Nekoliko dana uoči dvogodišnjice ruskog napada na Ukrajinu (24. februara 2022.), poslije simboličnog pada Avdiivke (u noći 16/17. februara 2024.) pitanje ukrajinskog opstanka aktuelnije je nego prije dvije godine. Nasamareno ”čedo” Zapada bez prijatelja i nade grca u oskudici svega i u izobilju smrti. Tako to biva kad vas neprijatelji ubijaju, a prijatelji kljukaju sredstvima za samoubistvo da ti otmu nasljedstvo. [Read more…]
Snalaženje kroz labirint nepravednih osuda
Potraga za pravdom ostaje trajnim izazovom, posebno za one koji su suočeni s razornim posljedicama nepravednih osuda. Zamislite provođenje godina, možda desetljeća, iza rešetaka zbog zločina koji niste počinili.
Trošak na životima onih nepravedno osuđenih je neizmjeran, zastrašujuća stvarnost koja transcendira okvire zidova zatvora. Stoga je odgovornost pravosudnog sustava ne samo osigurati da se pravda pruži iz početka, već i pružiti strukturirani put za one koji traže reparaciju za počinjene pogreške.
Pristup pravdi za pojedince koji tvrde svoju nevinost nakon osude ključna je karika u pravednom i suosjećajnom pravosudnom sustavu. Dok naše društvo može brzo donositi presude, ključno je stvoriti snažnu infrastrukturu za oslobađanje nevinih i ispravak nepravdi.
Jedan značajan aspekt ovog višeslojnog izazova leži u dostupnosti resursa za nepravedno osuđene. Pravna zastupljenost, post-osuđene forenzičke analize i pristup relevantnim dokazima ključni su dijelovi ovog procesa.
Nažalost, financijski teret često postaje nepremostiva prepreka, ostavljajući nevine da trunu iza rešetaka. U posljednjim godinama, napravljeni su pohvalni koraci u priznavanju postojanja nepravednih osuda i nastojanjima da se one adresiraju.
Testiranje DNK-a, primjerice, postalo je moćno sredstvo u dokazivanju nevinosti, dovodeći do oslobađanja brojnih pojedinaca. Međutim, moramo se zapitati: jesu li ova postignuća zaista dostupna svima?
Stvarnost je da put prema pravdi može biti kompliciran ples kroz birokratske labirinte, pretrpane sudnice i napete pravne službe za pravnu pomoć. To je ples koji nepravedno osuđeni, često bez financijskih sredstava, smatraju izuzetno izazovnim. Nepristupačnost pravne zastupljenosti i resursa dodatno povećava agoniju onih koji očajnički pokušavaju očistiti svoja imena.
Merriam-Webster definira nepravednu osudu kao ”grozni nepravedni ishod u pravnom postupku, kada je optuženi osuđen unatoč nedostatku dokaza o bitnom elementu zločina”. Nevini gube svoju slobodu, a nameće se hitno pitanje: koji su uzroci takvih strašnih grešaka i kako ih možemo spriječiti u budućnosti?
Odgovor leži u globalnom pokretu, koji je nastao tijekom 1980-ih i 1990-ih, posvećenom dokazivanju nepravednih osuda i oslobađanju nevinih. Taj pokret, uglavnom ukorijenjen u američkom pravnom obrazovanju, potaknuo je stvaranje projekata nevinosti unutar pravnih škola. Ti projekti povezuju teorijsko obrazovanje s praktičnim radom, s ciljem ne samo ispravljanja prošlih nepravdi, već i obrazovanja budućih pravnika.
Iako su Sjedinjene Američke Države bile kolijevka projekata nevinosti, ipak je njihov utjecaj odjeknuo diljem Europe. Zemlje poput Njemačke, Italije, Nizozemske, Poljske, a sada i Hrvatske, osnovale su svoje projekte nevinosti, dovodeći u pitanje pretpostavljenu ideju da su nepravedne osude ekskluzivne za druge jurisdikcije.
Kontinentalni pravni sustavi, tradicionalno percipirani kao manje skloni pogreškama zbog svoje inkvizitorske prirode, počeli su priznavati i adresirati podložnost unutar vlastitih postupaka.
Hrvatska priča o projektima nedužnosti je nova, a proizišla je iz akademske rasprave i želje za pravdom. Hrvatski projekt nevinosti izronio je kao svjetionik nade za one nepravedno osuđene i marginalizirane zbog složenosti pravnog sustava.
Osnovna misija Hrvatskog projekta nevinosti je višestruka. Nastoji podići javnu svijest o nepravednim osudama, zagovarati za pravne promjene koje bi smanjile prag za ponovno otvaranje slučajeva i pružiti pravnu pomoć nepravedno zatvorenima.
U dvije godine provedbe, projekt je primijenio niz strategija, od konferencija i radionica do strateških partnerstava s ključnim institucijama poput Ministarstva unutarnjih poslova, Centra za forenzička vještačenja u Zagrebu i Uprave za zatvorski sustav i probaciju.
Da bismo se nosili s tim, moramo ponovno procijeniti alokaciju resursa kako bismo podržali nepravedno osuđene. Organizacije za pravnu pomoć, inicijative pro bono i financiranje za post-osuđene forenzičke analize trebaju biti ojačane kako bi se osiguralo da nevini ne budu prepušteni sami sebi u labirintu pravnog sustava.
Osim toga, potrebna nam je kulturna promjena koja stavlja pretpostavku nevinosti kao prioritet, čak i nakon osude.
Prikazi u medijima, poput onih viđenih u dokumentarcima na Netflixu imaju potencijal oblikovati javno mišljenje. Postaje imperativ da ti prikazi točno odražavaju kompleksnosti našeg pravnog sustava, izbjegavajući senzacionalizam koji potiče pogrešne predodžbe.
U potrazi za pravdom, moramo prepoznati da oslobađanje nepravedno osuđenih nije samo altruistički pothvat; to je temeljno načelo pravednog i jednakog društva. Pristup pravdi za ove podnositelje zahtjeva nije privilegija, već pravo koje traži našu zajedničku pažnju, zagovaranje i reformu. Dok zagovaramo ovu stvar, pridonosimo ne samo pojedinačnom oslobađanju, već i integritetu našeg pravnog sustava u cjelini.
Dok istražujemo ovim neistraženim područjem, Hrvatski projekt nedužnosti potiče nas na razmišljanje o pouzdanosti tradicionalnih dokaza i potrebi za cjelovitom analizom kaznenog pravosudnog sustava.
Osobe koje su osnovale projekt, tvrde da sveobuhvatno razumijevanje nepravednih osuda zahtijeva ispitivanje hibridnog kaznenog pravosudnog sustava koji amalgamira najbolje aspekte obje pravne tradicije. Svakim pregledanim slučajem, podignuta je svijest i zagovarana promjena zakona, Hrvatska kroji put prema pravednijem pravosudnom sustavu.
Dok projekti nevinosti nastavljaju oblikovati globalni razgovor o pravdi, putanja Hrvatske služi kao snažan podsjetnik da potraga za istinom ne poznaje granice.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Mirovnjačke minijature ili koga biramo za svoje vođe
Prije par dana je stigla vijest da je vetom odbijena rezolucija UN-a kojom se traži prekid vatre u Gazi radi zaustavljanja humanitarne katastrofe koju uživo pratimo preko televizijskih ekrana. Veto su podnijele Sjedinjene Američke Države. Njihov argument: cilj je uništiti Hamas, prekid vatre bi poremetio taj poduhvat, osnažio Hamas i tako ugrozio postignuće tog cilja. [Read more…]
Suvremena Amerika je nezamisliva bez duhovnih probuđenja
Prošli tjedan sam boravio u američkoj saveznoj državi Kentucky. Svijet je za tu ne baš preveliku državu uglavnom saznao zbog slavnih konjskih utrka koje se tamo održavaju uz veliku javnu pozornost i folklornu pompu. A posljednih desetljeća se nezaobilaznim konjima kao sladokusni propagator pridružio onaj simpatični starac koji je izumio, po njemu imenovani, Kentucky Fried Chicken. [Read more…]
Ansichten eines Clowns ili Razmišljanja jednog klauna
Posudio sam ovaj naslov od omiljenog mi Heinricha Bölla jer mi se čini da svi mi na neki način sjedimo na stepenicama željezničke stanice i sviramo dok putnici užurbano prolaze pored nas.
Klaunovi, kakvi već jesu, kroz pantomimu, gegove i šminku progovaraju o problemima vremena u kojem žive. A nisu za to prethodno stekli teorijske osnove da se uhvate u koštac s filozofskim, sociološkim, psihološkim i inim aspektima svakodnevice.
Tu negdje vidim i sebe kada razmišljam o demokraciji. Svi se kunu u demokraciju, no pitanje koje ja vidim kao problem je koliko demokracije može podnijeti neko društvo, na primjer, naše. Zvuči paradoksalno, a zapravo nije. [Read more…]
Iznenadne strahote u Srbiji i obrazovanje za mir
Pišem ovaj tekst jer želim podijeliti zapažanja koja sam stekla dugogodišnjim mirovnim radom i nastojanjem učiti o i prakticirati politike nenasilja. Posebno u radu sa i za nastavnike i učenike. Nadam se da mogu pridonijeti promišljanju o strategiji djelovanja nakon strašnog nasilja koji je počinio maloljetnik u tzv. mirnodopsko vrijeme. [Read more…]
Romano Prodi: Sa stajališta vanjske politike EU ne postoji
Bivši predsjednik Vlade Republike Italije i Europske komisije Romano Prodi, nakon audijencije kod pape Franje u petak 20. siječnja, govorio je za vatikanske medije. S njim su za Vatican News razgovarali Salvatore Cernuzio i Francesca Sabatinelli.
Prof. Prodi govorio je o ratu u Ukrajini, potrebi kinesko-američkog dijaloga, razvoju Afrike i Mediterana, europskom jedinstvu, ulozi Pape, o snu o mreži sveučilišta koja uključuje Europu, Afriku i Bliski istok. [Read more…]
Opasno je ako nisi “naš” ili “njihov”
Neretko se dešava da me poznanici koji su posvećeni ideologiji (neo)liberalizma i kapitalizma (od kojih su mnogi često i ”pro-EU” i ”pro-NATO” orijentacije) pitaju: ”Kako ti, kao levičar, možeš da sediš i piješ sa ‘tim i tim’, ko je desničar/ka?” Ili, ”Kako možeš sa njim/njom, ko je iz ‘tog i tog’ tabora da učestvuješ u javnoj tribini?” I obrnuto, od poznanika sa ”desnice”, ponekad takođe stigne pitanje ”Kako možeš da razgovaraš sa ‘tim i tim’?” Čini se da su feudi jasno podeljeni, da možeš biti ili ”naš” ili ”njihov”, jer ako nisi, onda si u opasnosti da postaneš neprijatelj i jednima i drugima. [Read more…]
Naši rituali ili što da poželimo dragim ljudima na Baniji?
Željela sam napisati nešto lijepo, oprostiti se od 2022. godine i pozdraviti dolazak sljedeće. Sezona je rituala i nekih redovitih, (ritualnih) obaveza kojima završava kalendarska godina.
Volim rituale koji povezuju ljude, cijenim i volim ljude koji o tome brinu. Osvrćući se na moj privatni život u protekloj godini, zahvalna sam. Rituali koje održavam i dijelim s drugima uglavnom se odnose na pripadanje i povezanost (i opraštanje) s drugima i prirodom. [Read more…]
Nekoliko značajnih postignuća u fizici u 2022. godini
Krajem svake godine objavljuju se liste najznačajnijih otkrića ostvarenih u toj godini. Tako se i u časopisu Physics World pojavila lista od deset najznačajnijih postignuća u području fizike, onako kako su to ocijenili urednici koji pokrivaju različita područja fizike.
Značaj nekog otkrića može biti u otkrivanju nekih osnovnih procesa ili fenomena ili, pak, u njegovom tehnološkom utjecaju. [Read more…]
- 1
- 2
- 3
- …
- 32
- Next Page »