autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • Allegro barbaro
    • A/TEOBLOGIJA
    • Beležnica
    • Beo dijagnoze
    • CSI: Multiplex
    • Democroacia
    • Globalni kaos
    • Imam pravo
    • Impresije i varijacije
    • Istočno od raja
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • Iz zemlje snova
    • Kontrapunkt
    • Kozmopoliteia
    • Ljubljanski zvon
    • Ljuta paprika
    • Millenium
    • Na kraju pameti
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (Ne)mirna Bosna
    • Nije da nije
    • Od knjige do knjige
    • Odjeci vladanja
    • Oklop od papira
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • Parrhēsia
    • Pisma s Trećića
    • Pogled s lijeva
    • Porok pravde
    • Polupjesnik il bolesnik
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • Prije povratka
    • Produžeci
    • Quieta movere
    • Razum i osjećaji
    • Revolucija nježnosti
    • Romanin peterac
    • Ruta Borisa Perića
    • Subotom uz kavu
    • Terra Sexualis
    • Under cover
    • Uvik kontra
    • Vita Croativa
    • Vlaška posla
    • Vrijeme i vječnost
    • Zimsko ljetovanje
  • Osvrt dana
  • Odjeci
  • Intervju tjedna
  • Orbi et populis
  • Kultura
    • Obavezna lektira
    • Zimin noćni izbor
    • Ruta Borisa Perića
    • Ex libris D. Pilsel
    • Književni ogledi
    • CSI: Multiplex
    • CSI Vladimira C. Severa
    • Istočno od raja
    • Bez riječi
    • Moderna vremana info
    • Scripta manent
  • Abrahamova djeca
  • Feljton
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • IMAM PRAVO <br>Ivica Grčar
    IMAM PRAVO
    Ivica Grčar
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • POROK PRAVDE <br> Josip Kregar
    POROK PRAVDE
    Josip Kregar
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • PARRHESIA <br> Jadranka Brnčić
    PARRHESIA
    Jadranka Brnčić

Narod odlučuje: ljepše je Hrvatu kad ga izrabljuje Hrvat

Autor: Anna Maria Grünfelder / 25.06.2018. 1 Comment

Anna-Maria Gruenfelder”Bože, oprosti im, jer ne znaju što čine” (Lk 23, 34)

 Nakon isteka roka prikupljanja potpisa građana s pravom glasovanja zapečaćene se kutije predaju organu vlasti zaduženom za provjeru potpisa zbog izvještaja parlamentarnim odborima za ustav i procedura teče – čisti, puki upravni čin, ali ne i u Zagrebu. [Read more…]

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Grünfelder, Damir Grubiša, Glas Koncila, Ivan Miklenić, malograđanstvo, Napredak, narod, politika, radost, uredništvo, zastava

Što želim za Uskrs? Hrvatsku bez laži i fanatizma

Autor: Drago Pilsel / 26.03.2018. Leave a Comment

DRAGO PILSELUšli smo u, po meni, najvažniji tjedan u godini – vazmeni tjedan. Iduće nedjelje kršćani zapadnog obreda slave Uskrs. Pravoslavna braća i sestre će to činiti tjedan dana iza toga. [Read more…]

Filed Under: Democroacia Tagged With: bajka, Bog, Democroacia, Drago Pilsel, iluzija, Isus, Izrael, Krist, mit, nada, radost, san, Svjetlost, Uskrs, utopija

Previše drag za ljubav kojom ćemo te voljeti

Autor: Boris Dežulović / 13.01.2018. Leave a Comment

Boris Dežulović

Boris Dežulović

Nazvali bismo te najboljim prijateljem, ali ti nisi samo više od toga. Ti si naprosto nešto drugo.

Nazvali bismo te rođenim bratom, ali ti nisi samo više od toga. Ti si, jednostavno, nešto drugo. [Read more…]

Filed Under: Osvrt dana Tagged With: Boris Dežulović, Jezik, ljubav, Lovrinac, mjesec, noć, Predrag Lucić, radost, smijeh, vrijeme, život

Tri temeljne dimenzije života Dražena Glavaša

Autor: Ivica Horvat / 10.12.2017. Leave a Comment

Dražen Glavaš Foto: Saša Ćetković

Dražen Glavaš
Foto: Saša Ćetković

Propovijed na ispraćaju Dražena Glavaša, Krematorij, Mirogoj, 9.12.2017.

Tužni zbore, ožalošćena obitelji i rodbino, braćo i sestre, dragi prijatelji i poznanici. Izražavajući svoju duboku sućut i privrženost, okupljeni smo ovdje ispratiti zemne ostatke našeg voljenog Dražena. [Read more…]

Filed Under: Abrahamova djeca Tagged With: Biblija, Bog, čovjek, DNK, Dražen Glavaš, Isus, Ivica Horvat, kršćanin, radost

Franjo, radost i nada

Autor: Drago Pilsel / 13.03.2014. Leave a Comment

papa & mladiDanas je točno godinu dana od izbora nadbiskupa Buenos Airesa, kardinala Jorgea Bergoglija, za nasljednika Benedikta XVI. Bijeli dim se pojavio iznad Sikstinske kapele u 19:06 sati pa smo nešto kasnije saznali da se novi Papa zove Franjo.

 

Nakon nekoliko trenutaka šoka i iznenađenja, shvatili smo da je to prvi Papa koji stiže iz Latinske Amerike i prvi koji je ujedno i redovnik isusovac. Doduše, mi koji pratimo vatikanska događanja, imali smo i kardinala Bergoglija na popisu ”mogućih kandidata”, jer je kao čvrst kandidat bio ušao i u konklavama na kojima je 2005. izabran nasljednik pok. Ivana Pavla II., ali većina nas nije se nadala argentinskome Papi.

Ovaj osvrt ne pretendira biti analizom prve godine pontifikata pape Franje. Time će se ovaj novinar i teolog pozabaviti u kolumni Democroacia iduće subote. Ovo je tek podsjetnik na taj trenutak kada su vjernici bili ugodno iznenađeni a, zajedno s njima, skeptici i nekatolici (svi koji god da jesu), željni da konačno na čelo Katoličke crkve dođe netko tko će sanirati urušenu fasadu Crkve

 

Ovaj osvrt ne pretendira biti analizom prve godine pontifikata pape Franje. Time će se ovaj novinar i teolog pozabaviti skoro u kolumni Democroacia. Ovo je tek podsjetnik na taj trenutak kada su vjernici bili ugodno iznenađeni a, zajedno s njima, skeptici i nekatolici (svi koji god da jesu) željni da konačno na čelo Katoličke crkve dođe netko tko će sanirati urušenu fasadu Crkve.

 

Kad se te ugodne rimske večeri prije 12 mjeseci pojavio na balkonu Petrove bazilike i okupljeno mnoštvo ispred sebe očaravajuće neceremonijalno pozdravio s ”Dobra večer”, novi je Papa dao naslutiti da će njegov pontifikat u mnogome biti drugačiji od prijašnjih. Franjo je u prvoj godini zasigurno promijenio javnu sliku papinstva. Njegov je prethodnik u mirovinu otišao mercedesom, on je došao renaultom 4 iz ’84.

 

Umjesto da uđe u raskošnu Apostolsku palaču, ostao je u mnogo skromnijem Domu sv. Marte, vatikanskom hotelu u koji je uselio sa svim kardinalima prije konklava. Na grudima mu je ostao obični željezni umjesto zlatnog pektoralnog križa. Časopis Time ga je proglasio osobom godine, kultni glazbeni Rolling Stone stavio ga je na naslovnicu, a čak ga je i modni Esquire proglasio najbolje odjevenim muškarcem godine, iako je uvijek isto odjeven.

 

Ljudi hrle u Vatikan kako bi ga vidjeli, guraju se i predsjednici i premijeri. Sve što kaže dočekuje se nekritičnim pljeskom. Sam plaća svoje račune i telefonira vjernicima. ”Franjin efekt” povećao je prodaju vatikanskih suvenira za 200%, a on sam nedavno je priznao da mu taj status medijske ”superzvijezde” ide na živce.

Ljudi hrle u Vatikan kako bi ga vidjeli, guraju se i predsjednici i premijeri. Sve što kaže dočekuje se nekritičnim pljeskom. Sam plaća svoje račune i telefonira vjernicima. ”Franjin efekt” povećao je prodaju vatikanskih suvenira za 200%, a on sam nedavno je priznao da mu taj status medijske ”superzvijezde” ide na živce

 

Franjo je naslijedio Crkvu pogođenu kombinacijom kriza i skandala. Seksualno zlostavljanje djece, koje su provodili svećenici, potkopalo je moralni autoritet Crkve. Istodobno, vatikanska birokracija, kurija, optužena je za korupciju, pranje novca, povezanost s mafijom i druge skandale. Pontifikat njegova prethodnika Benedikta XVI. završio je povijesnom ostavkom 28. veljače 2013., a četiri dana kasnije 150 kardinala okupilo se u Vatikanu prije konklave kako bi razmotrili dramatično stanje Crkve i izazova koji stoje pred novim papom.

 

U tjednu koji je slijedio otvoreno su razgovarali i izrazili duboku zabrinutost, očaj pa čak i ljutnju zbog kaljuže u kojoj je zaglibila Rimska kurija zbog skandala kojima se nije vidio kraj. Oni su tražili reformu, radikalnu reformu Rimske kurije. Željeli su nekoga tko će ”isušiti močvaru”. Tražili su čovjeka sposobnog da upravlja kompromitiranom kurijom i Crkvom, a prije svega, tražili su ”čovjeka duboke duhovnosti” kojega će sljedbenici drugih religija prepoznati kao ”Božjeg čovjeka”. Našli su ga u ”biskupu s kraja svijeta”, Jorgeu Mariju Bergogliju.

 

Franjo sebe opisuje kao grešnika, a njegov osmijeh govori, odmah na prvu, da je dobar i ponizan čovjek. On propovijeda ”siromašnu Crkvu, za siromašne”, poziva svećenike da izađu na periferiju (”Više volim Crkvu koja je puna modrica, koja je bolna i prljava jer je bila na ulicama, od Crkve koja je nezdrava od ograničenja i brige za vlastitu sigurnost”), odbija isključivanost prema homoseksualcima (”Tko sam ja da im sudim?”), ne osuđuje ateiste (”Oni koji ne vjeruju u Boga neka slušaju svoju savjest”), traži da se razvedeni ne odbacuju nego podupiru, osuđuje divlji kapitalizam i naziva ga novom tiranijom (”Kako vijest može biti to da je vrijednost burze pala za dva posto, a nije vijest kada beskućnik umre”), odbacuje idolatriju novca i bogate poziva da redistribuiraju bogatstvo.

Poput pape Ivana XXIII., koji je otvorio prozore Vatikana za svježi zrak Drugog vatikanskog koncila, posljednje velike reforme u Crkvi, tako je Franjo ponovo otvorio te iste prozore vjetru promjena, a rezultati toga nastavljaju iznenađivati i poticati. Kao i mnogi drugi, njemački kardinal Walter Kasper vjeruje da je Franjo ”probudio nade u novi početak za Crkvu, baš kao što se dogodilo nakon Drugog koncila”. Međutim, on je zabrinut da bi ljudi mogli preopteretiti Papu pretjeranim očekivanjima koja se ne mogu ispuniti

 

Teško da se netko može ne složiti s tim riječima (osim lihvara i beskrupuloznih bankara, mesoždera neoliberalizma) i teško da se može reći da Papa ne pokazuje primjerom ono što govori. A pokazao je to i prije skromnim životom nadbiskupa Buenos Airesa. Što je, međutim, Papa, osim što je riječju i gestom osvojio srca vjernika i nevjernika, opipljivoga ostvario u prvoj godini? To ćemo, ponavljam, analizirati u budućim kolumnama i drugim tekstovima.

 

Poput pape Ivana XXIII., koji je otvorio prozore Vatikana za svježi zrak Drugog vatikanskog koncila, posljednje velike reforme u Crkvi, tako je Franjo ponovo otvorio te iste prozore vjetru promjena, a rezultati toga nastavljaju iznenađivati i poticati. Kao i mnogi drugi, njemački kardinal Walter Kasper vjeruje da je Franjo ”probudio nade u novi početak za Crkvu, baš kao što se dogodilo nakon Drugog koncila”. Međutim, on je zabrinut da bi ljudi mogli preopteretiti Papu pretjeranim očekivanjima koja se ne mogu ispuniti.

 

A njegov utjecaj ide daleko, čak i među hrvatski katolicima (koji ipak u većini ostaju zatvoreni ekumenizmu i međureligijskom dijalogu, opsjednuti katoličkim nacionalizmom) i unatoč otvorenoj nesimpatiji većine hrvatskih biskupa kojima ovaj Papa, nema nikakve sumnje, smeta.

 

U istraživanju koje je u veljači ove godine za “Veritas – glasnik sv. Antuna Padovanskog” provela agencija Hendal, građani su pitani koliko znaju o sadašnjem poglavaru Katoličke crkve i što misle o tome kakav je njegov pontifikat nakon prve godine vođenja Crkve.

 

Istraživanje se temelji na odgovorima građana starijih od 15 godina, iz šest hrvatskih regija, metodom slučajnog izbora. 97,9% građana čulo je za papu Franju, poglavara Katoličke crkve i većina ga, nakon prve godine pontifikata, ocjenjuje s izvrsnim (62,5%).

Hrvati, superkatolici kakvima se smatraju prema mišljenju fundamentalista iz klera i katoličkih udruga, imaju razloga za se zamisle jer dok 82,5% anketiranih o Papi prati samo ono što mediji prenesu, samo ih svega 2,4% prati Franjine cjelovite govore. I medije i sve što Papa kaže kombinira 8,2% građana. Premda je u protekloj godini objavljeno više naslova o papi Franji ili njegovih djela na hrvatskome jeziku, svega 0,9% ispitanika pročitalo je barem jedan od tih naslova

 

Također, prema mišljenju većine (77,2%) papa Franjo promijenio je sliku Crkve u javnosti na bolje. 68,7% ispitanih smatra najbližim Papin govor o siromaštvu. Jedna petina bliskim doživljava i Papin međureligijski i ekumenski dijalog. Premda je Franjo od početka apostol Božjega milosrđa, to je blisko svega 16,1% građana, gotovo kao i Radost evanđelja (15,9).

 

Jedan od najvećih uspjeha pape Franje u prvoj godini pontifikata je što je Isusa i Radosnu vijest uspio približiti vjernicima, smatra 63% ispitanika, dok je 28,5% odgovorilo da ne zna je li u tome uspio. 40% ispitanih misli da živjeti prema Evanđelju nije teško, dok ih 31,4% misli da jest.

 

Više od polovice anketiranih građana o djelovanju pape Franje informira se iz svjetovnih medija (55,5%), njih 8,7% kao izvor koristi katoličke medije (što potvrđuje našu staru tezu o potpunoj nesposobnosti, nekvalitetnosti i neprofesionalnosti tzv. katoličkih medija), a 25,5% kombinira i jedne i druge.

 

Hrvati, superkatolici kakvima se smatraju prema mišljenju fundamentalista iz klera i katoličkih udruga, imaju razloga da se zamisle jer dok 82,5% anketiranih o Papi prati samo ono što mediji prenesu, samo ih svega 2,4% prati Franjine cjelovite govore. I medije i sve što Papa kaže kombinira 8,2% građana. Premda je u protekloj godini objavljeno više naslova o papi Franji ili njegovih djela na hrvatskome jeziku, svega 0,9% ispitanika pročitalo je barem jedan od tih naslova.

 

Od našeg osnutka, portal autograf.hr pokazuje da je to loše i da bi se katolici, zapravo bi bilo dobro da to čine i drugi, malo ozbiljnije trebali pozabaviti papom Franjom. On je, smatramo, oličenje Koncila. On je ipak, unatoč nekim negativnostima ili nedostacima, o čijem raščlanjivanju danas ovdje nema mjesta, radost i nada.

Filed Under: Osvrt dana Tagged With: autograf.hr, Benedikt XVI., Buenos Aires, Crkva, Democroacia, Drago Pilsel, Jorge Bergoglio, kardinal, katolici, kolumna, Koncil, nada, osvrt, papa Franjo, pontifikat, radost, Rim, Vatikan

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (Kliknite ovdje).
Veliko vam hvala!

Ex libris D. Pilsel

Židovski heretik, nezakonito dijete, buntovnik Isus Krist

Židovski heretik, nezakonito dijete, buntovnik Isus Krist

Piše: Miljenko Jergović

SCRIPTA MANENT

Skica u ledu

...

Zakoni granice

...

Marko Polo – Putovanje koje je promjenilo svijet

...

Putovanje po Istočnoj Europi

...

Zamrznuto vrijeme

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Revizionistička škola Kaptola

    Revizionistička škola Kaptola

    hrvoje-simicevic
  2. Atentat na Mirogoju

    Atentat na Mirogoju

    viktor-ivancic
  3. Roman Leljak u šibenskoj crkvi!

    Roman Leljak u šibenskoj crkvi!

    marko-podrug

Novosti | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Srpsko veče 2019.

    Srpsko veče 2019.

    07.01.2019.
  2. Parastos za žrtve pakračkog kraja

    Parastos za žrtve pakračkog kraja

    31.12.2018.
  3. Tražimo osudu revizionizma

    Tražimo osudu revizionizma

    01.12.2018.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Antifašistička liga RH

  1. 80. godišnjica Kristalne noći: i Hrvatska ima Goebbelsa

    80. godišnjica Kristalne noći: i Hrvatska ima...

    21.11.2018.
  2. Napad na zastupnike SDSS-a je nastavak fašizacije RH

    Napad na zastupnike SDSS-a je nastavak fašizacije...

    28.09.2018.
  3. Poklonili smo se borcima sa Sutjeske

    Poklonili smo se borcima sa Sutjeske

    20.05.2018.

Antifašistička liga RH | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE

potpori redakcija : Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2019 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se