autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Ratna metaforika i manipulacija u časopisu Jezik

Autor: Snježana Kordić / 19.11.2018. Leave a Comment

Snježana Kordić Foto: Nikolina Vrlić

Snježana Kordić
Foto: Nikolina Vrlić

Aldo Zanelli, ”Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997”, Verlag Dr. Kovač, Studien zur Slavistik, Band 41, Hamburg, 2018, str. 142.

Početkom 2018. objavljeno je u hrvatskim medijima nekoliko članaka koji upozoravaju na govor mržnje u hrvatskom znanstvenom časopisu Jezik. Istovremeno je u Njemačkoj objavljena čitava knjiga koja kritički analizira časopis Jezik, upozoravajući na drastično odbacivanje znanosti u njemu od početka 1990-ih i stavljanje tog časopisa u službu raspirivanja nacionalizma. [Read more…]

Filed Under: OGLEDI Tagged With: Aldo Zanelli, Babić, Beograd, Brozović, Deklaracija o zajedničkom jeziku, HAZU, HDZ, jezični purizam, Jezik, SFRJ, Snježana Kordić

Lingvistička inkvizicija na HRT-u

Autor: Snježana Kordić / 28.10.2017. Leave a Comment

Snježana Kordić Foto: Novi list

Snježana Kordić
Foto: Novi list

Prije nekoliko dana, 24.10., objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji intervju u kojem jezikoslovka Nives Opačić opisuje kako s još dvojicom jezikoslovaca, Markom Alerićem i Željkom Jozićem, sudjeluje na vrlo specifičan način u emisiji “Dobar dan, Hrvatska” na HRT-u. Naime, dok u emisiji voditelji, novinari, reporteri, gosti u studiju i na terenu uživo komentiraju aktualna zbivanja, sve što oni kažu prate u tonskom studiju navedeni jezikoslovci i onda na kraju emisije dolaze s popisom “grešaka” koje su uočili kod voditelja, novinara i gostiju. [Read more…]

Filed Under: ODJECI Tagged With: Broz, Dobar dan Hrvatska, HRT, Hrvatska, Ivan Aralica, Ivan Kušan, Ivana Brlić Mažuranić, Iveković, Jean Aitchison, Jezik, Jila Ghomeshi, Nives Opačić, Odjeci, Snježana Kordić

Nacionalizam u školi: zakonom protiv istine

Autor: Snježana Kordić / 11.10.2017. Leave a Comment

Snježana Kordić

Snježana Kordić

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo uputilo je ovih dana dopis svim osnovnim školama svog kantona pozivajući se na Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju. Dopisom zahtijeva da “primjenjuju zakonsku odredbu koja predviđa da se nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada izvodi samo na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda koje Zakon definira kao bosanski jezik, hrvatski jezik ili srpski jezik”. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Austrija, BiH, N1TV, nacionalizam, Njemačka, policentrični standardni jezik, Sarajevo, Sjedinjene Američke Države, Snježana Kordić, Švicarska, Velika Britanija

Najave zakona o jeziku

Autor: Snježana Kordić / 13.10.2013. Leave a Comment

Direktor Instituta za hrvatski jezik najavio je za ovu jesen izradu prijedloga zakona o jeziku. Na čemu se temelji navodna potreba za takvim zakonom? Na strahu da se jezik kvari. Doduše, svatko u Institutu za hrvatski jezik bi morao znati da je takav strah neopravdan jer u lingvistici u svijetu je odavno poznato da se jezik ne kvari i da bojazni oko toga mogu imati samo lingvistički neobrazovane osobe. Pa ipak baš jezikoslovci kod nas već desetljećima prave moralnu paniku da će jezik propasti ako ga ne spase, naravno, oni. Ne spominju da homo sapiens govori već 100.000 godina iako čitavo to vrijeme nisu postojali instituti za jezik, akademije i spašavalačke ekipe jezikoslovaca.

 

Umjesto toga kažu da treba jezik u Hrvatskoj štititi od prodora stranih, engleskih riječi. Međutim tu se prešućuje jedna ključna stvar, a to je da engleske riječi nisu živa bića i ne mogu one sebe nametati. Nego ljudi u Hrvatskoj samoinicijativno i dobrovoljno uzimaju te riječi i koriste ih. Razlozi su raznorazni, a najčešći su: ljudi se rukovode prestižem tih riječi, računaju na pozitivne efekte kad ih koriste; ukratko, da će postići veći uspjeh govorenjem, ako upotrebljavaju te riječi. To znači da jezikoslovci koji žele zakonske mjere protiv riječi iz engleskog jezika time ustvari ograničavaju Hrvatima slobodu korištenja jezika.

 

Tko tvrdi da štiti čistoću jezika, taj misli da postoji neko idealno stanje jezika za sva vremena i da je jezik nekada bio čist. Međutim u lingvistici je poznato da u prošlosti nikada nije postojalo neko stanje čistog jezika i da nijedan jezik nije čist. I engleski se sastoji osamdeset posto od stranih riječi. Tako da je tvrdnja o nekadašnjoj čistoći jezika običan mit, dio onog poznatog mita o zlatnom dobu, uvjerenja da je nekad postojalo idealno stanje koje treba ponovno uspostaviti. Činjenica je da ne postoji idealno stanje jezika za sva vremena. Naprimjer, u 19. stoljeću jezik je bio idealan za potrebe ondašnjeg vremena, a kad su se potrebe dijelom izmijenile s njima se izmijenio i jezik da bi ih zadovoljio, pa je stoga opet idealan. U budućnosti će također dolaziti do promjena i jezik će se donekle razlikovati od današnjega kako bi bio što bolje prilagođen potrebama novog vremena. Lingvisti znaju da se ne može govoriti o kvarenju jezika, nego o tome da se jezik stalno mijenja, i da se to ne događa po naredbi, ne dolazi to po zahtjevu nekog profesora, akademika ili lektora, nego taj proces uzrokuju temeljne ljudske potrebe, on dolazi iz mase govornika.

 

Sve ovo znači da zakon o jeziku nema nikakvo lingvističko uporište. Domaći jezikoslovci navode kao primjer pojedine susjedne države, poput Mađarske, koje su u naletu nacionalizma donijele takve zakone. Bolje bi bilo pogledati učinak takvih zakona. Francuska je usamljen primjer među zapadnoevropskim državama, a na njen zakon o jeziku gleda se u lingvistici kao na društvenopolitički fosil. Nedavno je i francuska ministrica kulture taj zakon nazvala reliktom iz prošlog stoljeća koji je internacionalno napravio veliku štetu francuskoj kulturi na raznim planovima, a u samoj Francuskoj masovno je ignoriran, te je ostao bez učinka.

 

Naši jezikoslovci tvrde da bi zakon o jeziku poboljšao situaciju radnika i drugih uposlenika u Hrvatskoj. Je li zaista tako? Pogledajmo primjer najprestižnije evropske zemlje: da bi Njemačka i dalje bila zemlja blagostanja, njene brojne kompanije ‒ kako bi preživjele u surovoj borbi s konkurencijom na svjetskom tržištu ‒ prešle su u samoj Njemačkoj na to da je službeni jezik za njihove zaposlenike engleski. Riječ je o izvorno njemačkim tvrtkama, a ne o nekim stranima: npr. metalna industrija i mašinogradnja koje su okupljene pod koncernom Thyssen-Krupp i koje su simbol snage njemačke industrije. Zatim, njemačka banka Deutsche Bank, trenutno treća po veličini banka u svijetu. Nadalje, jednako su postupili i njemački koncerni Daimler, Siemens, Tui, Metro, Aventis… Želimo li im zakonom otežavati poslovanje u Hrvatskoj? I što je bolje: ako je zaposlenik u Hrvatskoj spreman koristi engleski na poslu, da zauzvrat prima plaću i uplaćuje porez u Hrvatskoj ili da mora otići za poslom u Njemačku, tamo koristiti engleski, tamo plaćati porez i da mu se tamo školuju djeca na drugom jeziku (djeca, koja teško da će se ikada vratiti)?

 

To su veliki koncerni, a kako stvari stoje s manjim i srednjim poduzetnicima pokazala je EU-studija Elan. U ispitivanju koje je obuhvatilo 2000 takvih poduzetnika, deset posto je reklo da im često propadne posao ili izmakne narudžba zbog nedovoljnog znanja engleskog jezika njihovih uposlenika. Istraživači su na osnovi toga izračunali da u EU najmanje 945.000 manjih i srednjih poduzetnika izgubi godišnje svaki prosječno 108.000 eura. Samo zbog nedovoljnog znanja engleskog jezika.

 

Ne treba se zavaravati: iza forsiranja zakona o jeziku ne stoji ništa drugo nego želja određenog broja kroatista da sebi daju veću važnost, da budu jezični policajci, prisutni u svakoj pori društva.

 

Filed Under: Društvo, Investicije, OSVRT, Trendovi, Znanost Tagged With: autograf.hr, čistoća jezika, EU, jezikoslovci, kroatisti, osvrt dana, Snježana Kordić, Zakon o jeziku

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

Piše: Srećko Pulig

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. I Jovo i Ante kažu Banija

    I Jovo i Ante kažu Banija

    vedran-srsen
  2. Sramota

    Sramota

    marinko-culic
  3. Tajna hrvatskog serklaža

    Tajna hrvatskog serklaža

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Ovako se pokazuje ljudskost

    Ovako se pokazuje ljudskost

    novosti
  2. Kao da ih nikad nije bilo

    Kao da ih nikad nije bilo

    goran-gazdek
  3. Selo puno naroda, naučnika i umjetnika

    Selo puno naroda, naučnika i umjetnika

    igor-mrkalj

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se