Ana i Otto Raffai
U zadnje vrijeme pažnju javnosti uspijeva privući mlada Šveđanka Greta Thunberg kojoj je pošlo za rukom, na čemu joj zavide mnogi jer im to nije uspjelo, izmamiti na ulice u raznim dijelovima svijeta stotine svojih vršnjaka.
Zanimljivo je da su čak i vladari poput Trumpa i Putina smatrali da trebaju reagirati na mladu djevojku koja u javnosti podiže prašinu neuvijeno upozoravajući da nam je zadnji čas promijeniti se, inače ćemo svi izgorjeti u kući koja gori.
Greta u njemačkom časopisu Der Spiegel komentira zlobne primjedbe o sebi, svojoj obitelji i svojim zdravstvenim poteškoćama snagom duha hrabrosti i navodi da joj je drago primijetiti kako je, eto, gledaju kao prijetnju.
Kod nas je stala na žulj onim glasovima u javnosti koji ispred svog koncepta rado stavljaju katolički predznak.
U tekstovima koji mjestimično prelaze granicu dobrog ukusa kada se rugaju osobi za koju se zna da ima zdravstvenih poteškoća zamjećujemo, osim pogreške u argumentaciji (ad hominem vs. ad rem) i neko pretpostavljanje kao da bi duhovnost bila vlasništvo samo njihovog svjetonazora.
Imaš li kreativne energije u kojoj možeš stvarati atmosferu u kojoj je ljudima lakše biti dobar, kako je jednom izrazila velika katolička mirovnjakinja Dorothy Day
Kao da ljudi koji nemaju veze ni s katolicima ni sa Crkvom a priori ne mogu imati duhovnu misiju u smislu poruke koju vrijedi čuti jer ima duhovnu težinu.
Srećom, takvom su je prepoznali mladi koji petkom izlaze iz škole protestirati radi očuvanja Zemlje, jedinog nam zajedničkog doma.
Njihov stav da ima vrijednosti u Gretinom aktivizmu dijeli i papa Franjo koji ju je primio u audijenciju. Smatrao je da jedna djevojka od 16 godina (podsjetimo, nešto starija od blažene djevice Marije) može pokrenuti promjenu koja je u skladu s njegovim stavovima u enciklici Laudato si.
U Europi pokret mladih za očuvanje okoliša Fridays for Future nailazi na podršku npr. njemačkog kardinala Maxa, predsjednika Biskupske konferencije Njemačke i luksemburškog kardinala Hollericha. Oba kardinala sudjeluju na Amazonskoj sinodi koja se održava od 6. – 27. listopada i na tragu enciklike Laudato si promišlja i traži smjernice za način društveno-ekološki osviještenog djelovanja za cijelu Crkvu.
Ovime smo ukratko skicirali kontekst koji smatramo ključnim za suvremeno razumijevanje nenasilja kao djelovanja koje se pita ”Što ja mogu učiniti nenasilno”.
Stoga su nevladina udruga RAND i inicijativa Vjernici za mir obilježili ove godine Međunarodni dan nenasilja 2. listopada temom ”A koju klimu ti stvaraš?” Ove godine se Tuzla pridružila gradovima koji su do sada obilježavali ovaj dan (Zagreb, Sarajevo, Skopje, Vukovar, Rijeka).
Izabrali smo temu klime u njenom dvostrukom značenju: stalo nam je do klime u ekološkom smislu, do brige o okolišu radi budućnosti kao i do klime u smislu atmosfere u međuljudskim odnosima.
I jedno i drugo značenje klime i te kako je povezano s nenasilnim djelovanjem. U oba smisla i kao briga o okolišu kao i briga o međuljudskim odnosima čine duhovnost nenasilja koja povezuje i one koji su institucionalno kodificirali svoju duhovnost kao i one koji duhovnost i ne zovu tim imenom nego se bore za pravednost i zajedno stvaraju kulturu mira i nenasilja.
Ključno pitanje nije stoga tko je Greta i tko stoji iza nje, nego što TI činiš , kakvu TI klimu stvaraš?
Je li to klima kompetitivnog istrebljenja i pohlepa s tendencijom uništenja ili je klima solidarnosti, suradnje i brige o svemu stvorenom?
Imaš li snage učiti od mlađih, od školaraca i uzeti stvar u svoje ruke te kreativno, bez govora mržnje i frustracije učiti od njih kako se osloboditi diskursa optuživanja?
Imaš li snage učiti od mlađih, od školaraca i uzeti stvar u svoje ruke te kreativno, bez govora mržnje i frustracije učiti od njih kako se osloboditi diskursa optuživanja?
Imaš li kreativne energije u kojoj možeš stvarati atmosferu u kojoj je ljudima lakše biti dobar, kako je jednom izrazila velika katolička mirovnjakinja Dorothy Day.
U takvoj klimi ima svaka i svaki od nas udjela. Imamo mnogo više moći nego što smo svjesni, moći za nenasilno djelovanje kojem ne treba ganjanje neprijatelja ili beznadno kukanje.
Imamo moć koju možemo upotrijebiti za nenasilje kada osvijestimo svoj dio odgovornosti i za klimu i za klimu.
Na tu odgovornost i mogućnost želimo podsjetiti ove godine kada obilježavamo Međunarodni dan nenasilja temom ”A kakvu klimu ti stvaraš”.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Nasilje nad ženom u Ljubuškom: ne bi se šteli mešat
- Žene, život, sloboda – godina dana revolucije koja traje
- Nevidljiva naša empatija i objektivni osjećaj nesigurnosti
- Gdje se Bog događa?
- Drugačiji katolički odgovor za život
- Nenasilje za one ispod osamnaest
- Sinodalni put i teologija nakon Sotina
- Što nakon Praga? U Rimu će biti još napornije
- Feminizam je za sve – fundamentalizam ni za koga
- Iranska instrumentalizacija vjere u borbi za očuvanje vlasti
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.