autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Alternativa za strah: osluškivanje drugog, razumijevanje

Autor: Ernada Fatima Avdibegović / 04.06.2022.

Benoist de Sinety i Romain de Gubert, ”Treba dignuti glas – Prihvat migranata, poziv na hrabrost”, JRS, Zagreb, 2022.

”U teškim časovima mudrost gradi mostove, glupost – brane.” (afrička izreka)

***

Svjedoci smo učestalih pojava kriza, one pogađaju svako društvo, donose nepredvidive okolnosti i uzburkavaju strasti, pobuđuju ono animalno u čovjeku. Društvo nam je još uvijek postkonfliktno sa ekonomskom i političkom nesigurnošću.

U prethodnom periodu smo prošli zemljotrese, pandemiju i migrantsku krizu koja ne jenjava, a ukrajinske izbjeglice itekako doprinose nepredvidivosti cijele situacije.

U doba nesigurnosti kad se društvo polarizira, kad se čovjek udaljava od čovjeka, upravo tada nam treba jak, snažan glas – glas hrabrosti koji će nam pobjedonosno reći da na Zemlji nismo uzalud, da nam je ona povjerena te da je ljubav most prema drugom čovjeku, ali i prema Bogu.

Mala knjiga, velikih poruka: ”Treba dignuti glas – Prihvat migranata, poziv na hrabrost” autora i svećenika Benoista de Sinetyja (autor osobno dijeli humanitarno iskustvo boravka u Bosni i Hercegovini) je djelo koje budi i osnažuje dobro u nama. Izvorno je tiskana u nakladi Flammarion u Parizu 2018. baš u trenu kada se budila balkanska migrantska kriza i kroz cijelu krizu osjećala se snažna potreba za jednom knjigom ove tematike.

Knjigu je na hrvatski jezik prevela mala sestra Isusova Vesna Zovkić koja ima osobno bogato iskustvo rada sa migrantima i izbjeglicama, a izdavač je bio Isusovačka služba za izbjeglice (JRS).

Odavno se nazire da će migracije još dugo biti značajan međunarodni fenomen, neminovno je i da će narodi i jezici biti isprepleteni. Upravo iz navedenih razloga snažno vjerujem da će ova knjiga biti čvrst stub ka humanijem odnosu prema ljudima u pokretu.

”Kad je srce čisto i jezik je odvažan” (perzijska izreka).

 Knjiga je podijeljena u osam dijelova kroz koje autor govoreći o migracijama podsjeća na svoje moralno-etičke vrijednosti, ali i na aktuelno društveno stanje i na tragu toga, kroz prvo poglavlje postavlja pitanje sebi ”Tko sam ja da ovako govorim?”.

Na samom početku knjige nam je jasno da tek kad osvijestimo osobne moralno-etičke vrijednosti s pravom možemo djelovati prema drugima.

 Benoist de Sinety od djetinjstva u okviru porodice živi svoje kršćanske vrijednosti i on pod tim podrazumijeva gostoprimstvo i nesebično dijeljenje, a između ostalih njegov glavni motiv je ljubav: ”Postao sam svećenik kako bi svaki čovjek mogao čuti tu radosnu vijest koja nije ničije vlasništvo: Bog beskrajno ljubi svaki život, sve što postoji. I ta ljubav kojom Bog apsolutno jednako ljubi svakoga od nas, čini nas braćom i sestrama…”[i]

Francusku vidi kao zemlju koja predstavlja ”oličenje velikodušnosti, bratstva i jednakosti.”[ii] Ali ubrzo će sa čitateljima podijeliti lično iskustvo brige za jednog Afrikanca kojega podučava jednoj novoj stvarnosti oličenoj u velikom administrativnom aparatu i brojnim birokratskim problemima sa kojima se susreću osobe koje dolaze ilegalno u zemlju i to ga navodi na propitivanje kompletnog društvenog odnosa prema migrantima.

”Razmišljamo li dovoljno o onome što se događa u našoj kolektivnoj svijesti i primjećujemo li koliko nas riječi koje izgovaramo mijenjaju iznutra kada odlučimo da je nekoj osobi zabranjen pristup tržištu rada, a da nije počinila nikakav drugi delikt osim vlastitog postojanja? Uslijed toga on postaje ‘stranac, netko sasvim različit’, i na koncu nešto daleko.”[iii]

U svojoj kritici društva spram migranata prepoznaje iracionalan strah, vlastiti cinizam, umišljenost te nespremnost političkih aktera da valjano djeluju.

”Rane podcjenjuje svatko tko ne zna što je bol” (arapska izreka).

Autor kao alternativu za strah nudi: empatiju i ljubav, osluškivanje drugog, razumijevanje, obaziranje na njihovu nadu koju imaju vjerujući da će u Francuskoj pronaći siguran dom.

Ujedno, poziva na hrabrost: ”Radi se o tome da hrabro dijelimo i raširimo svoje ruke prema onome koji dolazi iz tolike daljine, da zajedno s njime tražimo načina za zajednički život koji će biti na dobrobit svih. Da, radi se upravo o hrabrosti o ulaganju napora u ovim nezaustavljivim događanjima. Nije dovoljno poricati teškoće pred kojima se nalazimo, nego se s njima trebamo suočiti zajedno, vodeći računa o strahovima. Ali ne možemo si dopustiti zatvaranje u strah, jer bismo na taj način mogli izgubiti dušu.”[iv]

Govoreći o političarima naglašava njihovu šutnju, ali i zloupotrebu javnog prostora, jer se u kontekstu migracija uvijek govori o strahu, bijesu, tjeskobi i mržnji. Kritizira političke poteze kojim se migrantima dodatno otežava njihov ionako težak položaj.

Propituje razloge zašto je u Francuskoj krilatica ”najprije Francuz” postala normalna i to povezuje sa cinizmima i egoizmom. Svjestan je da politika može uraditi mnogo, ali da konkretne mjere na lokalnom nivou nažalost izostaju.

Migrantska kriza u naše živote uvodi različite ljude, kulture i običaje, a ono što je itekako obilježava jeste strah i netrpeljivost domaćeg stanovništva prema strancima. Strah je razlog postavljanja žica, izbjegavanja slušanja teških vijesti o potonuću brodova s migrantima, zahvaljujući strahu političari svjesno manipuliraju i osvajaju osobne ciljeve.

”Planina ne susreće planinu, ali čovjek upoznaje čovjeka” (perzijska izreka).

Iskustvo je pokazalo da je međusobni odnos između migranata i domaćeg stanovništva često prožet tenzijama i nedostatkom komunikacije, a sam autor ističe da nije moguće čuti migrantsku stranu jer oni nemaju predstavnika, oni ne glasaju, a udruženja koja ih predstavljaju uglavnom rješavaju njihove urgentne bazične potrebe.

Kako bi senzibilizirao čitatelja on podsjeća na evropsku historiju migracija, rata i trauma, pohvalno ističe evropski projekt multikulture, a posebnu ulogu u ohrabrivanju javnosti prema migrantima dodjeljuje Crkvi, vjerskim i organizacijama civilnog društva.

”Žuri da učiniš dobro kad možeš, jer nećeš uvijek moći” (arapska izreka).

Knjiga obiluje primjerima migracija iz Biblije. Autor citira papu Franju: ”Svaki migrant koji zakuca na naša vrata prilika je za susret s Isusom Kristom koji se u svakom vremenu poistovjećuje sa strancem, prihvaćenim ili odbačenim.”[v]

On napominje da katoličko znači univerzalno i da je to ideja kojom se Papa vodi kada poziva na humanost prema svim ljudima neovisno od vjeroispovijesti ili nekih drugih razlika.

U knjizi je moguće naći i Papine preporuke u vezi humanijeg pristupa usmjerenim k migrantima i migracijama, a to nam pokazuje punu zainteresiranost za ljude u pokretu.

Važno je istaknuti da i sam Papa dolazi iz migrantske obitelji što daje posebnu notu njegovom angažmanu. Papa podsjeća na bratstvo ljudskog roda kao alternativu mržnji i netrpeljivosti, ono je ključ zajedničke sretne budućnosti.

Kompletna misao koja se provlači kroz ovo djelo je da trebamo ljubiti ljude kao što ih Bog ljubi. Ljubav podrazumijeva djela: raširiti ruke, otvoriti vrata i krenuti u susret. Navedeno me podsjeća na jedan stih iz perzijske književnosti:

”Gospodar koji čuje molitvu mrava sigurno čuje i krike srca” (Hafiz Širazi).

******************

[i] Benoist de Sinety, Romain Gubert, Treba dignuti glas, Prihvat migranata – poziv na hrabrost, JRS Hrvatska, Zagreb, 2022., str. 17.

[ii] Ibdem, str. 14.

[iii] Benoist de Sinety, Romain Gubert, Treba dignuti glas, Prihvat migranata – poziv na hrabrost, JRS Hrvatska, Zagreb, 2022., str. 71.

[iv] Ibdem, str. 38.

[v] Ibdem, str. 99.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: Benoist de Sinety, Ernada Fatima Avdibegović, JRS, Treba dignuti glas, Vesna Zovkić

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Kandidacijski cirkus

    Kandidacijski cirkus

    marin-jurasic
  2. VIDEO Pogledajte dokumentarac “Dubine Velebita” o logoru Jadovno

    VIDEO Pogledajte dokumentarac “Dubine Velebita” o...

    novosti
  3. HDZ na prekretnici?

    HDZ na prekretnici?

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT