Polazište za filozofsku kritiku totalitarizama
Činjenica da su se fašizam i komunizam sukobili ne treba nas zavesti na ideju da ne prepoznamo njihovu srodnost s obzirom na shvaćanje naravi ljudske osobe. [Read more…]
novinarstvo s potpisom
Autor: Ivan Koprek / Leave a Comment
Polazište za filozofsku kritiku totalitarizama
Činjenica da su se fašizam i komunizam sukobili ne treba nas zavesti na ideju da ne prepoznamo njihovu srodnost s obzirom na shvaćanje naravi ljudske osobe. [Read more…]
Autor: Ivan Koprek / Leave a Comment
Popperova i Guardinijeva kritka totalitarizama
Svakako najpoznatiji kritičar totalitarizama svojom idejom o “otvorenom društvu” bio je, i sam najprije zagrijani simpatizer komunizma i začetnik filozofije “kritičkog racionalizma”, nedavno preminuli Sir K. R. Popper. [Read more…]
Autor: Ivan Koprek / Leave a Comment
Pokušaj osvjetljenja izvora totalitarizama
Mnogi su filozofi dali odlučujuće impulse za nastanak totalitarizama. Mnogi su nastupili i kao njegovi kritičari. Prema Erichu Voeglinu je srednjovjekovna gnoza prethodnik i krivac totalitarizama. Za Erwina Faula totalitarizam nije ništa drugo do moderni oblik makijavelizma. Jacob L. Talmon mu traži korijene u Francuskoj revoluciji. Hannah Arendt u imperijalizmu i rasizmu 19. stoljeća. Gdje je idejni zavičaj totalitarizama 20. stoljeća? [Read more…]
Autor: autograf.hr / Leave a Comment
John Langshaw Austin (1911–1960), engleski filozof jezika, profesor filozofije na Oxfordu, jedan od najistaknutijih predstavnika analitičke filozofije, razvio teoriju govornih činova, snažno utjecao na filozofiju običnoga jezika i na mnoge društvene i humanističke znanosti.
“Kako djelovati riječima” (How to Do Things with Words, 1962) uknjižen je ciklus dvanaest predavanja koja je J. L. Austin 1955. godine održao na sveučilištu Harvard (SAD). Predavanja su bila dio niza Predavanja William James, zasnovanih u čast američkoga pragmatičkog filozofa W. Jamesa, u okviru kojih su na Harvardu lektorate držali glasoviti znanstvenici poput B. Russella, K. Poppera, R. Oppenheimera, H. P. Gricea, M. Foucaulta, R. Sennetta. Gradivo izneseno u knjizi Austin je na matičnome sveučilištu Oxford od 1952. godine predavao pod naslovom Words and Deeds (Riječi i djela).
Oprečno ondašnjim pristupima Austin uočava da nisu svi iskazi konstativni, nisu svi istinite i neistinite tvrdnje, već ima i performativnih, izvedbenih iskaza, takvih kojima se nešto čini, kojima se djeluje, koji ne podliježu mjerilima istinosnih vrijednosti, nego mjerilima posrećenosti, prikladnosti i uspješnosti izvedbe. Austin kreće ispočetka i pita se o tome što zapravo činimo kazujući nešto.
Stvarni govorni činovi uvijek su višeslojni i kao takve ih valja proučavati – kao cjelovite činove u cjelovitim govornim situacijama, s obzirom na ilokucijsku snagu, okolnosti situacije, društvene konvencije, stupanj njihove istinitosti i posrećenosti, na namjere, prethodno znanje i iskustvo sudionikâ.
Kako djelovati riječima međašna je knjiga teorije govornih činova i ostavila je golem trag na sve proučavanje jezika i jezične djelatnosti – na lingvistiku, filozofiju, pravnu znanost, antropologiju, psihoanalizu, komunikologiju, književnu i kulturnu teoriju.
Naslov: Kako djelovati riječima
Autor: John Langshaw Austin
Prijevod: Andrea Milanko
Publicistika
Godina izdanja: 2014.
Broj stranica: 126
Uvez: tvrdi
ISBN 9789532602104
Izdavač: Disput
(Više novih knjiga na Moderna vremena info)