autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KAVA BEZ ŠEĆERA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • SEL@M
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KNJIŽEVNE PUZZLE
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Az grišni diak Branko pridivkom Fučić

Autor: Peter Kuzmič / 27.09.2020. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič b”Balota i ja išli smo u Labinštinu u potrazi za rodnim mjestom Matije Vlačića – Flaciusa Iliricusa. Tako smo došli u selo Frančići i umorni smo i oznojeni stali da se odmorimo. Balota je izvadio svoje tek kupljene dvojnice (kupljene u Rijeci prije polaska) i sjeo na kamen te zasvirio.

Nakon kratkog vremena iz obližnje kuće istrča starčić i slušajući svirku Balote donese svoje dvojnice, sjede i on na kamen i zasvira. Po svirci upita ga Balota da kako se zove, a on mu odgovori da je on Mate, a kako se prezivaš, on reče Vlačić. Tad je bilo gotovo sve jasno, jer je potpuno nalikovao na Matiju Vlačića. Tako smo bili gotovo sigurni da smo u rodnom selu Matijinom.”

Tako u jednoj od svojih popularnijih knjiga pripovijeda sjajan pisac i vrhunski znanstvenik, akademik Branko Fučić. Ukratko: dva velika Istranina u potrazi za trećim, zapravo najvećim.

A najveći Istranin svih vremena je nedvojbeno Matija Vlačić Ilirik (latinizirano Matthias Flacius Illyricus), najpoznatiji hrvatski reformator, istaknut protestantski teolog i pisac (oko 200 spisa) međunarodno afirmiran i višestruko hvaljen crkveni povjesničar, pionir hermeneutike i filolog svjetskog glasa.

Rođen je 3. ožujka 1520. godine u Labinu, gdje se zbog pandemije nije mogao održati planirani međunarodni simpozij povodom 500. obljetnice njegova rođenja, ali je otvorena impresivna izložba njegovih djela praćena posebnim prikazom njegova burnog i produktivnog života.

Najveći Istranin svih vremena je nedvojbeno Matija Vlačić Ilirik (latinizirano Matthias Flacius Illyricus), najpoznatiji hrvatski reformator, istaknut protestantski teolog i pisac (oko 200 spisa) međunarodno afirmiran i višestruko hvaljen crkveni povjesničar, pionir hermeneutike i filolog svjetskog glasa

A o njegovu zanimljivom životu i impresivnom djelu je najopširnije pisao jedan od naših najsvestranijih intelektualaca, akademik Mijo Mirković, čije je pjesničko ime Mate Balota. Ovaj intelektualni vizionar se osim velikom biografijom Matije Vlačića (višestruko izdanje JAZU) ipak najviše istakao na području ekonomije.

Istrani su mu se pristojno odužili jer su najveću sastavnicu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli nazvali Fakultet ekonomije i turizma ”Dr. Mirković”.

Ovih dana smo obilježili stotu obljetnicu rođenja legendarnog Branka Fučića (8. rujna 1920. – 31. siječnja 1999.), višestrukog akademika, vrhunskog znanstvenika i povjesničara umjetnosti, paleografa, arheologa te izvrsnog poznavatelja i proučavatelja glagoljizma.

Naš prvi susret dogodio se uz posredovanje i u uredu Josipa Turčinovića na tada kultnoj adresi Kršćanske sadašnjosti na Marulićevom trgu 14. Ja sam u to vrijeme površno znao ponešto o tome da je proučavao Bašćansku ploču, ali mi je bio nepoznat opseg i značaj njegova sveukupnog znanstvenog rada i zanimanja.

Kada mu je Turčinović spomenuo moje podrijetlo i akademsku povijest, Fučić mi je s oduševljenjem pričao o svojim putovanjima između Istre i Slovenije te kako je doktorirao u Ljubljani pod mentorskom palicom glasovitog akademika Francea Stelea.

”Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri” je bio naslov disertacije koja govori o njegovu temeljnom, ali ne isključivom znanstveno-istraživačkom radu.

Susretali smo se i kao članovi Teološkog društva Kršćanska sadašnjost te kasnije u kontekstu njegova proglašenja doktorom teologije honoris causa na Katoličkom bogoslovskom fakultetu u Zagrebu 1986. godine.

Pokojni fra Vlatko Badurina, glavni urednik sjajnog Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (više izdanja) rekao mi je jednom zgodom da Branka Fučića treba smatrati suurednikom i suatorom Leksikona jer bi bez njegova ogromna znanja i požrtvovnog doprinosa taj jedinstveni pothvat bio nezamisliv.

Za svoj znanstveni i stručni rad Branko Fučić je osim počasnog doktorata dobio druge brojne nagrade i priznanja.

Papa Ivan Pavao II. ga je 1983. godine proglasio vitezom komendatorom reda Sv. Grgura (Commendator Ordinis Sancti Gregorii Magni).

Za glasovite Glagoljske natpise i sveukupan istraživački i publicistički rad na polju srednjevjekovnog zidnog slikarstva, ikonografije i epigrafike je 1985. primio prestižnu Herderovu nagradu Bečkog sveučilišta.

Za svoje monumentalno djelo Glagoljski natpisi (1982.) primio je Republičku nagradu za znanstveni rad. U toj knjizi na 420 stranica objavljuje više od 500 natpisa, uglavnom na temelju vlastitog istraživanja.

Tipično za metodu ovog znanstvenika koji želi obrazovati širu populaciju, on već sljedeće godine objavljuje i sažeti rad o glagoljskoj epigrafici i njezinim kulturno historijskim vidovima.

Za svoje monumentalno djelo Glagoljski natpisi (1982.) primio je Branko Fučić Republičku nagradu za znanstveni rad. U toj knjizi na 420 stranica objavljuje više od 500 natpisa, uglavnom na temelju vlastitog istraživanja

Osobno sam ponosan za svoj skromni poticajni doprinos da se priredi i tiska englesko izdanje Croatian glagolitic epigraphy. Branko je znao da se to priprema te je proširenjem nekih tekstova doprinio konačnom izdanju, ali samu knjigu na žalost nije vidio jer je umro nekoliko mjeseci prije objave u Londonu (1999.).

Bilo mi je neizmjerno žao što 2009. godine, zbog neodložnih prekomorskih obveza, nisam mogao sudjelovati na međunarodnom znanstvenom skupu koji je u organizaciji HAZU i drugih pod naslovom ”Az grišni diak Branko pridivkom Fučić” održan prigodom desete obljetnice smrti. Naslov skupa i istoimenog sveobuhvatnog zbornika je samokritični autogram kojim se Fučić povremeno i rado koristio.

Fučić je, po vlastitom svjedočenju, bio vjernik i svoju vjeru nije skrivao ni u vrijeme kada su ga socijalističke vlasti nagrađivale za njegov znanstveni i literarni rad. Osobno mogu posvjedočiti da mu je vjera bila iskrena i evanđeosko biblijski orijentirana.

Zanimljivo je primijetiti kako Miljenko Jergović u Subotnjoj matineji prigodom 15. obljetnice smrti, u izuzetno pozitivnom prikazu, kontekstualno komentira Fučićevu vjeru.

”Bio je kršćanin, katolik u vrijeme jugoslavenskoga socijalizma, kada je i Crkva bila nešto drugo nego što je danas. Bilo je to vrijeme živoga dijaloga između zemlje i neba, kada je pravo na riječ bilo važnije od prava sile i batine. Knjige je objavljivao i na jednoj i na drugoj strani, ali neke od najvažnijih i najuzbudljivijih, i za prizemnike i za nebesnike, ostajale su u getu crkvenoga izdavaštva.”

Jergović pretjeruje u svom ”geto” zaključku misleći na najčitanije Fučićeve knjige u izdanju Kršćanske sadašnjosti. To su ”Terra incognita” (1997., više izdanja) i ”Fraške” (1999. i dalje).

Inače je Jergović Fučića držao velikim, darovitim sveobuhvatnim piscem koji je neusporedivom lakoćom znao spajati naglašenu pučku izražajnost i akademsku učenost – ”…e da se Branko Fučić rodio kao Francuz, Nijemac ili Talijan. Ovako, on je veći od matične kulture, pa poput klavira koji ne može ući u garsonijeru, kisne odbačen u nekom iličkom dvorištu.”

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Teologija u Osijeku: Od Katančića do Kraljika
  • 75 godina plus 352 crkve pod istim krovom
  • Da je Marija na nebo uznesena plod je vjerske mašte
  • Molitva za poplavljene u Srbiji
  • Ja sam Gospodin, Bog tvoj, nemoj imati drugih bogova uz mene
  • Globalni prorok istine i promicatelj društvene pravde
  • Dekalog: deset riječi zapovijedi – velika povelja slobode
  • Zašto se radujem Uskrsu?
  • Reagan je najavio rušenje carstva zla i SSSR.Tu je i Putinov
  • Odlazak dvojice velikih Osječana individualne superiornosti

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Branko Fučić, Peter Kuzmič, Vrijeme i vječnost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT