Kontroverzni sporazum koji su u rujnu u Pekingu potpisale Sveta Stolica i Narodna Republika Kina nije doveo do najavljivanog pomirenja, nego do još dubljih razdora i nepovjerenja unutar zajednice katoličkih vjernika u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. [Read more…]
Političko čudo mira na Korejskom poluotoku
Samo nekoliko mjeseci nakon izuzetno žestoke ratoborne retorike i opasnih uzajamnih prijetnji između Sjeverne i Južne Koreje se izgleda dogodilo čudo doista neočekivanog pomirenja. [Read more…]
Osovina Moskva-Peking
Rusija i Kina namjeravaju se suprotstaviti miješanju drugih zemalja u unutarnje poslove i protiv su jezika jednostranih sankcija. To se navodi u zajedničkoj izjavi lidera dviju zemalja nakon razgovora Vladimira Putina i Xija Jinpinga u Šangaju u utorak 20. lipnja.
Rusija je jako zabrinuta zbog pojačane djelatnosti NATO-a na svojim granicama jer to ne pridonosi, kažu u Kremlju, sigurnosti u Europi. S druge, pak, strane, Peking je američkom veleposlaniku uručio prosvjed zbog podizanja optužnice protiv petero kineskih vojnih časnika koje Washington tereti za krađu trgovačkih tajni, objavilo je u utorak kinesko Ministarstvo vanjskih poslova i upozorilo Amerikance da mogu očekivati i druge akcije.
Putin je izjavio da će Moskva i Peking zajednički odgovoriti Zapadu u tehnološkoj sferi zahvaljujući vojnotehničkoj suradnji i stvaranju klastera na ruskom Dalekom istoku: u ekonomiji će promet robe dostići 200 milijardi dolara, a na političkom planu Kina se protivi antiruskim sankcijama Zapada
Moskva i Peking su preko Putina i Xija Jinpinga naglasile potrebu poštivanja povijesnog nasljeđa zemalja, njihovih kulturnih tradicija, društvenopolitičkog ustrojstva, sistema vrijednosti i samostalno izabranih putova razvoja, kao i potrebu suprotstavljanja miješanju u unutarnje poslove drugih država i odbacivanja jezika jednostranih sankcija.
Osim toga, Rusija i Kina namjeravaju proširiti suradnju u naftnom segmentu i što prije isporučiti ruski prirodni plin Kini. Ruski predsjednik Vladimir Putin je bio u dvodnevnom posjetu Kini, a posljednjih mjeseci narasla su očekivanja obje strane da se konačno potpiše ugovor o Gazpromovoj isporuci plina kineskom CNPC-u. Radi se o godišnjoj isporuci 38 milijardi kubičnih metara prirodnog plina tijekom 30 godina.
Naime, članice EU-a pokušavaju smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu zbog ukrajinske krize, pa su Rusiji važna nova tržišta. Analitičari procjenjuju vrijednost tog ugovora na otprilike 400 milijardi dolara. Kineski državni mediji prenijeli su u ponedjeljak Putinove riječi da su pripreme za plinski ugovor ušle u “završnu fazu”, dok je ruski plinski div Gazprom priopćio tijekom vikenda da je “na korak” do sporazuma. Mislilo se da se neće postići dogovor, ali se to ipak dogodilo. Stvoren je energetski div.
Dakle, Rusija je našla novo tržište za svoj plin koji bi 2018. godine plinovodom ”Moć Sibira” preko Vladivostoka stizao u Kinu, u područje Pekinga, gdje je najviše potrošača. Dogovor je to dviju zemalja koji je okrunjen posjetom ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini. ”Zapad je zaboravio zaključati stražnja vrata, gurnuo je Rusiju u plinski posao s Kinom”, piše Russia Today. Pregovori Rusije i Kine počeli su još 2004., ali nije bilo velikog napretka; sporna je bila cijena plina kao i financiranje sibirskog plinovoda koji će stajati između 22 i 30 milijardi dolara.
Rusija je našla novo tržište za svoj plin, koji bi 2018. godine plinovodom ”Moć Sibira” preko Vladivostoka stizao u Kinu, u područje Pekinga, gdje je najviše potrošača. Dogovor je to dviju zemalja koji je okrunjen posjetom ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini. ”Zapad je zaboravio zaključati stražnja vrata, gurnuo je Rusiju u plinski posao s Kinom”, piše Russia Today. Pregovori Rusije i Kine počeli su još 2004., ali nije bilo velikog napretka; sporna je bila cijena plina kao i financiranje sibirskog plinovoda koji će stajati između 22 i 30 milijardi dolara
Ruski mediji navode da bi cijena plina za Kinu bila podjednaka cijeni koju plaća EU – oko 380 dolara za tisuću prostornih metara. Rusi bi, dakle, godišnje iz Kine zaradili više od 14 milijardi dolara. No drugi misle da Rusija mora popustiti Kini u pogledu cijene kako bi smanjila svoju ovisnost o europskom tržištu.
Inače, pregovori između Ukrajine, Rusije i Europske unije o rješenje spora između Kijeva i Moskve oko isporuke plina trebali bi se održati 26. svibnja u Berlinu, najavio je u ponedjeljak europski povjerenik za energiju Guenther Oettinger njemačkoj TV postaji ARD. Podsjetimo, prvi trostrani pregovori u Varšavi 2. svibnja nisu završili postizanjem ikakvog dogovora. Ruski predsjednik Vlade Dmitrij Medvedev je u intervjuu za Bloomberg Europi zaprijetio obustavom isporuke plina ukoliko Ukrajina ne podmiri svoje dugove. ”Možemo sada plin preusmjeriti i na istok”, poručio je Medvedev.
U rusko-kineskim odnosima nema političkih problema i prepreka za suradnju, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu za vodeće kineske medije uoči posjete Šangaju. Istaknuo je da su ruski i kineski stavovi o glavnim globalnim i regionalnim pitanjima ”bliski ili potpuno identični”, naglašavajući da je suradnja između dviju država ”bolja nego ikada u našoj višestoljetnoj povijesti”.
Putin je izjavio da će Moskva i Peking zajednički odgovoriti Zapadu u tehnološkoj sferi zahvaljujući vojnotehničkoj suradnji i stvaranju klastera na ruskom Dalekom istoku: u ekonomiji će promet robe dostići 200 milijardi dolara, a na političkom planu Kina se protivi antiruskim sankcijama Zapada.
Sporazumi koji su potpisani u Šangaju između ruskog i kineskog lidera svakako će utjecati na raspoloženje Europe prema Moskvi. Iako su oni uglavnom ekonomskog karaktera, posjet Putina Kini ima veliki geopolitički podtekst. Potpisujući energetske i druge dokumente, Rusija i Kina kao da na taj način pojačavaju centre snage u svijetu. Kina, koja je zauzela službeno neutralnu poziciju u pitanju Ukrajine, de facto prijateljski podržava poziciju Moskve. Tu kinesku strategiju formuliramo kao ”prijateljsku neutralnost”
Sporazumi koji su potpisani u Šangaju između ruskog i kineskog lidera svakako će utjecati na raspoloženje Europe prema Moskvi. Iako su oni uglavnom ekonomskog karaktera, posjet Putina Kini ima veliki geopolitički podtekst. Potpisujući energetske i druge dokumente, Rusija i Kina kao da na taj način pojačavaju centre snage u svijetu. Kina, koja je zauzela službeno neutralnu poziciju u pitanju Ukrajine, de facto prijateljski podržava poziciju Moskve.
Tu kinesku strategiju formuliramo kao ”prijateljsku neutralnost”. Rezultati posjeta mogu biti kompenzacija za moguće zapadne ekonomske sankcije Rusiji. Osim sporazuma koji ulaze u službeni paket izdvojiti treba i poluslužbeni dio pregovora. Moguće je da se taj dio neće objavljivati. Poznato je, naime, da je predsjednik Viktor Janukovič još u prosincu prošle godine potpisao s Kinom ozbiljan investicijski ugovor o izgradnji velike dubokovodne građanske luke na Krimu te još nekoliko velikih investicijskih projekata.
Jasno je da će ti milijarderski ugovori biti preformulirani u rusko-kineske. Osim toga, tu treba dodati još i inicijativu Krima za izgradnju mosta preko Kerčenskog tjesnaca. Sumiramo li perspektive posjeta, možemo reći da ovo nije samo početak ekonomskog nego i daljnjeg političkog zbližavanja Rusije i Kine.
No hoće li Kina prijeći od politike ”prijateljske neutralnosti” na otvoreniju podršku političke djelatnosti Rusije? To će se dogoditi samo u slučaju da američki predsjednik Barack Obama nastavi s velikom konfrontacijskom politikom u Aziji. Poznato je da je nedavno posjetio Japan, Južnu Koreju i druge države. U Japanu je izjavio da otoci, oko kojih se vodi rasprava između Pekinga i Tokija, u potpunosti pripadaju Japancima, što je razjarilo Kineze.
No hoće li Kina prijeći od politike ”prijateljske neutralnosti” na otvoreniju podršku političke djelatnosti Rusije? To će se dogoditi samo u slučaju da američki predsjednik Barack Obama nastavi s velikom konfrontacijskom politikom u Aziji (…) U Japanu je izjavio da otoci, oko kojih se vodi rasprava između Pekinga i Tokija, u potpunosti pripadaju Japancima, što je razjarilo Kineze
Čak štoviše, SAD je gotovo zaprijetio da će vojnim putem braniti suverenitet Japana, budući da ti otoci ulaze u zonu dogovora o sigurnosti između Amerike i Japana. Odnosno, govorilo se o mogućem stvaranju, reći ćemo tako, ”kolektivnog azijskog NATO-a” antikineskim raspoloženjem.
U tom smjeru Amerikanci vuku i Vijetnam i Filipine. Ako se taj trend i dalje bude razvijao, ako Peking jasno vidi da se na njegovim južnim granicama de facto i de iure formira neprijateljski vojno-politički blok, koji čak poduzima vojne akcije, onda će se, naravno, format rusko-kineskog strateškog plana promijeniti.
Dakle, je li mogućnost vojnog saveza između Rusije i Kine realna? Ipak, teško da će doći do klasičnoga vojno-političkog saveza. To je i za sada odbacio i sam Putin govoreći o tomu da su ”blokovski dani završeni”. No ipak, postoji jasan 9. članak famoznog rusko-kineskog sporazuma o strateškom partnerstvu i međusobnom djelovanju, koji govori o režimu konzultacija o sigurnosti u slučaju postojanja prijetnji za jednu od strana.
Po svemu sudeći, taj će se članak dopuniti, proširiti i obnoviti. Već postoji godišnja institucija velikih kopnenih i vojno-morskih bilateralnih rusko-kineskih vježbi. U sljedećih 3-5 godina sporazum će se dopunjavati novim člancima iz oblasti sigurnosti i strateške suradnje.
(Članak je izvorno napisan za tjednik Express i naknadno je proširen).
Kina ukida radne logore i iznimno dopušta drugo dijete
Na plenarnoj sjednici kineske Komunističke partije odlučeno je da će se ukinuti radni logori, iznimno dopustiti rađanje drugoga djeteta te ublažiti odredba prema kojoj će se određivati zločini za koje je propisana smrtna kazna, objavila je u petak tamošnja državna novinska agencija.
Plenum, koji čini 205 najmoćnijih ljudi kineske Komunističke partije, zasjeda od nedjelje, a prioritet su, kako se i najavljivalo, neviđene gospodarske reforme kojima bi se kineskoj ekonomiji, koja nakon desetljeća iznimno visokog rasta polako posustaje, dao novi zamah.
Lani izabrani predsjednik kineske Partije Xi Jinping, koji je i predsjedao plenumom, pokušava ublažavanjem policijske represije i stroge politike kojom se roditeljima dopušta da imaju samo jedno dijete te smanjenjem osuda na smrtnu kaznu popraviti sliku te zemlje u međunarodnoj javnosti, koja je kada je riječ o političkoj slobodi i ljudskim pravima, sve samo ne blistava.
Radni logori uvedeni su u Kini još 1957. Njihov je tvorac vođa kineske revolucije Mao Zedong. U početku su u njih zatvarani njegovi politički protivnici, no poslije su služili za pritvaranje svih koji su se usudili proturječiti sustavu. Tako su ondje završavali pripadnici vjerskih manjina, borci za ljudska prava, a na kraju i narkomani i prostitutke.
Tim logorima prošlo je na stotine tisuća ljudi. U njih se samo na osnovi procjene lokalnih vlasti, dakle bez suđenja, mogao strpati gotovo svatko, i to na čak četiri godine. Uvjeti u tim logorima, koje su vlasti u Pekingu nazivale “prostorima za ponovnu edukaciju s pomoću rada”, bili su poražavajući.
Pritvorenici su trpjeli svakojake torture i maltretiranja, budili su ih u 4.15 i uz polusatnu stanku za objed i higijenske potrebe oko podneva morali bi raditi do 17 sati. Mjesečno su dobivali naknadu u protuvrijednosti devet kuna. U tim logorima izrađivali su se različiti predmeti koji su poslije prodavani na zapadnome tržištu.
Tako je, prema pisanju Daily Maila, prije nekoliko godina jedna Amerikanka u plišanom medvjediću pronašla poruku nekog kineskog radnika na engleskom jeziku. “Gospodine, ako katkad kupujete ovaj proizvod, ljubazno vas molim da pismo proslijedite Svjetskoj organizaciji za ljudska prava. Tisuće ljudi koje su u progonu pod vladom Komunističke partije bit će vam zahvalne na tome i sjećat će vas se zauvijek”, pisalo je u poruci.
Kad je pismo objavljeno, čelnica Human Rights Watcha za Kinu nije mogla potvrditi autentičnost te poruke, ali je dodala kako je prilično uvjerena da je u tom kampu upravo onako kako je napisano u pismu. Tijekom zadnjih nekoliko godina u te logore odvedeno je oko 50 tisuća ljudi. Nakon odluke donesene na plenumu oni bi sada napokon trebali biti slobodni.
Plenum je također ublažio strogu politiku prema kojoj se roditeljima dopušta da imaju samo jedno dijete, koja je u Kini uvedena 1979. radi kontrole porasta broja stanovnika. Kina trenutačno ima više od 1,3 milijarde stanovnika. Sada se obiteljima u kojima je barem jedan partner jedino dijete u obitelji omogućuje da imaju još jedno, drugo dijete. Dosad je to bilo dopušteno samo bračnim partnerima koji su oboje jedinci te onima koji žive u ruralnim područjima.
Kineske obitelji koje se odluče na dugo dijete mimo tih pravila morat će državi platiti novčanu kaznu zbog toga. Siromašniji plaćaju manje, nekoliko tisuća juana, a bogatiji, koji ne mare za tu državnu zabranu, dobiju astronomske kazne.
Mediji su tako prenijeli kako je jedan bogati poduzetnik 2007. morao za dijete “viška” platiti 66 tisuća juana, što je bilo oko 67 tisuća američkih dolara. “Bez obzira na to je li netko bogat ili siromašan, svatko bi trebao biti jednak pred zakonom kada je o planiranju obitelji riječ”, objasnio je taj slučaj tadašnji čelnik Nacionalne komisije za planiranje obitelji.
Što se tiče ublažavanja odredbe prema kojoj će se određivati zločini za koje je propisana smrtna, nije objavljeno na koje će se zločine točno odnositi. Vlasti u Pekingu kriju podatke o broju izvršenih smrtnih kazni. Zadnji je podatak dala jedna američka udruga za ljudska prava, prema kojoj je u Kini 2011. pogubljeno 4000 ljudi.
Kineski komunisti protiv političkih reformi u zemlji
U Pekingu ovaj vikend zasjeda Središnji odbor Komunističke partije Kine. Taj skup dvjestotinjak najmoćnijih dužnosnika te najmnogoljudnije zemlje na svijetu trebao bi odgovoriti na pitanje kojim će smjerom Kina ići u sljedećem desetljeću.
U najavama tog skupa, inače zatvorenoga za javnost, Yu Zhengsheng, koji se smatra četvrtim u hijerarhiji Stalnoga odbora Politbiroa KP-a, rekao je da Kinu očekuju dosad “neviđene” reforme. One će biti opsežne, vrlo snažne i kao nijedne do sada, kazao je Zhengsheng objašnjavajući kako će to neizbježno dovesti do temeljitih promjena u gospodarstvu i društvu.
Dodao je kako su temeljite promjene moguće i u “drugim područjima” i potaknuo analitičare na razmišljanje da se možda novi, osvježeni kineski vrh odlučio za promjene i u političkoj sferi. Kina je, naime, zemlja u kojoj je i dalje na vlasti samo jedna stranka, Komunistička partija, i nema druge mogućnosti političkog angažmana osim kroz njezine strukture.
Da javnost ne bi trebala imati iluzija o tome, pobrinuo se sam vrh kineske Partije. Dan prije početka skupa, uz pomoć Instituta za povijesna istraživanja KP-a, objavili su dokument u kojem jasno piše da neće biti nikakve političke reforme, a pogotovo ne one koja bi mogla zaprijetiti njihovoj vlasti. Stranka će, kažu, nastaviti putem “socijalizma s kineskim obilježjima”.
To znači da će u Kini i dalje monopol na vlast i političko organiziranje imati Partija. “Oni koji propovijedaju kopiranje zapadnih sustava trebaju znati da će stranka podržati svoje vodstvo”, kaže se u tom dokumentu, u kojem se dakako na nekoliko mjesta spominju domaći i vanjski neprijatelji, velika povijesna dostignuća te vladajući položaj kineske Komunističke partije.
Na tome plenumu Središnjeg odbora Komunističke partije Kine većina vremena bit će posvećena planu reformi financijskoga i poreznoga sustava. Cilj je drugu po snazi svjetsku ekonomiju s investicija preusmjeriti na model koji će počivati na rastu potrošnje i usluga. Kina je proteklih godina imala iznimno visok gospodarski rast. No blagodati toga rasta osjećaju se samo kod dijela stanovništva uglavnom u velikim gradovima. Povećao se jaz između bogatih i siromašnih, čak toliko da prijeti stabilnosti kineskoga društva.
Partija stoga zadnjih godina pokušava uvesti određene reforme kako bi i ruralna područja Kine, u kojima zapravo vlada bijeda, osjetila te gospodarske pomake. Prije dvije godine podignuta je granica siromaštva s 55 centi na jedan dolar dnevno. Ta administrativna odluka odmah je značila proširenje prava na primanje socijalne pomoći s tadašnjih 27 na 100 milijuna ljudi.
Ovim trećim partijskim plenumom nakon prošlogodišnje promjene u vrhu Partije i države nova garnitura pokušat će učvrstiti vlast. Xi Jinping, predsjednik države i glavni tajnik Komunističke partije Kine, želi suzbiti korupciju koja cvjeta na svim razinama, a posebno među partijskim dužnosnicima. Nedavno je tako zbog zloporabe ovlasti na doživotni zatvor osuđen Bo Xilai, jedan od pretendenata na najviše partijske funkcije.
Plenum kineskih komunista s velikim se zanimanjem prati u svijetu. Ta je zemlja unatoč jednostranačju zadnjih godina izrasla u svjetsku gospodarsku velesilu. Najveći je kupac američkih obveznica, puno ulože u vojsku, zadnjih tjedana pokazivala je “svoje mišiće” i u sporu s Japanom o suverenitetu nad skupinom otoka u Južnome kineskom moru. Usto, nabavili su i jedan nosač zrakoplova.
Unatoč tom napretku, Kina je i dalje ranjiva. Ima neriješen problem Tibeta, s Indijom se spori oko granice, česti su unutarnji nemiri u pokrajini naseljenoj Ujgurima, nema političkih sloboda, no trenutačno je najveći problem u Kini nejednak gospodarski razvoj. Iako analitičari ne očekuju velike promjene jer u toj zemlji već postoje iskristalizirane interesne skupine koje ne žele mijenjati postojeći status quo, partijski plenum trebao bi ponuditi odgovore na gospodarske probleme u Kini.