U Amsterdamu sam često, ali nikada turistički. No moji ljubazni domaćini i organizatori misiološke konferencije na kojoj sam ovih dana angažiran kao plenarni govornik pokazuju mi najzanimljivije atrakcije ovog posebnog grada bogate gospodarske, kulturne i turističke baštine.
Uvijek iznova se divim Amsterdamu, gradu sjajne umjetnosti, bogatim i nadasve dobro organiziranim i pedagoški optimalno osmišljenim muzejima kao i raznovrsnosti arhitekture.
Glavni simboli Nizozemske, inače najgušće naseljene države u Europi, su vjetrenjače, tulipani, sir i drvene cipele – i kod nas sve popularnije klompe. Za one liberalnijeg svjetonazora u Amsterdamu, unikatnom gradu slobode i zabave, na raspolaganju su izlozi vabećih prostitutki koje se poslije pada komunizma ponajviše ”uvoze” iz nekih postkomunističkih zemalja te svakako posvuda prisutna marihuana.
Mnogi svoju zabrinutost potkrepljuju ukazivanjem na kršćanske crkve koje se pretvaraju u islamske džamije. U svibnju 1977. godine, gotovo četiri stoljeća poslije preobraćenja rimokatoličkog Amsterdama na protestantizam, prva džamija je otvorena u gradu u izvorno katoličkoj kapelici. Odonda je veći broj protestantskih i katoličkih crkvenih zgrada pretvoren u džamije
Za mene najzanimljiviju atrakciju Amsterdama predstavljaju bicikli. Uz svaku poslovnu zgradu vidite stotine vezane lokotima, a ponekad i debelim lancima. U gradu prema najnovijim procjenama postoji čak 881.000 bicikala na 800.000 stanovnika, a automobila je oko 263.000 tisuće. Čitav je grad premrežen s oko 400 kilometara kreativno obilježenih biciklističkih staza, 44.000 parkirališnih mjesta te 25 posebnih garaža samo za bicikle.
Amsterdam se zbog svoje izgrađenosti na vodi turistički promovira kao Sjeverna Venecija. Ispresijecan je s oko 160 kanala koji ga dijele na 90 što većih što manjih otoka i otočića.
Iako je Amsterdam glavni grad Nizozemske, on nema posebnu političku moć, jer se sjedište vlade nalazi u Den Haagu. Svijet nizozemsku politiku ponajviše prepoznaje po konzervativnoj stranci Geerta Wildersa, ”nizozemskog Donalda Trumpa”.
Ksenofob Geert Wilders na nizozemskoj sceni predstavlja ono što u Francuskoj politici znači Marine Le Pen. No njegov je antimuslimanski program još radikalniji jer se zauzima za zabranu džamija i prodaju Kur’ana, kao i za zabranu ulaska muslimana u zemlju te za izlazak iz EU.
Moji me prijatelji uvjeravaju, a objektivni analitičari potvrđuju da je Wilders uspješan jer je dobro osjetio i prosudio puls trećine Nizozemaca, zabrinutih jer drže da islamski imigranti ugrožavaju nacionalni identitet, vjeru i kulturu većine građana.
Mnogi svoju zabrinutost potkrepljuju ukazivanjem na kršćanske crkve koje se pretvaraju u islamske džamije. U svibnju 1977. godine, gotovo četiri stoljeća poslije preobraćenja rimokatoličkog Amsterdama na protestantizam, prva džamija je otvorena u gradu u izvorno katoličkoj kapelici. Odonda je veći broj protestantskih i katoličkih crkvenih zgrada pretvoren u džamije.
Westermoskee je prva džamija izvorno sagrađena kao vjerski objekt islamske vjeroispovijesti te predstavlja prvu zapadnoeuropsku džamiju konstruiranu u klasičnom otomanskom stilu.
Moji domaćini govore o javnoj percepciji postupnog muslimanskog osvajanja Europe dok mi u centru grada pokazuju nekadašnju isusovačku crkvu koja je bila posvećena sv. Ignaciju i također pretvorenu u džamiju sa simbolički znakovitim imenom Fatih džamija, što navodno znači ”osvajačeva džamija”.
Iako je Nizozemska od sredine srednjega vijeka pretežito kršćanska zemlja, ona se danas pretvara u jednu od najmanje religioznih zemalja Europe. Već vise od jednog desetljeća se više od 50 posto stanovnika izjašnjava nereligioznima
Iako je Nizozemska od sredine srednjega vijeka pretežito kršćanska zemlja, ona se danas pretvara u jednu od najmanje religioznih zemalja Europe. Već više od jednog desetljeća se više od 50 posto stanovnika izjašnjava nereligioznima.
Među religioznim pučanstvom rimokatolici predstavljaju 29 posto, a protestanti, uglavnom pripadnici reformiranih crkvi, oko 16 posto uz nešto luterana, baptista i pentekostalaca, najbrže rastuće ”slobodne crkve”. Muslimana je oko 4 posto, ali su u porastu unatoč protivljenju Wildersa (koji nije vjernik kao njegov politički srodnik, mađarski kalvinist Orban). Primjetna je i prisutnost hinduista i budista, ali oni u ukupnom zbiru broje manje od 1 posto stanovnika.
Amsterdam je popularno mjesto za održavanje raznih kršćanskih konferencija još od 1948. godine kada je u njemu osnovan Svjetski savjet crkava (poznatiji pod međunarodnim nazivom Ekumensko vijeće crkava, WCC).
Najreprezentativniju ikada održanu svjetsku konferenciju je u ovom gradu 2000. godine organizirala Billy Grahamova organizacija pod nazivom ”Amsterdam 2000”. Na tom devetodnevnom međunarodnom i interdenominacionalnom skupu je sudjelovalo 11.300 navjestitelja evanđelja i drugih kršćanskih lidera koje je osobno pozvao Billy Graham iz 211 zemalja i teritorija. Meni je bila čast da na tom skupu predstavljam Hrvatsku zajedno s pokojnim prijateljima dr. Josipom Horakom i dr. Brankom Lovrecom te da budem govornik na teološkoj sekciji.
Bio je to svojevrsni nastavak sličnih konferencija istog organizatora 1983. i 1989. godine također u Amsterdamu. Ova posljednja je zamišljena kao gradnja mosta prema 21. stoljeću i intergeneracijska predaja mandata evangelizacije svijeta.
Katolički me kolege uvjeravaju da su Billy Grahamovi skupovi pridonijeli ponovnom buđenju misijskog poleta unutar nizozemskog katolicizma, posebno među redovnicima kod kojih se nakon višegodišnjeg opadanja interesa zamjećuje promjena stava prema misiji te opaža rastuća svijest da je kršćanstvo veće od Nizozemske i Europe.
Amsterdam je u kršćansku povijest ušao kao grad u kojem su 23. rujna 1948. godine predstavnici 147 crkava različitih kršćanskih denominacija i konfesija službeno utemeljili spomenuti Svjetski savjet crkava (WCC). Cilj je bio izgradnja međusobnog povjerenja, traženje jedinstva i veće uzajamnosti te suradnja dotad odvojenih crkava.
Od 1961. godine WCC-u su se pridružile i pravoslavne crkve te u njemu danas službeno sudjeluje više od 330 različitih nacionalnih kršćanskih crkava i konfesija.
Kamen temeljac za taj prijelomni događaj je položen već 1910. godine na glasovitoj Svjetskoj misijskoj konferenciji u škotskom Edinburghu. Stoljećima prije toga te su crkve egzistirale odvojeno, izolirane jedne od drugih, promatrajući se sumnjičavo; ponekad su tenzije znale prerasti i u otvorene sukobe. Tako je ekumenski put prvenstveno zamišljen kao put praštanja i mira te zajedničkog konstruktivnog građenja boljeg i pravednijeg svijeta.
Amsterdam je u kršćansku povijest ušao kao grad u kojem su 23. rujna 1948. godine predstavnici 147 crkava različitih kršćanskih denominacija i konfesija službeno utemeljili spomenuti Svjetski savjet crkava (WCC). Cilj je bio izgradnja međusobnog povjerenja, traženje jedinstva i veće uzajamnosti te suradnja dotad odvojenih crkava
Tome treba pridodati i značajan kontekstualni podatak da je WCC osnovan neposredno poslije Drugog svjetskog rata te da mu je jedan od primarnih ciljeva bio nadilaženje američko-sovjetskog hladnoratovskog rivaliteta.
Osnivači su bili svjesni da kreću u svojevrsnu zajedničku borbu protiv sekularizma, totalitarizma, nacionalizma, militarizma i nuklearizacije svijeta.
Organizatori su zajedničku viziju boljeg, pravednijeg i miroljubivijeg svijeta izrazili motom konferencije ”Za odgovorno društvo” te radnim naslovom ”Ljudski nered i Božji plan”. Na temu je neposredno snažno utjecao jedan od glavnih govornika, švicarski reformirani profesor Karl Barth, najveći protestantski teolog 20. stoljeća.
Bilo je upečatljivo sudjelovati u događajima kojima je prošle godine obilježena 70. obljetnica utemeljenja WCC-a. Središnje bogoslužbeno slavlje je održano 23. rujna u Nieuwe Kerk, crkvi iz 15. stoljeća, dakle na istom mjestu na kojem je WCC osnovan.
Kao dio proslave obljetnice Protestantski teološki fakultet (Vrije Universiteit) organizirao je poseban simpozij o ”Hodočasničkom putu prema miru i pravdi”, a crkve su organizirale ”Hod mira” glavnim ulicama Amsterdama kao simbolično hodočašće javnog svjedočenja pravde i mira koji su ugrađeni u same temelje WCC-a.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Donald Trump treba što prije biti protjeran iz Bijele kuće
- Elie Wiesel: od Auschwitza do Nobela
- Od euroskleroze do euroeuforije HR2020
- Hrvatski velikani: jedan promašaj i jedan propust
- Naši izbori i Božji betlehemski izbor
- Jesu li europske vrijednosti ugrožene u Europi?
- Čudesan život i strahovito važna misija Branka Lustiga
- Berlinski zid – nastavak željezne zavjese i pravo domoljublje
- Slaviti Dan reformacije znači tražiti horizonte milosrdnosti
- Crnačka teologija i duhovni velikani afroameričkog kršćanstva
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.