autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Protiv mržnje i diskriminacije

Autor: Hina / 16.05.2015. Leave a Comment

Saborski zastupnici nacionalnih manjina potpisali su u četvrtak u Puli Deklaraciju protiv nesnošljivosti i etnocentrizma u Hrvatskoj, upozoravajući na eskalaciju netolerancije i diskriminacije prema svima koji su drugačiji od većine u hrvatskom društvu, javlja Hina a prenosi portal Forum.tm.

“Ovom deklaracijom izražavamo svoje najoštrije suprotstavljanje diskriminaciji i pozivima na diskriminaciju svih onih koji su drugačiji od većine po svojim individualnim i kolektivnim osobinama, uključujući nacionalne, vjerske, rasne, rodne i dobne karakteristike te političke i idejne orijentacije”, stoji u Deklaraciji. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Deklaracija, diskriminacija, etničko čišćenje, etnocentrizam, Europska unija, Furio Radin, HINA, Hrvatskoj, Milorad Pupovac, nacionalizam, nacionalne manjine, Nedžad Hodžić, netolerancija, osvrt dana, Pula, Ruža Tomašić, saborski zastupnici, solidarnost, tolerancija, Tolnauer, vijerednosti

Imaginarij Vrančićeve ere

Autor: Hina / 19.02.2015. Leave a Comment

Omer Rak Arkana Fausta Vrančića ŠibenčaninaOmer Rak, ”Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina”, Fraktura, Zaprešić, 2014.

 

Nova knjiga pisca i esejista Omera Raka “Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina” romaneskna je studija “tajnog” života tog renesansnog izumitelja, filozofa, jezikoslovca i diplomata, i njegove intimne cjeloživotne težnje da pronađe “kamen mudraca”, odnosno “arkanu”, tajnu smisla života i mira među ljudima.

 

Roman, objavljen u izdanju nakladnika Frakture, strukturiran je u dva usporedna fabularna toka, od kojih je prvi smješten u Vrančićevo doba, a drugi u osvit Domovinskog rata.
 

“Gledano vremenski, prvi se fabularni tok događa od 1581. do 1617., odnosno od početka službe Fausta Vrančića na praškom dvoru kao tajnika cara Svetoga Rimskog Carstva Rudolfa II. Habsburga, do siječnja 1617., datuma Vrančićeve smrti”, kazao je Rak u razgovoru za Hinu.
 

Druga priča, koja se razvija usporedno s prvom, događa se u razdoblju od početka travnja do 29. rujna 1991., Dana sv. Mihovila, zaštitnika Grada Šibenika.
 

Te dvije priče Rak povezuje polazeći od povijesnog zapisa prema kojemu je nepoznati počinitelj 1864. provalio u grobnicu Fausta Vrančića u crkvi sv. Marije u Prvić Luci odakle je, navodno, ne našavši blago, iznio hrpu ispisanih listova papira i razbacao ih po selu. Kako je otprije bilo nepoznato koje je od djela Fausta Vrančića bilo pokopano s njim u grobu, ta je nepoznanica autoru “izvrsno poslužila za okosnicu cijele priče”.
 

Radnja je temeljena na izvornim historiografskim dokumentima o samom Faustu Vrančiću i njegovoj epohi, kojima je Rak pridodao fikcijsku infrastrukturu fantastike.

Fausta Vrančića, “sveznadara, careva tajnika i intimusa”, predstavio je u romanu kao “hermetičkog adepta” koji se zajedno s carem pokušava domoći “čudesna kamena mudraca, sposobna pomiriti zaraćene elemente”, s nadom da će na taj način donijeti mir svojemu dobu rastrzanom vjerskom nesnošljivošću, ratovima i nemirima

 

“Prema verziji koju sam iznio u romanu, razbacani Vrančićev rukopis sadržavao je zabilješke koje je vodio tijekom svoje tajničke službe na carskom dvoru, ali i kasnije, sve do svoje smrti”, kazao je pisac.
 

Fausta Vrančića, “sveznadara, careva tajnika i intimusa”, predstavio je u romanu kao “hermetičkog adepta” koji se zajedno s carem pokušava domoći “čudesna kamena mudraca, sposobna pomiriti zaraćene elemente”, s nadom da će na taj način donijeti mir svojemu dobu rastrzanom vjerskom nesnošljivošću, ratovima i nemirima.
 

“To je, ukratko, Vrančićeva ‘arkana’ ili tajna koja se postupno otkriva u romanu nizanjem brojnih narativnih i dijaloških elemenata koji je osvjetljavaju i produbljuju u njegovoj vlastitoj intimi i privatnom životu”, pojasnio je autor.
 

Druga, usporedna priča u romanu počinje se razvijati kada obratom sudbine Vrančićevi hermetički zapisi dospiju u ruke šibenskoga knjigoveže, i to pred sam početak Domovinskog rata u travnju 1991. Čitanje Vrančićeva rukopisa događa se usporedno s pogoršanjem političko-sigurnosne situacije oko Šibenika dok ratni sukobi postaju sve oštriji.
 

“Jednako kao i Vrančić s Rudolfom II., u vremenskom tjesnacu stiješnjen užasom doba, knjigoveža Gabrijel pokušava iz njegovih spisa odgonetnuti ‘arkanu’ koja će ga odvesti do kamena filozofa s kojim će ‘izmiriti zaraćeno doba'”, kazao je Rak.
 

Pisac, koji se s Faustom Vrančićem bavio i u svojem nagrađenom dramskom tekstu “Pupak usrid svita” (2002.) te također nagrađenom scenariju za eksperimentalni film “Homo volans” (2008.), ističe kako je riječ o “neobično zanimljivom čovjeku s mnoštvom interesa, koji je živio u neobično dinamičnoj i zanimljivoj epohi”.

Pasionirani istraživač povijesnog simbolizma, Rak se i u svom novom romanu bavi tumačenjem raznih ezoteričnih simbola, zalazeći u alkemijski simbolički imaginarij Vrančićeve ere koji shvaća kao “sveobuhvatno skladište cjelokupne ljudske simboličko-imaginativne predodžbe o svijetu i nama samima”

 

Sve je to oduvijek bilo “mamac za moje pero”, kazao je Rak, dodajući da je u roman utkao dvije godine danonoćnog rada, te gotovo pet godina strpljivog istraživanja obiju epoha kojima se u njemu bavi.

 

Pasionirani istraživač povijesnog simbolizma, Rak se i u svom novom romanu bavi tumačenjem raznih ezoteričnih simbola, zalazeći u alkemijski simbolički imaginarij Vrančićeve ere koji shvaća kao “sveobuhvatno skladište cjelokupne ljudske simboličko-imaginativne predodžbe o svijetu i nama samima”.
 

Rođeni Šibenčanin Omer Rak (1957.), politolog i publicist, nagrađivani je pisac eseja, novinskih osvrta i komentara, radijskih i kazališnih dramskih tekstova. Od proznih tekstova objavio je još “Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika”, multidisciplinarnu studiju o misterioznom tzv. danilskom ritonu, kultnoj posudi iz prapovijesne danilske kulture, te knjigu izabranih eseja, osvrta i komentara koje je objavljivao u Vjesniku i Novom listu “Stoljeće na početku” (2009.).

 

Iste je godine njegov “Sablasni šešir” dobio prvu nagradu za najbolji dramski tekst za lutkarsko i dječje kazalište na natječaju ”Mali Marulić” Festivala hrvatske drame za djecu. U travnju 2014. godine u HNK-u Šibenik praizveden je njegov dramski komad za djecu “Malo veliko kvrgavo drvce”.

(HINA).

 

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: Domovinski rat, Faust Vrančića, Obavezna lektira, Omer Rak, renesans, Šibenik, simbola

2014 – Hladni rat i ebola

Autor: Hina / 28.12.2014. Leave a Comment

Svijet je u 2014. svjedočio novom hladnom ratu Istoka i Zapada, jačanju brutalne Islamske države i obnovljenom nasilju na Bliskom istoku, dosad nezabilježenom razmjeru epidemije ebole, misterioznim zrakoplovnim nesrećama, referendumima o neovisnosti, a na samom kraju iznenadili su ga Barack Obama i Raul Castro najavivši obnovu diplomatskih odnosa SAD-a i Kube nakon pola stoljeća neprijateljstva.

 

Pokret Islamske države čije su gnusne metode “preteške” čak i za Al Kaidu, jačao je u dijelovima Iraka i Siriji do te mjere da se ohrabrio proglasiti i kalifat, a vojni uspjesi militanata natjerali su se Sjedinjene Države na zračne udare i okupljanje široke međunarodne koalicije za borbu protiv islamista.

 

Nova epidemija širila se svijetom, tisuće mrtvih u Africi bile su povod Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji da proglasi najtežu i najsmrtonosniju epidemiju otkad zna za taj virus, a žrtava je bilo i na Zapadu.

 

U Škotskoj, Kataloniji, na Krimu, u Luhansku i Donecku, te virtualno i u Veneciji građani su se izjašnjavali o nezavisnosti.

Svijet je u 2014. svjedočio novom hladnom ratu Istoka i Zapada, jačanju brutalne Islamske države i obnovljenom nasilju na Bliskom istoku, dosad nezabilježenom razmjeru epidemije ebole, misterioznim zrakoplovnim nesrećama, referendumima o neovisnosti, a na samom kraju iznenadili su ga Barack Obama i Raul Castro najavivši obnovu diplomatskih odnosa SAD-a i Kube nakon pola stoljeća neprijateljstva

 

Malaysia Airlines dugo se neće oporaviti od 2014. Prvo je u ožujku tajanstveno nestao avion te tvrtke, na letu iz Kuala Lumpura u Peking. Pretpostavlja se da je s 239 ljudi pao u Indijski ocean. Iako je “prevrnut svaki kamen” potraga za olupinom do danas je neuspješna.

 

U srpnju je drugi avion tog prijevoznika srušen nad Ukrajinom i poginulo je svih 283 putnika i 17 članova posade. Zapad vjeruje da su avion srušili proruski ukrajinski separatisti uz moskovsku pomoć pa je Rusiji uveo gospodarske sankcije. Zbog stanja u Ukrajini odnosi Rusije i Zapada najlošiji su od Hladnoga rata.

 

Srbija i Bosna i Hercegovina pretrpjele su u svibnju najteže poplave u stotinu godina. Nakon nezapamćenih kiša voda je odnijela najmanje 44 života, tisuće su ljudi evakuirane, a u Srbiji je bilo proglašeno izvanredno stanje.

 

U 2014. godini papa Franjo svecima je u travnju proglasio svoje prethodnike, Ivana Pavla II. i Ivana XXIII, dvojicu papa koji su modernizirali Crkvu, abdicirao je dugovječni španjolski kralj Juan Carlos, monarh koji je demokratizirao Španjolsku, objesio se komičar Robin Williams, “čovjek koji je znao nasmijati sve osim sebe”, a za ubojstvo iz nehaja osuđen je južnoafrički paraolimpijac Oscar Pistorius koji je oduševio svijet načinom na koji je prebrodio svoj hendikep, a zatim ga zgrozio ubojstvom zaručnice.

 

Krajem godine svijet su šokirali pakistanski islamisti, ubivši u jednoj državnoj vojnoj školi više od stotinu djece. Najmanje 141 osoba, većinom učenika, ubijeno je kada su talibani upali u školu u Pešavaru i uzeli za taoce stotine učenika. Odgovornost za napad preuzeo je pokret talibana u Pakistanu, a lokalna je bolnica priopćila da su mrtvi i ranjeni u dobi od 10 do 20 godina.

 

Nakon više od pedeset godina Amerika i Kuba normalizirat će odnose. Sredinom prosinca američki predsjednik Barack Obama objavio je da je došlo vrijeme da se “raskinu okovi prošlosti”, i obavljena je razmjena zatvorenika. Rezultat je to tajnih pregovora uz posredovanje Kanade i posebno pape Franje, jer je američki predsjednik smatrao da “ako postoji ijedan aspekt američke vanjske politike kojemu je rok trajanja istekao, onda je to politika prema Kubi” koja je od 1962. pod strogim američkim embargom.

Srbija i Bosna i Hercegovina pretrpjele su u svibnju najteže poplave u stotinu godina. Nakon nezapamćenih kiša voda je odnijela najmanje 44 života, tisuće su ljudi evakuirane, a u Srbiji je bilo proglašeno izvanredno stanje

 

Diljem svijeta haraju ratovi, bolesti i siromaštvo, ali čovjek je krajem godine prvi put spustio sondu na komet i pokusno lansirao prototip letjelice za Mars.

 

Majdanska revolucija

 

Krajem 2013. i početkom 2014. prosvjednici su na kijevskome trgu Majdanu prosvjedovali protiv odluke predsjednika Viktora Janukoviča da odustane od približavanja Europskoj uniji i da se okrene tješnjim vezama s Rusijom. Nakon krvavih obračuna na Majdanu, u kojima je izginulo više od stotinu civila, prosvjedi su doveli do Janukovičeva pada i bijega u Rusiju, a Ukrajina je nekoliko mjeseci poslije izabrala novog predsjednika, tajkuna i kralja čokolade Petra Porošenka. On je prozapadno orijentiran, a samo ga je zapad zemlje i birao, jer se istočna proruska i rusofona Ukrajina pobunila protiv okretanja leđa Rusiji.

 

Nakon referenduma i proglašenja nezavisnosti od Ukrajine nove su krimske vlasti zatražile pripojenje Rusiji koja je u ožujku prkoseći međunarodnoj zajednici anektirala taj poluotok s bazama ruske Crnomorske flote.

 

Industrijske regije Luhansk i Doneck na referendumu su se izjasnile protiv ostanka u Ukrajini i osnovale svoje “republike”. U sukobima ukrajinske vojske i pobunjenika s istoka, kojima pomažu i ruske snage, poginulo je najmanje 4700 ljudi, a borbe ne prestaju unatoč sporazumu o prekidu vatre sklopljenome u bjeloruskoj prijestolnici Minsku.

 

Novi Hladni rat

Nakon više od pedeset godina Amerika i Kuba normalizirat će odnose. Sredinom prosinca američki predsjednik Barack Obama objavio je da je došlo vrijeme da se “raskinu okovi prošlosti”, i obavljena je razmjena zatvorenika. Rezultat je to tajnih pregovora uz posredovanje Kanade i posebno pape Franje, jer je američki predsjednik smatrao da “ako postoji ijedan aspekt američke vanjske politike kojemu je rok trajanja istekao, onda je to politika prema Kubi” koja je od 1962. pod strogim američkim embargom

 

Sjedinjene Države i Europska unija nametnule su sredinom godine sankcije Rusiji zbog njezina udjela u ukrajinskoj krizi. Sankcije su prvo obuhvatile pojedince i tvrtke izravno povezane s destabilizacijom Ukrajine, a zatim i brojne ruske banke te vojne i energetske kompanije.

 

Uveden je embargo na prodaju oružja Rusiji, ograničena prodaja neke tehnologije i opreme naftnoj industriji, a Europljani i europske kompanije ne smiju poslovati s ruskim bankama. Tvrtke i nekolicina osoba bliskih ruskomu predsjedniku Vladimiru Putinu također su na udaru sankcija, najžešćih EU-ovih mjera protiv Rusije otkako je završio Hladni rat.

 

Sankcije imaju učinka pa je rubalj ove godine izgubio trećinu svoje vrijednosti, a Rusija svoju ekonomsku stabilnost. Putin za to krivi “stare neprijatelje na Zapadu” i Ruse upozorava da su pred njima teška vremena i da se moraju oslanjati na sebe.

 

Moskva je na europske sankcije odgovorila kontramjerama i zabranila uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU-a što je pogodilo i neke hrvatske proizvođače.

 

Zbog europske blokade Moskva je u prosincu objavila da odustaje od projekta plinovoda Južnog toka kojim je trebala slati plin Europi zaobilazeći Ukrajinu, i proglasila Tursku poželjnijim partnerom. Južni tok trebao je isporučivati 63 milijarde prostornih metara plina na godinu, što je nešto više od 10 posto europske potražnje, čime bi se učvrstila ruski položaj glavnog europskog opskrbljivača.

 

No kriza u Ukrajini potaknula je Bruxelles da zamrzne proces njegova odobrenja, a problemi su se pojavili i zbog slabe europske potražnje za plinom i niskih cijena energije, što je dovelo u pitanje isplativost projekta teškog 40 milijarda dolara.

 

Izraelsko-palestinski rat u Gazi

 

U lipnju je stvorena palestinska vlada nacionalnog jedinstva u koju je uključen i pokret Hamas čime je završeno razdoblje odvojenih vlasti u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. Izrael i SAD Hamas smatraju terorističkom organizacijom i vladu nacionalnog jedinstva smatraju preprekom u postizanju mirovnog sporazuma Palestinaca i Izraela, pa je dan poslije proglašenja palestinske vlade Izrael prekinuo mirovne pregovore.

IS koji je krajem lipnja proglasio kalifat u velikim dijelima Iraka i Sirije, u znak osvete počinje ubijati zapadne novinare i humanitarce i objavljivati snimke odrubljivanja glava. Prva žrtva bio je američki novinar James Foley, a mjesec dana poslije njega dekapitiran je i škotski humanitarac David Haines koji je imao suprugu i kćer u Karlovcu

 

Ljeto je obilježio rat koji je počeo ubojstvima izraelskih tinejdžera i mladog Palestinca, a prometnuo se u krvoproliće u kojem je Izrael ubio više tisuća Palestinaca, uglavnom civila, a život je izgubilo i sedamdesetak Izraelaca, većinom vojnika.

 

Napetost je porasla poslije pokopa trojice Izraelaca tinejdžera otetih i ubijenih u lipnju na Zapadnoj obali. Dan nakon toga pogreba pronađeno je tijelo nestalog Palestinca. Spaljeno. Izraelske su vlasti osudile to ubojstvo koje je vjerojatno bila osveta za smrt mladih Židova, a ministrica pravosuđa Tzipi Livni rekla je da je to, ako jest riječ o osveti, “teroristički čin”.

 

Iako je Izrael uhitio osumnjičenike, u srpnju su iz Gaze na izraelski teritorij pale stotine raketa, a izraelski raketni štit Željezna kupola presreo je jednu raketu nad Tel Avivom, a drugu u predgrađu Jeruzalema. Zatim je počela izraelska ofenziva na tu enklavu. Prvo zračna pa kopnena, koja će u pedeset dana odnijeti više tisuća života.

 

Sedmotjedni je sukob završio krajem kolovoza prekidom vatre, a “pobjedu” su proglasili i izraelski premijer Benjamin Netanyahu i islamistički pokret Hamas.

 

Europske su zemlje počele priznavati Palestinu: Švedska je 30. listopada formalno priznala palestinsku državu. Vlada u Stockholmu objavila je kako smatra da su ispunjeni međunarodni pravni kriteriji za priznanje Palestine, te kako se nada da će tom odlukom pridonijeti postizanju mirovnog sporazuma jer će strane biti manje neravnopravne.

 

Nakon dogovora političkih grupacija u Europskom parlamentu to je tijelo sredinom prosinca usvojilo rezoluciju kojom načelno podupire palestinsku državu i rješenje o dvjema državama što treba postići mirovnim pregovorima koje treba ubrzati. Isti dan je i luksemburški parlament usvojio dvije odluke kojima poziva vladu da prizna palestinsku državnost. Time se priključio parlamentima u Britaniji, Španjolskoj, Francuskoj, Irskoj i Portugalu koji su prije simbolično poduprli palestinsku državu.

 

Islamska država i pogubljenja novinara

Kolovoško policijsko ubojstvo nenaoružanog crnog tinejdžera Michaela Browna izazvalo je gnjev američke javnosti, a nakon odluke porote krajem studenoga da ne optuži bijeloga policajca, počeli su marševi diljem Amerike. U Fergusonu, predgrađu St. Louisa prosvjednici su se sukobili s policijom, a prosvjedni su skupovi organizirani u Oaklandu, Seattleu, Los Angelesu, Chicagu i New Yorku, te ispred Bijele kuće u Washingtonu

 

Amerika je ljetos počela s ograničenim zračnim udarima na položaje Islamske države (IS), koja je osvojila trećinu Sirije i Iraka i prijetila da će u iračkome lučkom gradu Mosulu poubijati sve kršćane ne prijeđu li na islam. Iz grada je pobjeglo gotovo svih šezdeset tisuća kršćana. IS je zauzeo mosulsku branu, najveću u Iraku, a zatim i grad Mosul.

 

Deseci tisuća jezida, pripadnika etnoreligijske skupine u Iraku, sklonili su se u kolovozu pred nasiljem IS-a na obronke planine Sindžara. Pripadnici radikalnog sunitskog pokreta koji su osvojili dijelove Iraka i Sirije progone jezide na vjerskoj osnovi smatrajući ih “štovateljima vraga” koji moraju prijeći na islam.

 

Američki predsjednik Barack Obama u kolovozu je objavio kako je odobrio ograničene zračne udare na IS i bacanje humanitarne pomoći. Iako nije odobrio angažman kopnenih snaga, američka se vojska prvi put nakon 2011. vraća u Irak.

 

IS koji je krajem lipnja proglasio kalifat u velikim dijelima Iraka i Sirije, u znak osvete počinje ubijati zapadne novinare i humanitarce i objavljivati snimke odrubljivanja glava. Prva žrtva bio je američki novinar James Foley, a mjesec dana poslije njega dekapitiran je i škotski humanitarac David Haines koji je imao suprugu i kćer u Karlovcu.

 

Krajem rujna Obama je priznao kako su Sjedinjene Države podcijenile činjenicu da kaos u Siriji može iznjedriti opasne džihadističke skupine poput Islamske države, te da je Washington precijenio sposobnost i volju iračke vojske da se bori protiv džihadista. Za borbu protiv Islamske države Amerika je okupila koaliciju od tridesetak država među kojima je i Hrvatska.

 

U listopadu kurdski borci su nakon višetjedne žestoke borbe i uz veliku pomoć američkih zračnih udara uspjeli obraniti grad Kobani na sirijsko-turskoj granici.

 

Ebola

 

Epidemija ebole širila se zapadnom Afrikom, tisuće su oboljele u Gvineji, Sijeri Leoneu i Liberiji. Svjetska zdravstvena organizacija najnoviju je epidemiju proglasila najvećom i najsmrtonosnijom otkad je prije četrdeset godina virus ebole identificiran.

Prvi put je svemirska letjelica uspješno sletjela na komet. Sonda Philae odvojila se od svemirskog broda Rosette i sletjela na komet 67P Čurjumov-Gerasimenko, petsto milijuna kilometara od Zemlje. Bilo je to prvo kontrolirano spuštanje na komet u povijesti. Završetak pustolovine započete 20 godina prije na koju je potrošeno 1,3 milijarde eura. Poslije su znanstvenici iz Europske svemirske agencije objavili da je Philae nakon teškog slijetanja ostao prikliješten između dviju stijena koje mu zaklanjaju Sunce pa se solarne ćelije neće moći puniti, što znači da će se zadovoljiti podacima koje dobiju dok mu rade baterije

 

Do sredine prosinca po podacima WHO-a od posljedica virusa u Sijeri Leoneu, Liberiji i Gvineji, trima najteže pogođenim zapadnoafričkim zemljama, umrlo je 7200 osoba.

 

Prema zadnjim podacima WHO-a, u Sijeri Leone je zabilježeno 8273 slučajeva i ta je zemlja tako postala država s najvećim brojem zaraženih smrtonosnim virusom “pretekavši” Liberiju sa 7797 slučajeva.

 

I dok Sijera Leone namjerava zbog ebole zabraniti proslave Božića, u Maliju je i posljednji pacijent koji se oporavljao u prosincu izašao iz bolnice. Od ebole su izvan Afrike do sredine prosinca oboljele 22 osobe, a šest ih je umrlo. U SAD-u je bilo deset slučajeva, a bolest je potvrđena i u Španjolskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Norveškoj, Britaniji, Italiji i Švicarskoj.

 

Liječnike, bolničare i druge osobe koje se bore protiv epidemije ebole u zapadnoj Africi američki časopis Time proglasio je osobama godine “zbog neumornih djela odvažnosti i suosjećanja, zbog toga što su svijetu osigurali vrijeme da ojača obranu, zbog izlaganja riziku, zbog svoje upornosti, žrtve i spašavanja života”.

 

Referendumi

 

Od brojnih referenduma u 2014. samo je škotski referendum središnja vlast priznala, katalonski je španjolska vlada osudila, referendume u Ukrajini Kijev nije ni mogao spriječiti, a talijanska vlada nije venecijanski ni morala ozbiljno shvatiti.

 

Jedino na dopuštenom referendumu građani nisu izabrali nezavisnost. Škoti su odlučili ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu: od više od 4,2 milijuna Škota, njih 55 posto odgovorilo je negativno na pitanje Treba li Škotska postati nezavisna država? Analitičari smatraju da su se škotski građani opredijelili za sigurniju varijantu zbog nesigurnosti o tome što neovisnost donosi.

 

Na izjašnjavanju na Krimu, u Donecku i Luhansku, koje Kijev i međunarodna zajednica ne priznaju, uopće nije bilo upitno kakav će biti ishod jer je glasala samo jedna strana, a i na onaj katalonski, upakiran u savjetodavno izjašnjavanje jer ga je vlada u Madridu proglasila nelegalnim, također su evidentno izašli samo pobornici katalonske samostalnosti.

 

Bijeli policajac, mrtav crnac

 

Kolovoško policijsko ubojstvo nenaoružanog crnog tinejdžera Michaela Browna izazvalo je gnjev američke javnosti, a nakon odluke porote krajem studenoga da ne optuži bijeloga policajca, počeli su marševi diljem Amerike. U Fergusonu, predgrađu St. Louisa prosvjednici su se sukobili s policijom, a prosvjedni su skupovi organizirani u Oaklandu, Seattleu, Los Angelesu, Chicagu i New Yorku, te ispred Bijele kuće u Washingtonu.

Krajem godine prvi je živući nobelovac prodao svoju nagradu. James Watson koji je s još dvojicom kolega nagrađen 1962. za otkriće strukture DNK kao dvostruke uzvojnice, ogorčen što ga znanstvena zajednica već godinama ignorira otkako je 2007. izazvao skandal povezavši rasu i inteligenciju i izrazivši sumnju u budućnost Afrike, na dražbi je za medalju od 23-karatnoga zlata dobio oko 27 milijuna kuna. Kupac, ruski tajkun Ališer Usmanov rekao je da će mu medalju vratiti

 

Stanje se u Fergusonu jedva smirilo kad je uoči Dana zahvalnosti objavljena nova video snimka na kojoj policajac ubija crnog 12-godišnjaka s plastičnim pištoljem u Clevelandu. Javnost je vidjela i snimku kako je bijeli policajac zahvatom davljenja usmrtio crnca na ulici u New Yorku.

 

Nedugo nakon nereda potaknutih fergusonskim slučajem, odbor Ujedinjenih naroda protiv mučenja osudio je u Ženevi prekomjernu uporabu sile i vatrenog oružja u američkoj policiji protiv nenaoružanih crnaca. Procjenjuje se da američki policajci na godinu ubiju oko četiri stotine osoba.

 

Svemir

 

Prvi put je svemirska letjelica uspješno sletjela na komet. Sonda Philae odvojila se od svemirskog broda Rosette i sletjela na komet 67P Čurjumov-Gerasimenko, petsto milijuna kilometara od Zemlje. Bilo je to prvo kontrolirano spuštanje na komet u povijesti. Završetak pustolovine započete 20 godina prije na koju je potrošeno 1,3 milijarde eura. Poslije su znanstvenici iz Europske svemirske agencije objavili da je Philae nakon teškog slijetanja ostao prikliješten između dviju stijena koje mu zaklanjaju Sunce pa se solarne ćelije neće moći puniti, što znači da će se zadovoljiti podacima koje dobiju dok mu rade baterije.

 

U prosincu je američku svemirsku agenciju NASA-u oduševilo uspješno lansiranje i prizemljenje bespilotne svemirske kapsule Orion, što je ocijenjeno kao novo doba u istraživanju svemira. “Mislim da je ovo veliki dan za svijet, za ljude koji poznaju i vole svemir”, kazao je ravnatelj NASA-e Charles Bolden. Pokusni let Oriona trebao bi utrti put eventualnom prevoženju ljudi na Mars i predstavlja povijesni iskorak u svemirskim letovima, poput prvog lansiranja iz programa Apollo 1961. ili lansiranja prvog raketoplana 1981., rekli su u NASA-i.

 

SpaceShipTwo, svemirski brod tvrtke Virgin Galactic namijenjen svemirskom turizmu srušio se na probnome letu krajem listopada u pustinji Mojave, odmah nakon polijetanja, a kopilot je poginuo.

 

Krajem godine prvi je živući nobelovac prodao svoju nagradu. James Watson koji je s još dvojicom kolega nagrađen 1962. za otkriće strukture DNK kao dvostruke uzvojnice, ogorčen što ga znanstvena zajednica već godinama ignorira otkako je 2007. izazvao skandal povezavši rasu i inteligenciju i izrazivši sumnju u budućnost Afrike, na dražbi je za medalju od 23-karatnoga zlata dobio oko 27 milijuna kuna. Kupac, ruski tajkun Ališer Usmanov rekao je da će mu medalju vratiti.

 

(Piše: Vedrana Mrša/HINA).

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: 2014., 2015., Amerika, autograf.hr, Barack Obama, Bosa, David Haines, Donecku, Ebola, Hercegovina, HINA, Hrvatska, Irak, Kanada, Krim, Kuba, orbi, papa Franjo, populis, Putin, rat, Raul Castro, SAD, Sirija, Srbija

Frljić, heroj ili zločinac?

Autor: Hina / 21.11.2014. 1 Comment

U Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci u srijedu navečer premijerno je izvedena predstava “Hrvatsko glumište”, autorski projekt redatelja Olivera Frljića i dramaturga Marina Blaževića kojim oni, po Frljićevim riječima, žele “stvoriti distancu prema govoru mržnje koji je obilježio hrvatsko kazalište 90-tih”.

 

Tristotinjak gledatelja, koji su popunili sva mjesta na montažnoj tribini smještenoj na pozornici tako da gledaju u kazališno gledalište, svoj doživljaj izrazili su na kraju predstave burnim, dugotrajnim pljeskom i uzvicima odobravanja.

Glumci skidaju hlače te se na njihovom donjem rublju vide portreti Zlatka Viteza, Mile Budaka, Ozrena Prohića, Jasena Boke, Joška Juvančića, Krešimira Dolenčića, Jakova Sedlara i Anje Šovagović Despot, čijim se imenima i predstavljaju. Izgovaraju citate nekih od njih iz 90-tih godina prošloga stoljeća, dok se nad njih spušta natpis “Narodno kazalište Jasenovac”

 

Na početku predstave pred publikom stoji platno s prizorom “Posljednje večere”. Nakon podizanja, na sceni ostaje osmero glumaca odjevenih u ogrtače poput apostola na slici. Ubrzo ih skidaju i ostaju u ustaškim crnim odorama dok se čuje snimka proglašenja NDH Slavka Kvaternika. Slijedi niz prizora kojima se dočaravaju orgije, a akteri na sceni postaju nalik zvijerima, što se prekida kad pokraj njih prolazi kip Gospe, a oni skrušeno kleče.

 

Glumci potom skidaju hlače te se na njihovom donjem rublju vide portreti Zlatka Viteza, Mile Budaka, Ozrena Prohića, Jasena Boke, Joška Juvančića, Krešimira Dolenčića, Jakova Sedlara i Anje Šovagović Despot, čijim se imenima i predstavljaju. Izgovaraju citate nekih od njih iz 90-tih godina prošloga stoljeća, dok se nad njih spušta natpis “Narodno kazalište Jasenovac”. Na stražnjoj strani donjeg riblja su pak portreti Snježane Banović, Vitomire Lončar i Slobodana Šnajdera.

 

Predstava se nastavlja scenom u kojoj se glumci svlače i ostaju posve goli, a nad njih se spuštaju glave tuševa dočaravajući plinske komore u nacističkim logorima te glumci liježu na hrpu poput žrtava.

 

U završnom dijelu scenu prema gledalištu zatvara replika svečanog zastora zagrebačkoga HNK s Bukovčevim “Hrvatskim preporodom”. Glumci se simbolično peru vlažnim maramicama a jedan od njih govori o tome kako se izjasnio javno kao Srbin, na što ga ostali napadnu vrijeđajući i mučeći ga.

Na tribini o “upotrebi činjenica u kazališnom predstavljanju stvarnosti devedesetih”, održanoj u srijedu i najavljenoj kao uvod u predstavu, Oliver Frljić je kazao da on uvijek govori o temama koje službena politika zaboravlja i koje “ispadaju iz službene historiografije”

 

To prekida djevojčica s kalašnjikovim u rukama uperenim u glumce. Svojim kostimom podsjeća na djevojčice iz prethodne predstave Frljića i Blaževića “Aleksandra Zec”.

 

U predstavi su glumili Damir Orlić, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Jasmin Mekić, Jerko Marčić, Nikola Nedić, Dražen Mikulić, Nika Mišković i drugi. Kostimografkinja je Sandra Dekanić a scenografkinja Petra Veber.

 

“Hrvatsko glumište” je treći dio “Trilogije o hrvatskom fašizmu” Frljića i Blaževića, nakon “Bakhi” i “Aleksandre Zec”.

 

Na tribini o “upotrebi činjenica u kazališnom predstavljanju stvarnosti devedesetih”, održanoj u srijedu i najavljenoj kao uvod u predstavu, Oliver Frljić je kazao da on uvijek govori o temama koje službena politika zaboravlja i koje “ispadaju iz službene historiografije”. “Za oporavak društva je važno da se suoči s onime što je radilo”, kazao je Frljić objašjavajući namjere autora.

 

Na premijeri “Hrvatskog glumišta” viđeni su među ostalima gradonačelnik Vojko Obersnel te zamjenik ministrice kulture Vladimir Stojisavljević.

Filed Under: OSVRT Tagged With: Anja Šovagović Despot, autofraf.hr, HINA, Jakov Sedlar, Jasen Boko, Joško Juvančić, Krešimir Dolenčić, Mile Budak, Oliver Frljić, osvrt, Ozren Prohić, portret, Slobodan Šnajder, Snježana Banović, Vitomira Lončar, Zlatko Vitez

Najžalosnija godišnjica u RH

Autor: Hina / 18.11.2014. Leave a Comment

Pod geslom ”Vukovar, mjesto posebnog pijeteta” u Vukovaru će se danas prigodnim komemoracijskim programom te Kolonom sjećanja u kojoj će na tisuće ljudi proći od vukovarske Opće bolnice do pet kilometara udaljenoga Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, na kojem će državna i druga izaslanastva položiti vijence i zapaliti svijeće, obilježiti 23. godišnica stradanja toga grada u Domovinskom ratu.

 

Bitka za Vukovar, u kojoj su, po podatcima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. studenoga 1991. ubijena ili poginula 1624 branitelja i civila te ranjeno njih 1219, počela je 25. kolovoza, kada su JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad. Po podacima bolnice, u agresiji na Vukovar i okupaciji toga grada ubijeno je ili poginulo oko 3600 branitelja i civila.

 

Opkoljeni grad branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu Hrvatske vojske. Obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991., kada su u Vukovar ušli pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba.

Nad zatočenim vukovarskim braniteljima i civilima počinjeni su mnogi zločini, a na negdašnjem poljoprivrednom dobru Ovčari, među ostalim, ubijeno je 200 branitelja i civila odvedenih 19. studenoga iz vukovarske bolnice koji su zakopani u masovnu grobnicu. U spomen na stradanje Vukovara u Domovinskom ratu Hrvatski sabor proglasio je 2009. godine 18. studenoga Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991

 

Pošto je agresor zauzeo Vukovar, koji je potpuno razrušen, protjerano je oko 22 tisuće Hrvata i pripadnika ostalih narodnosti, a u srpske zarobljeničke logore odvedeno je nekoliko tisuća branitelja i civila.

 

Nad zatočenim vukovarskim braniteljima i civilima počinjeni su mnogi zločini, a na negdašnjem poljoprivrednom dobru Ovčari, među ostalim, ubijeno je 200 branitelja i civila odvedenih 19. studenoga iz vukovarske bolnice koji su zakopani u masovnu grobnicu. U spomen na stradanje Vukovara u Domovinskom ratu Hrvatski sabor proglasio je 2009. godine 18. studenoga Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

 

Ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja počet će tradicionalno komemoracijom u dvorištu vukovarske bolnice u kojoj će sudjelovati klapa Hrvatske ratne mornarice “Sv. Juraj” i glumac Darko Milas, a nakon toga sudionici će se u Koloni sjećanja uputiti prema Memorijalnom groblju žrtva Domovinskog rata s pripadnicima 4. bojne 3. gardijske brigade i 204. brigade Hrvatske vojske na čelu. Putem kojim će proći učenici vukovarskih osnovnih škola zapalit će na tisuće lampiona u sklopu programa ”Put sjećanja i svjetlosti”.

 

Na Memorijalnom groblju na grobovima poginulih i ubijenih branitelja položit će se ruže, a zatim će podno glavnoga spomen-obilježja vijence položiti i svijeće zapaliti državna i druga izaslanstva. Misu zadušnicu na groblju će predvoditi dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

 

Navečer će se u sklopu projekta ”Svjetlosna rijeka sjećanja” Dunavom pustiti nekoliko stotina upaljenih lampiona u spomen na ubijene i nestale branitelja Vukovara. Ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. počelo je 11. studenoga predstavljanjem knjige bivšeg novinara HRT-a Žarka Plevnika ”Crveni fićo”, a završit će 22. studenoga međunarodnim teakwondo turnirom.

Stožer se oglasio i proglasom u kojem je ustvrdio da u Koloni sjećanja postoji ”peta kolona” u koju je svrstao sve oni ”koji 365 dana u godini napadaju žrtvu Vukovara protuzakonitim simbolima, sabotiraju saborski dijalog o prijeporu, izbjegavaju odluke Ustavnog suda”. Iz Stožera su također poručili kako njihovi članovi neće ulaziti u dvorište vukovarske bolnice te kako će nastojati biti što dalje od državnih dužnosnika

 

Danima uoči obilježavanja Dana sjećanja zaredale su prozivke Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, koji tvrdi kako predsjednik Republike, predstavnici Vlade i Hrvatskoga sabora u Vukovar dolaze samo po službenoj dužnosti, a ne zato što osjećaju istinski pijetet prema žrtvama agresije na taj grad.

 

Stožer se oglasio i proglasom u kojem je ustvrdio da u Koloni sjećanja postoji ”peta kolona” u koju je svrstao sve oni ”koji 365 dana u godini napadaju žrtvu Vukovara protuzakonitim simbolima, sabotiraju saborski dijalog o prijeporu, izbjegavaju odluke Ustavnog suda”. Iz Stožera su također poručili kako njihovi članovi neće ulaziti u dvorište vukovarske bolnice te kako će nastojati biti što dalje od državnih dužnosnika.

 

Takvo stajalište Stožera naišlo je na osudu Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara 2003. godine te vukovarskih političkih stranaka SDP-a i HDSSB-a. Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (HDZ) potvrdio je da će 18. studenoga biti u dvorištu vukovarske bolnice te da će Kolona sjećanja krenuti iz bolnice, a ne kao prošle godine, kad je, dok je u bolnici trajao komemoracijski program, dio sudionika krenuo prema Memorijalnom groblju.

 

Zbog toga su nastale dvije kolone – jedne koja je krenula ispred bolnice i druga u kojoj su bili predsjednici Republike Ivo Josipović, Vlade Zoran Milanović i Hrvatskoga sabora Josip Leko te članovi diplomatskog zbora i gradonačelnik Vukovara Željko Sabo (SDP) i kojoj je nedugo nakon izlaska iz dvorišta bolnice bio prepriječen put te su njezini sudionici odustali od daljnje hodnje i automobilima se odvezli na Ovčaru, gdje su položili vijence u zapalili svijeće.

”Pred žrtvom Vukovara svi moramo biti ponizni, bez obzira na to slažemo li se ili ne u političkim pitanjima. Kao predsjednik Republike Hrvatske doživljavam sebe kao prvoga među jednakima i bit ću samo jedan čovjek u mnoštvu onih koji će biti sutra u koloni. Svako je mjesto u vukovarskoj koloni jednako vrijedno. Svako je mjesto u koloni časno, bilo na čelu kolone, u sredini ili na njezinu začelju. Važno je da žrtvama koje su svoj život ugradile u slobodu koju svi mi danas uživamo iskažemo pijetet”, istaknuo je predsjednik Josipović

 

Uoči 18. studenoga i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara predsjednik Ivo Josipović je rekao da je svjestan presudne važnosti Vukovara za obranu Hrvatske i tragedije koju je taj grad doživio. Izrazio je nadu da se prigodom obilježavanja Dana sjećanja u utorak neće ponoviti lanjska sramota te je pozvao sve da na taj dan ozbiljnosti, dostojanstva i ponosa zatome sve političke strasti, razlike i nadmetanja.

 

”Lani smo vidjeli udar na državne institucije za koje su, među ostalima, život dali i vukovarski branitelji. Slušamo poruke ”o petoj koloni unutar jedne kolone”. Čuli smo poziv s visokog političkog mjesta da se ”Vladu protjera iz Vukovara”. Stvaranje konflikta i nereda na mjestu koje je jedan od najvažnijih temelja samostalnosti naše države udar je u temelje naše državnosti. Pozivam na punu političku odgovornost i zrelo ponašanje svih sudionika povorkei’, kazao je Josipović u obraćanju javnosti.

 

Dodao je kako u kontekstu geopolitičke krize koju se pokušava proširiti i na naš politički prostor ne smijemo ni na koji način pomagati onima koji bi nas vratili natrag u konflikte i politički nered. Uložili smo, kaže, desetljeća napora da postanemo članica NATO-a i Europske unije i moramo biti država koja postavlja i predstavlja visoke europske standarde demokratskog ponašanja.

 

”Sutra pred žrtvom Vukovara svi moramo biti ponizni, bez obzira na to slažemo li se ili ne u političkim pitanjima. Kao predsjednik Republike Hrvatske doživljavam sebe kao prvoga među jednakima i bit ću samo jedan čovjek u mnoštvu onih koji će biti sutra u koloni. Svako je mjesto u vukovarskoj koloni jednako vrijedno. Svako je mjesto u koloni časno, bilo na čelu kolone, u sredini ili na njezinu začelju. Važno je da žrtvama koje su svoj život ugradile u slobodu koju svi mi danas uživamo iskažemo pijetet”, istaknuo je predsjednik Josipović.

 

Utorak je, kazao je Predsjednik, dan sućuti, ozbiljnosti, dostojanstva i ponosa. ”To je dan kada treba zatomiti sve političke strasti, razlike i nadmetanja. Utorak je dan za jednu kolonu i jedno srce. Već u srijedu ujutro, ponovo je vrijeme za političko nadmetanje i rasprave. Kad u srijedu započnemo novi radni dan, moramo biti ponosni na Vukovar. Ponosni na zrelost i poštivanje koje smo iskazali žrtvama Domovinskog rata, ponosni na samopoštovanje koje smo znali iskazati kao nacija koja poštuje sebe, svoje heroje, svoju prošlost. Samo tako, imamo se pravo nadati dobroj budućnosti”.

Filed Under: OSVRT Tagged With: autograf.hr, bolnica, Domovinski rat, država, HDZ, HINA, HOS, Hrvatska, Ivo Josipović, JNA, Kolona sjećanja, Milanović, osvrt, Ovčara, predsjednik, Sabor, SDP, Stožer, Ustavni sud, Vukovar

Vesna Pusić traži ostavku Nadana Vidoševića

Autor: Hina / 20.10.2013. Leave a Comment

 

Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izjavila je u subotu kako je na pravosuđu da konstatira činjenice o tome što se dogodilo u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i da se, ako se potvrde sumnje, u Komori očekuju odgovarajući potezi.

 

Zdenku Peternel, pročelnicu ureda predsjednika HGK Nadana Vidoševića, sumnjiči se da je sudjelovala u izvlačenju više od 32 milijuna kuna iz Komore zbog čega joj je određen jednomjesečni istražni zatvor. Ministar Gordan Maras je na pitanje smatra li da bi Vidošević trebao podnijeti ostavku jučer odgovorio: “Ja više ne bih bio ministar u toj situaciji ako se to pokaže točnim”.

 

“Mislim da je vrlo važno da kada postoji revolt, a ova situacija, ako je točna, izaziva revolt kod ljudi i ako se to konstatira, onda je to (ostavka predsjednika HGK) najmanje što se može očekivati”, rekla je ministrica Pusić na konferenciji za novinare odgovarajući na njihova pitanja uoči sjednice Središnjega odbora stranke.

 

Na pitanje o razilaženju unutar koalicije o nekim pitanjima Pusić je odgovorila da koalicija dobro funkcionira i kako se nada da će funkcionirati s prepoznatljivim vidljivim uspjesima do kraja mandata, ali da nije jedna stranka. ”Zbog toga je oko važnih tema vrlo bitno koordinirati i dogovoriti stajališta unutar koalicije kako ne bi bilo jednostranačja, već da postoje argumenti i putem njih iskristalizirati najbolji stav”, istaknula je Pusić.

 

“Postoje određena iskakanja bez dogovora, apsolutno smo spremni i otvoreni za razgovor, pa i što se tiče Hrvatske obrtničke komore naš stav nije suprotan ministru poduzetništva i obrta Gordanu Marasu, no smatramo da reformu treba raditi postupno, a ne revolucionarno. Potrebno je smanjiti doprinose na pola i vidjeti kako to funkcionira jer strukovne organizacije su potrebne, ali tako da obavljaju svoju funkciju i pružaju usluge članovima. Smanjivanjem obveza obrtnika transformirat će se i funkcioniranje takve strukovne udruge”, rekla je Pusić. “Da smo porazgovarali o toj temi, došli bismo do manje revolucionarnoga i postupnoga rješavanja tog problema”, dodala je.

 

“HNS ni sada nije za to da se članarina u Obrtničkoj komori čuva kao lički medvjed, ali nismo ni za revolucionarna ukidanja članarina jer strukovne su organizacije potrebne. Zašto se prvo ne bi išlo sa smanjivanjem članarine pa postupno dalje kada se vide efekti toga”, zapitala se predsjednica HNS-a. Ostavku Nadana Vidoševića, šefa HGK-a, iz kojeg se preko fiktivnih računa izvlačio novac, Vesna Pusić smatra minimumom ako se dokaže kriminal.

Filed Under: Hrvatska, Stranački život Tagged With: autograf.hr, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska narodna stranka, kriminal, Nadan Vidošević, Obrtnička komora, ostavka, Vesna Pusić

Vatikan dobio prava na internetsku domenu “.catholic”

Autor: Hina / 20.10.2013. Leave a Comment

Vatikan je od agencije ovlaštene za dodjelu internetskih adresa Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN) dobio pravo na internetsku domenu “.catholic”. Radio Vatikan objavio je da prava Papinskoga vijeća za medije na tu domenu vrijede i za tekstove na ćirilici, kao i na arapskom i kineskom pismu.

 

Vatikan će dopustiti korištenje domene “.catholic” samo ustanovama s kanonskim pravom, izjavio je jedan suradnik Papinskoga vijeća za medije američkoj agenciji CNS. U tu kategoriju spadaju biskupije, župe, redovi, katolička sveučilišta, škole i bolnice. Time će se omogućiti “sustavna i organizirana nazočnost Crkve na internetu”, dodao je.

 

ICANN još razmatra dodjelu prava mnogim drugim adresama s religijskim kontekstom. Primjerice, Američko biblijsko društvo nada se da će dobiti prava na adresu “.bible”, kojom će se smjeti koristiti samo pojedinci i skupine koji imaju “zdrav odnos prema Bibliji”.

 

Zahtjev ICANN-u za posebno ime internetske domene stoji 185.000 američkih dolara, a prije nego što se donese konačna odluka, slijedi složen proces provjere.

Filed Under: Bog na mukama, Crkva u svijetu Tagged With: "catholic", biskupije, Crkva, domena, internet, redovi m autograf, župe

SAD: Okončana kriza oko proračuna i zaduživanja

Autor: Hina / 18.10.2013. Leave a Comment

Američki Kongres u srijedu je “u pet do dvanaest” potvrdio zakon o nastavku fiinanciranja vladinih agencija i podizanju gornje granice zaduživanja, nakon što se najveće svjetsko gospodarstvo našlo na samom rubu katastrofe zbog opasnosti od nemogućnosti podmirivanja svojih financijskih obveza i mogućih teških posljedica po svjetsko gospodarstvo,  pišu u četvrtak američki mediji i agencije, zaključujući da su republikanci morali ustuknuti.

 

Predsjednik Barack Obama potpisao je rano ujutro u četvrtak zakon o deblokiranju sredstva za financiranje savezne vlade i podizanju gornje granice duga kako bi se otklonila opasnost od neizvršenja plaćanja koji je prošao glasovanje u Senatu i Predstavničkom domu, nakon što su republikanci odustali od vezivanja mjera uz promjene zakona o Dostupnom zdravstvenom osiguranju (ACA), tzv.  “Obama Care”.

 

Nakon što je ministarstvo financija upozorilo da će za samo jedan dan ostati bez novca za plaćanje državnih obveza, Senat je uvjerljivo, s 81 glasom “za” i 18 “protiv”, izglasovao prijedlog zakona koji je predstavljen nekoliko sati ranije, dok su potom zastupnici Predstavničkog doma, u kojemu većinu čine republikanci, izglasovali tekst s 285 glasova “za” i 144 “protiv”.  Dogovor dviju strana je kompromis koji uključuje podizanje plafona zaduživanja koji bi vrijedio do 7. veljače, a sredstva za financiranje savezne vlade bila bi produljena do 15. siječnja što je, kako ističe New York Times, samo privremeno rješenje i ne rješava ključna pitanja potrošnje i deficita koja dijele republikance i demokrate. Amerikanci bi se tako ponovno u prvom dijelu slijedeće godine mogli suočiti sa sličnom situacijom.

 

Senator Mitch McConell iz Kentuckyja, vođa republikanaca koji je bio ključan za okončanje krize zaključio je da je postignuti kompromis “iskreno rečeno, puno manje nego su se neki nadali i puno više nego su neki tražili”.

 

“Sada je vrijeme da se republikanci ujedine oko ključnih ciljeva”, kazao je McConell. Demokratski senator Richard Burr iz Sjeverne Karoline obrušio se na republikanske senatore i republikance u Predstavničkom domu zbog tvrdoglavosti jer su su se usredotočili na zakon o dostupnom zdravstvenom osiguranju koji ne mogu poništiti sve dok je Obama predsjednik. “Recimo da je spoznaja da nešto ne možete postići, dugoročno vrlo važna stvar. Nadajmo se također da su neki naučili da je blokadom savezne vlade nemoguće uskratiti financiranje obveznih programa”, rekao je Burr.

 

Zbog blokade rada savezne uprave republikancima se popularnost strmoglavila, vladu je to koštalo milijarde dolara, dovedena je u pitanje međunarodna vjerodostojnost SAD-a, da bi na kraju konzervativci ustuknuli. Nakon dvotjedne sloge, u republikanskim je redovima došlo do razdora pa su neki umjereniji republikanci bili obasuti kritikama da potkopavaju vlastitu stranku.

 

Predsjednik Predstavničkog doma John A. Boehner poručio je svojim republikancima da “visoku dignu glavu, odu kući, odmore se i razmisle kako će ubuduće bolje raditi kao tim”.

 

“Dobro smo se borili, samo nismo pobijedili”, prenosi New York Times njegove riječi. S njim se ne slaže senator Ted Cruz iz Teksasa koji je fiskalni sporazum nazvao “strašno lošim”, optuživši republikance da su lako popustili po pitanju “ObamaCare”.

 

Obamini demokrati suzdržali su se od prisvajanja pobjede.

 

“Stvar je u tome da su milijuni ljudi pogođeni jer nisu primili svoju plaću, gospodarstvo je pretrpjelo štetu. Ovo nije sretan već tmuran dan”, kazao je senator Charles Schumer.

 

Iako zadovoljni rješenjem krize, mnogi Amerikanci nisu nimalo euforični. Primjerice, među komentarima na portalu New York Timesa  jedan čitatelj s gorčinom primjećuje da će se demokrati I republikanci  “već danas, sutra ili kad već, smješkati i rukovati se i očekivati da im aplaudiramo što su, eto, uspjeli riješiti još jednu krizu koju su sami stvorili, da bi se vratili u svoje luksuzne urede, napunili debele novčanike i dalje se gostili lobističkim poslasticama”.

Filed Under: Američki trokut, Svijet Tagged With: Američki kongres, autograf, Barack Obama, kriza, problem financiranja, proračun, SAD, zaduživanje

13. Dani Orisa u Zagrebu 19. i 20. listopada

Autor: Hina / 18.10.2013. Leave a Comment

Dani Orisa, najveći arhitektonski simpozij u ovome dijelu Europe, i ove će godine, 13. put zaredom, okupiti brojne istaknute hrvatske i inozemne arhitekte koji će 19. i 20. listopada u Velikoj dvorani Koncerne dvorane Vatroslava Lisinskog razgovarati o aktualnostima u arhitekturi.

 

Simpozij u organizaciji tvrtke Oris d.o.o. okupit će brojna poznata imena, a među njima su i Herzog & de Meuron, jedan od najpoznatijih svjetskih arhitektonskih ureda ovjenčan brojnim nagradama i priznanjima, među ostalim i  Pritzkerovom nagradom za arhitekturu 2001. godine.

 

Ured Herzog & de Meuron dobitnik je ovogodišnje nagrade Oris Kvadra, a u sklopu Dana Orisa 19. listopada bit će u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) otvorena njihova izložba “Elbphilharmonie”.

 

Ured Herzog & de Meuron utemeljen je u Baselu 1978. godine. Poznat je po inovativnim projektima prilagođenima položaju, zemljopisnim odrednicama i kulturi područja. Zgrada Elbphilharmonie u Hamburgu trenutačno se gradi, a bit će kulturalni kompleks koji će udomljavati niz aktivnosti. Sadržavat će filharmonijsku dvoranu, hotel, privatne stanove i javni trg s pogledom na hamburški Speicherstadt.

 

Gosti Dana Orisa 2013. bit će i švicarski arhitekt Christian Kerez, autor poznate škole u švicarskome Leutschenbachu, potom Gilles Vidal iz Francuske, glavni dizajner Peugeot Design Laba i autor dizajna glasovira Peugeot za tvrtku Pleyel, te švedski arhitektonski dvojac Tham & Videgard, autori projekta “Tree hotel” u Švedskoj.

 

Dani Orisa ugostit će i istaknutoga nizozemskog arhitekta Hermana Hertzbergera, poznatoga po brojnim projektima i izdanim knjigama. Na arhitektonskom simpoziju sudjelovat će i hrvatski fizičar i izumitelj Davor Pavuna, Petra Čeferin, profesorica Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i autorica brojnih knjiga i stručnih članaka o arhitekturi, te španjolski arhitektonski dvojac Nieto i Sobejano, autori nedavno otvorenoga Centra suvremene umjetnosti u Córdobi.

 

Na Danima Orisa iskustva s kolegama podijelit će i finski arhitekt Juhani Pallasmaa, sveučilišni profesor i autor brojnih knjiga i eseja, Nizozemac Wiel Arets, dekan Fakulteta arhitekture Tehnološkoga instituta u Illinoisu te autor brojnih projekata, te hrvatski arhitekti Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, dvojac poznat po brojnim izvedbama obiteljskih kuća.

 

Dani Orisa održavaju se pod visokim pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika Ive Josipovića, Ministarstva kulture, gradova Zagreba i Ljubljane te veleposlanstava država iz kojih dolaze ovogodišnji predavači.

 

Prvi put su Dani Orisa održani 2000. godine u organizaciji tvrtke Oris d.o.o. (prijašnji Arhitekst), koja ujedno od 1999. godine izdaje i časopis za arhitekturu i kulturu “Oris” na hrvatskom i engleskom jeziku.

Filed Under: Arhitektura, Kultura Tagged With: arhitekti, arhitektonski simpozij, arhitektura, autograf, Christian Kerez, Dani Orisa, Herzog & de Meuron

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT