S majkom i bakom je iz političkih razloga, u znak odmazde zbog antifašističkog djelovanja njegova djeda i oca, završio na najstrašnijem mjestu na kugli zemaljskoj, u nacističkom logoru smrti Auschwitz. Oleg ne prestaje odgajati za mir, za zrelo građanstvo, za pravilno shvaćanje antifašizma. Mladi ga jako vole. Sramota je Hrvatske što taj čovjek nije postao poznatiji i traženiji. To govori o našoj tuposti, o našoj nesposobnosti da tražimo bolje i da učimo od najboljih. Ovim razgovorom, koji donosimo u povodu 70. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Europi, želimo da naši čitatelji i svi oni do kojih će stići priča Olega Mandića na trenutak zastanu i da se zapitaju što čine sa svojim životom i kako pridonose poboljšanju općih uvjeta života u našemu društvu. Oleg je, naime, bio u središtu pakla. I potpuno je slobodan čovjek. [Read more…]
Oleg Mandić: ”Strahote Auschwitza su mi pomogle da imam sretan život”
Opatijac Oleg Mandić jedan je od mojih uzora. S majkom i bakom je iz političkih razloga, u znak odmazde zbog antifašističkog djelovanja njegova djeda i oca, završio na najstrašnijem mjestu na kugli zemaljskoj, u nacističkom logoru smrti Auschwitz. Oleg ne prestaje odgajati za mir, za zrelo građanstvo, za pravilno shvaćanje antifašizma. Mladi ga jako vole. Sramota je Hrvatske što taj čovjek nije postao poznatiji i traženiji. To govori o našoj tuposti, o našoj nesposobnosti da tražimo bolje i da učimo od najboljih. Ovim razgovorom, koji donosimo u povodu 70. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Europi, želimo da naši čitatelji i svi oni do kojih će stići priča Olega Mandića na trenutak zastanu i da se zapitaju što čine sa svojim životom i kako pridonose poboljšanju općih uvjeta života u našemu društvu. Oleg je, naime, bio u središtu pakla. I potpuno je slobodan čovjek. [Read more…]