autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Antifašizam je vjekovna borba za bolje i pravednije društvo

Autor: Zoran Pusić / 23.06.2020. Leave a Comment

Zoran Pusić Foto: Drago Pilsel

Zoran Pusić
Foto: Drago Pilsel

Krajem prošle godine kod donošenja Zakona o praznicima i spomendanima Saborski odbor za ratne veterane predložio je da Dan antifašističke borbe ne bude više praznik (nego spomendan).

Taj je prijedlog nastavak nastojanja, prisutnog u Hrvatskoj od demokratskih promjena 1990., da se dio hrvatske povijesti vezan uz antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu prešuti, izbriše iz sjećanja ili falsificira.

Takva nastojanja nisu samo nedopustiv odnos prema povijesnim događajima; ona su aktualna i zabrinjavajuća kao oblik mitologizacije koji potiče nacionalističku netrpeljivost.

U Hrvatskoj se antifašizam predstavlja kao nešto što je vezano za autoritarni jednopartijski sistem, dakle kao nešto što nije kompatibilno s demokracijom.

Uvjeren sam da je upravo obrnuto. Postepeno poricanje i prešutno odricanje od vrijednosti u čijoj obrani je antifašizam nastao, najveća je prijetnja demokraciji u današnjoj Hrvatskoj, a i u dobrom dijelu demokratskih država u svijetu.

Ljudi koji žele Hrvatsku kao slobodno, tolerantno, demokratsko društvo svjesni su činjenice da je fašizam nastao u okrilju demokracije i da antifašizam nema samo povijesno značenje vezano za Drugi svjetski rat, da je to obrana onih vrijednosti, kao što su individualna sloboda, ravnopravnost, jednakost pred zakonom bez obzira na rasu, naciju, spol ili političko uvjerenje, koje su mnoge ideologije, od kojih je nacizam najradikalnija, negirale i pokušale zatrti

Naravno, ako je ne shvaćamo samo kao vlast većine, već kao nedvosmisleno i trajno opredjeljenje za više standarde sloboda pojedinca, ravnopravnosti i socijalne pravednosti.

Ljudi koji žele Hrvatsku kao slobodno, tolerantno, demokratsko društvo svjesni su činjenice da je fašizam nastao u okrilju demokracije i da antifašizam nema samo povijesno značenje vezano za Drugi svjetski rat, da je to obrana onih vrijednosti, kao što su individualna sloboda, ravnopravnost, jednakost pred zakonom bez obzira na rasu, naciju, spol ili političko uvjerenje, koje su mnoge ideologije, od kojih je nacizam najradikalnija, negirale i pokušale zatrti.

A takve ideologije i takva nastojanja nisu ni nastala ni nestala s nastankom i nestankom fašističke Italije, Trećeg Reicha ili NDH.

Poslije Prvog svjetskog rata, koji je po mjestu događanja bio ograničen uglavnom na Europu, demokratsko političko uređenje uvedeno je u mnogim novonastalim europskim državama, Čehoslovačkoj, Jugoslaviji, Poljskoj… kao i u državama-nasljednicama Austro-Ugarske Monarhije i Njemačkog Carstva, Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj.

Petnaest do dvadeset godina kasnije u gotovo svim tim državama demokracije su bile zamijenjene totalitarnim režimima koji su bili ili deklarirano fašistički ili su na fašističke režime gledali kao na uzor ili su, u najboljem slučaju, demokracije degenerirale u autoritarne demokrature.

Zašto je taj ”val demokracije”, naglo nastao na tektonskim političkim promjenama pokrenutim Prvim svjetskim ratom, tako brzo usahnuo?

U svjetlu onoga što se danas događa u europskim tranzicijskim državama, a sve su one, potaknute događajima koje simbolizira pad Berlinskog zida, praktički ”preko noći” uvele politički pluralizam i parlamentarnu demokraciju, to je pitanje koje nije od interesa samo za povjesničare.

U većini europskih država nastalih 1918/19. godine, osim snažne tendencije k demokraciji djelovala su i dva revolucionarna politička pokreta, komunizam i fašizam.

Komunizam je zagovarao slobodu, ravnopravnost i socijalnu pravdu kao ideale, ali je (postojeću) demokraciju držao farsom koja formalnim slobodama prikriva suštinsku neslobodu većine, izrabljivanih radnika.

Pri tome je zanemarena činjenica da je demokracija, koliko god nesavršena bila, jedini poznati mehanizam kojim oni kojima se vlada mogu kontrolirati one koji vladaju.

Taj propust je u SSSR-u, državi u kojoj je komunistička partija bila na vlasti između dvaju svjetskih ratova, vodio od privremene diktature proletarijata u trajnu totalitarnu diktaturu jednog čovjeka.

Neke od bitnih odrednica fašizma radikalni su nacionalizam, apsolutno podređivanje individualnih sloboda i prava pojedinca interesima nacije koje određuje država personificirana u partijskoj eliti i vođi, zagovaranje nasilja nad političkim protivnicima, glorifikacija rata kao manifestacije volje nacije i krajnje omalovažavanje demokracije kao oblika dekadencije društva.

Njemački nacizam imao je u svojim počelima i izraženi antisemitizam, rasizam i prezir prema svim nearijevskim narodima, posebno Slavenima. Sustavno je građena predodžba Židova kao manje vrijednih ljudskih bića i, u isto vrijeme, ljudi koji samim svojim porijeklom predstavljaju prijetnju njemačkoj državi i narodu.

Njemački nacizam imao je u svojim počelima i izraženi antisemitizam, rasizam i prezir prema svim nearijevskim narodima, posebno Slavenima. Sustavno je građena predodžba Židova kao manje vrijednih ljudskih bića i, u isto vrijeme, ljudi koji samim svojim porijeklom predstavljaju prijetnju njemačkoj državi i narodu

Okrutnost kojom je ta indoktrinacija izmišljenim neprijateljima rezultirala i masovni zločini Holokausta i genocida izvršeni njemačkom pedantnošću, učinili su nacizam najvirulentnijim oblikom fašizma.

U demokraciji je ravnopravnost slobodnih građana temeljni princip, njena suština, a općeprihvaćeni postupak mirne smjene vlasti jedini poznati mehanizam koji koliko-toliko garantira da loša vlast neće učiniti previše štete.

Opredjeljenje za slobodu i ravnopravnost nužan je uvjet za demokraciju, ali postojanje demokracije nije dovoljan uvjet da bi pravednost u društvu, sloboda i ravnopravnost građana bili sačuvani.

Brojni su primjeri napuštanja ili srozavanja već dostignutih demokratskih standarda: od atenske demokracije koja je Sokrata osudila na smrt zbog kvarenja mladih i ateizma do demokracija u nekim europskim tranzicijskim državama danas, koje vode demokratski izabrani političari izrazito autokratskih i neliberalnih stavova.

Obrazac po kojem takvi političari dobivaju podršku dijela birača uvijek je isti i koliko god puta bio ponavljan i prečesto se pokazao uspješnim.

Odgovoran pristup obično složenim problemima, vodeći računa o etičkim načelima kao što su ravnopravnost i sloboda za sve, prikazuje se kao neodgovorno zanemarivanje vlastite sigurnosti i sigurnosti svog naroda.

Uvijek se nađu grupe, Židovi, Romi, manjine, izbjeglice… čiji pripadnici se propagandnim poluistinama i izmišljotinama stigmatiziraju, a cijela grupa predstavlja kao opasnost za većinski narod.

Rast nacionalizma, šovinizma, ksenofobije, logička je posljedica takvih politika i, jednom kad su strahovi stvoreni, izvor podrške tim politikama.

Kako odricanje od slobode i ravnopravnosti podsjeća u europskim zemljama na kvinslinške fašističke režime iz prošlosti, pokušava se prošlost promijeniti, zločine tih režima umanjiti i relativizirati.

Glavna mana demokracije nije, kako neki njeni kritičari ističu, njena neefikasnost. Posljednjih stotinu godina demokracije su se pokazale efikasnije od totalitarnih režima i u ratu i u miru.

Glavna mana je da demokracije nisu razvile ”nepropusnost” za političare demagoško-populističkog usmjerenja koji više-manje otvoreno odbacuju slobodu i ravnopravnost, a na njihovo mjesto biračima nude paket predrasuda i netolerancije na kojem je u pravilu etiketa ”domoljublje, red, rad i disciplina”.

Moderni antifašizam obrana je demokracije kao političkog sistema i njenih temeljnih odrednica, slobode i ravnopravnosti, od totalitarističkih tendencija koje oduvijek fasciniraju dio ljudi i, za neke, predstavljaju motiv bavljenja politikom.

U tom smislu mogao bi se zvati i antitotalitarizam.

Samo što u današnjoj Hrvatskoj i današnjoj Europi prijetnje dostignutim standardima slobode, ravnopravnosti i ljudskih prava dolaze od ekstremnih desnih pokreta i političkih stranaka.

Postepeno poricanje i prešutno odricanje od vrijednosti u čijoj obrani je antifašizam nastao, najveća je prijetnja demokraciji u današnjoj Hrvatskoj, a i u dobrom dijelu demokratskih država u svijetu. Naravno, ako je ne shvaćamo samo kao vlast većine, već kao nedvosmisleno i trajno opredjeljenje za više standarde sloboda pojedinca, ravnopravnosti i socijalne pravednosti

Stavovi koje ti pokreti i stranke zastupaju, radikalni nacionalizam, dehumanizacija i stigmatizacija pripadnika pojedinih grupa, militarizacija društva i protjerivanje slobode javne riječi ”unutar četiri zida”, današnjim generacijama trebali bi biti poznati iz knjiga o usponu fašizma u Europi 1920-ih i 1930-ih godina.

Suprotstavljanje tim stavovima, kao i veličanju fašističkih režima iz vlastite prošlosti koji su slične stavove provodili u djelo, prirodno je zvati antifašizam.

Individualne slobode i ljudska prava vezane za otvoreno demokratsko društvo predstavljaju veću odgovornost i mogu doći u sukob s našim duboko usađenim porivom prema sigurnosti koju daje pripadnost zatvorenoj plemenskoj zajednici.

Izbor između slobode i sigurnosti ozbiljan je i složen problem za svako društvo. On je često prikazivan kao alternativa ili – ili, jedno možete dobiti samo nauštrb drugoga.

Iskustvo je pokazalo, suprotno stavovima mnogih filozofa, povjesničara i političara, da su do sada jedino razvoj demokracije unutar država i mirotvorna politika među njima vodili, na duži rok, povećanju i slobode i sigurnosti.

Javna potpora tom razvoju i takvoj politici, ma kako je zvali danas, nastavak je vjekovne borbe za bolje i pravednije društvo.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Noć kad se nacistička mržnja počela pretvarati u opsesiju
  • Žene moraju sačuvati kontrolu nad vlastitim tijelom
  • Krik slobode
  • Milanovićeva izjava o obitelji Zec je sramotna
  • Pitanje Milanoviću “o tome”
  • Zov na ubijanje i klanje je kronična bolest hrvatskog društva
  • Zaustavimo relativizaciju ustaških ”cvjetova zla”
  • Mirko Graorac žrtva montiranog procesa poput Dreyfusa
  • Cvjetovi zla, ustašofili BBB-a
  • Revizionizam koji falsificira povijest ugrožava budućnost

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ODJECI Tagged With: antifašizam, Zoran Pusić

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT