U Zagrebu je 26.4.2021. u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću održana online konferencija ”Fotografija i sjećanje: novi pristupi kulturi sjećanja” povodom otvaranje izložbe fotografija snimljenih prilikom posjete lokalnim mjesta stradanja u Drugom svjetskom ratu ili preuzetih iz obiteljskih arhiva, koja je dostupna na Instagram profilu Meeting Memories. [Read more…]
Rat slikama: Suvremena ratna fotografija
Fotografija kao medij često se shvaća kao nešto objektivno i pouzdano, čisti dokument. Ta, naizgled objektivna ”priroda” fotografije čini fotografiju najpodobnijom za manipulacije, jer fotografiji je najlakše povjerovati i na nju se zdravorazumski pozvati. Ne samo u ratu, ali u ratu posebno, fotografija je idealno oružje za galvaniziranje i manipulaciju masama, za formiranje uvjerenja po volji manipulatora.
Knjiga Sandre Vitaljić dotiče se različitih slikovitih manipulacija ratnom fotografijom kroz povijest, komentira i inovacije digitalizirane fotografije, a posebno se osvrće na manipulacije fotografijama tijekom ratova proizašlih iz raspada Jugoslavije.
Autorica s posebnom pažnjom ispisuje poglavlja koja problematiziraju pornografske moduse reprezentacije, estetizaciju, galerizaciju i muzealizaciju prizora s ratišta, kao i trajni proces reproduciranja kulturalnih, tj. rodnih, klasnih i etničkih stereotipa posredstvom ratne, odnosno dokumentarne fotografije. Istodobno, ova knjiga postavlja ključno pitanje o vjerodostojnosti fotografskih slika u funkciji dokumenta.
Knjiga donosi i analitički tekst – autoričin praški doktorat koji je za ovu priliku temeljito prerađen – ekskluzivni intervjui s 10-ak istaknutih ratnih fotografa i bogatstvo ilustracija od 200-tinjak fotografija i reprodukcija novinskih stranica i snimaka.
Autor: Sandra Vitaljić
Naslov: Rat slikama: Suvremena ratna fotografija
Publicistika
Broj stranica: 268
Uvez: meki
Godina izdanja: studeni 2013.
ISBN 9789533166629
Izdavač: Algoritam
(Više novih knjiga na Moderna vremena info)
“Rat slikama” Sandre Vitaljić
Sandra Vitaljić, fotografkinja i izvanredna profesorica na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, predstavila je u četvrtak u Novinarskom domu svoju vrlo zanimljivu knjigu “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” u izdanju Algoritma.
Knjiga ima 300 kartica analitičkog teksta i oko 200 fotografija i reprodukcija novinskih stranica i snimki, a izdavač je reklamira kao “knjigu koja ne mijenja povijest, nego njezinu interpretaciju”. U njoj autorica razmatra zloupotrebu ratnih fotografija kroz povijest, a posebno se bavi manipulacijom fotografijama tijekom ratova nakon raspada Jugoslavije.
Potvrđuje da fotografija može biti opasno oružje, posebno u ratu. Odnosno prikazuje kako se fotografijama manipuliralo masama i stvarao neprijatelj, ali i kako su se s pomoću fotografija zbijali vlastiti redovi.
Sandra Vitaljić poznata je kao fotografkinja koju zanimaju kontroverzne teme. Bavila se tako temama genocida i ratnih stradanja (“Neplodna tla”) te nacionalnog identiteta (“Proud to be Croat”). Svojedobno je izložila i seriju fotografija ”Voljena”, koja je nastala nakon dugogodišnjega praćenja novinskih napisa i policijskih izvješća o ubojstvima u partnerskim vezama. Fotografije su prikazivale ozljede na tijelima i organima žena.
Knjiga “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” podijeljena je na nekoliko poglavlja, a posebno su zanimljiva tri – ratna fotografija i mediji, trofejne fotografije te dio o etici fotožurnalizma. U poglavlju o ratnoj fotografiji analizira hrvatske i srpske medije, koji su potaknuli eskalaciju političkoga sukoba u rat i pojačavali ratnu psihozu. Govori i o neprikazivanju slika silovanja u javnosti, iako su masovna ratna silovanja žena, pogotovo Bošnjakinja, bila dio vojne strategije u ratu u bivšoj Jugoslaviji.
U poglavlju o trofejnim fotografijama u središtu su pozornosti fotografije i videosnimke koje su snimili sami vojnici, zlostavljači ili egzekutori u ratovima na području bivše Jugoslavije, ali i na drugim bojištima. Tako Sandra Vitaljić komentira fotografije koje su američki vojnici snimili u zatvoru Abu Ghraib te na taj način “pretvarali sam čin snimanja u alat za ponižavanje i mučenje žrtava”.
U poglavlju o etici fotožurnalizma bavi se mitom o istinitosti fotografije te analizira odgovornost fotografa u digitalnim manipulacijama i snimanju insceniranih situacija. A posebna se osvrće na prikazivanje ratnih žrtava.
Na kraju knjige “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” objavljeni su i ekskluzivni razgovori s desetak vrsnih ratnih fotografa koji su snimali rat i ratne posljedice na području bivše Jugoslavije. Govore o okolnostima u kojima su fotografi u to vrijeme radili, s kakvim su se izazovima nosili te što danas misle o svemu tome.
Autorica na kraju uvodnog teksta upozorava čitatelje da ilustracije uz tekst “sadržavaju uznemirujuće fotografije i eksplicitne prikaze nasilja”.
O tom opsežnom djelu nastalom na temelju autoričina doktorskog rada na praškoj Akademiji za film i TV (FAMU) govorili su teoretičarka Leonida Kovač, pisac i novinar Emir Imamović Pirke, ratni fotoreporter Saša Kralj, urednik izdanja Kruno Lokotar te sama autorica Sandra Vitaljić.