autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Bajka o gospodarima Agrokorova prstena

Autor: Josip Kregar / 02.11.2017. Leave a Comment

autograf-josip-kregar-bb2Prije puno godina, više od trideset, čitao sam prvi puta o Hobitima. Tražio sam inspiraciju za priče djeci, no onda su bili još premali da bi ih zanimale priče o pohlepi, moći prstena i ratovima. Uzbuđeni su slušali o Orkama, čarobnjacima i Entovima, a ja nisam čitao, nego sam izmišljao događaje koji su se mogli odigrati u pećinama, ravnicama Rohana i Gondora.

Svidjeli su im se vilenjaci i ratoborni patuljak. Meni je sve to bilo pomalo dosadno, opisi dlakavih stopala Hobita, uklete šume i duhovi nisu mogle taknuti moje skeptično srce. Radovalo me je to da dobro pobjeđuje, ali to su priče za djecu.

Nikad nisam vjerovao u bajke, ali sam ih rado izmišljao i pričao lakovjernoj djeci. Sad vidim da su priče ostavile traga. Na sreću oni vjeruju da dobro trijumfira.

Svidjeli su im se vilenjaci i ratoborni patuljak. Meni je sve to bilo pomalo dosadno, opisi dlakavih stopala Hobita, uklete šume i duhovi nisu mogle taknuti moje skeptično srce. Radovalo me je to da dobro pobjeđuje, ali to su priče za djecu

Priče o vilama pričam unučicama i izmišljam kao da sam se sam sretao sa Gandafom i učio od njega. Teškoću mi sada predstavlja to da borba za neograničenu moć, pohlepa za zlatom nisu nikakva bajka i izmišljotina, već neugodna stvarnost.

U bajkama se moglo pričati da su iskušenja prolazna, da u srcu i najgori nose nešto dobro, da Baggins ipak odolijeva iskušenju moći i baca prsten moći u lavu.

U bajkama se može vjerovati da su žrtve plemenite, da je herojstvo čast. Na bajkama se odgajaju djeca koja tako shvate razlike dobra i zla, kolebljivu ljudsku prirodu, vrijednost zajednice, steknu vjeru da na kraju ipak pobjeđuje dobro, da žrtve nisu uzaludne i da se vrijedi boriti do kraja i usprkos okolnostima.

Stvarnost ubija bajke. Ruši iluzije i potkopava vjeru. Sitni detalji stvarnosti nagomilaju se i mada jedan po jedan i nisu nešto strašno, teško se suprotstaviti tom naletu pohlepe, vlastoljublja i častoljublja, bolesnih ambicija i arogancije.

Meni se java i bajka miješaju. Toliko sličnosti između zla i pohlepe iz priče te napasti i nezasitnosti naše političke zbilje. Gotovo za svaki zli lik iz priče J. R. Tolkiena mogu naći lik iz naše stvarnosti. Najnovija je priča o Agrokoru.

Priča se da ispod Markovog trga postoji mreža tunela, tajni prolazi, od kojih neki završavaju u zgradi vlade, a drugi u Saboru. Ne mogu odoljeti pomislima da njima lutaju gričke vještice, duhovi dužnosnika u ostavci i poneki službenik koji misli da samoupravljanje nije propalo.

U tim labirintima miriše na plijesan, rasvjeta je loša, a nitko ne mijenja žarulje, jer su tuneli tako tajni da za njihovo održavanje nema proračunske stavke.

U liku Gandalfa pojavljuje se Joža Manolić s popisom suradnika UDBE, a kao strašne orke pojavljuju se zastupnici koji traže stanku. Time se može objasniti i zašto ih nema u sabornici, čak ni na glasovanju. U tom polumraku traži se prsten moći; onaj tko ga natakne stječe moć premijera.

U bajkama se može vjerovati da su žrtve plemenite, da je herojstvo čast. Na bajkama se odgajaju djeca koja tako shvate razlike dobra i zla, kolebljivu ljudsku prirodu, vrijednost zajednice, steknu vjeru da na kraju ipak pobjeđuje dobro, da žrtve nisu uzaludne i da se vrijedi boriti do kraja i usprkos okolnostima

Obratno od bajke kada netko prsten moći skine – Milanović, Karamarko, Orešković – postaje nevidljiv. Strašne vojske Mordora u stvarnosti podsjećaju na čete odanih stranačkih aktivista. Kao i zlim stvorovima iz hobitske bajke nedostaje im razuma i savjesti, oni su bezimena vojska žedna pljačke i krvi koja se može koristiti protiv svakog neprijatelja.

Tko će naći prsten koji je, čini se, trenutno izgubljen? Vlada više ne vlada, oporba je posvađena i razjedinjena kao konjanici Rohana u knjizi i bore se za mjesto vladara u svojim malim vojskama. A zlo nadire. Tko će naći prsten s čarobnim natpisom na glagoljici (na vilinskom jeziku. Ili pak, zaboga, na ćirilici!?)

Ima još puno sličnosti. Osnovno je to da volja za moć, beskrupulozna i okrutna, želi vlast. Da će se zaklinjati svakom bogu i čarobnjaku, tražiti odvratne saveznike, smišljati spletke, širiti laži. Da se dokopa moći ili novca (pa to je isto, ali su riječi različite), dizat će se krediti u lihvarskim bankama, tražiti savjetnici iz škole zlih čarobnjaka, izdat će se prijatelji i saveznici, sramotiti dobroćudni hobitski narod koji voli pivo i proslave. Koji pjeva soto voce ili šutljivo pleše lupajući nogama.

Sklapat će se pogodbe s Mefistom i prodati sve, pa i duša, za slavu, novac i moć. Mrak će prekriti zemlju, crni oklopnici će tući prosvjednike.

Dramatična borba za moć prstena kod nas nije bajka već stvarnost. I najbolji hrvatski muževi zadrhte od svetog egoizma kad mu se približe. Ni najbolji ne mogu odoljeti čarobnom zovu neupitne moći.

Prsten privlači i društveni ljudski kal, ljude bez razuma i odgovornosti, plemenitosti i obrazovanja, koji vjeruju u moć prstena i vjeruju da za vladanje ne treba ni znanje ni program, već magična moć.

Meni se java i bajka miješaju. Toliko sličnosti između zla i pohlepe iz priče te napasti i nezasitnosti naše političke zbilje. Gotovo za svaki zli lik iz priče J. R. Tolkiena mogu naći lik iz naše stvarnosti. Najnovija je priča o Agrokoru

Kod nas se radi o Agrokorovom prstenu, zajednici ljudi koje povezuje vlast i lakomost kojima su cifre s puno nula pomutile razum i potamnile blijedi plamičak savjesti, koji su bez oklijevanja prešli na stranu tame.

Agrokorov prsten djeluje. Kao djeca slušamo priče o dobrom poduzetniku, skrušenoj obitelji, vlasti koja spašava radnike, brine za male vjerovnike, skrbi za vladavinu prava.

Agrokorov prsten je zlatan, iskovan od novca i moći i tko ga ima, pobjeđuje na izborima. U stvarnosti poduzetnik je gramzljiv i proračunat, pere novac i skriva imovinu, plaća medije, bježi od policije.

Vlada ne spašava radnike već sebe, svoje izborne šanse i ministre, svoje klijente nadajući se da stvara novu vojsku zahvalnih birača. Agrokorov prsten je iskovan i prividno sakriven. Svi traže gdje je pohranjen.

Izađimo iz te bajke. Vlada, da bi opstala, treba podršku i to s druge strane, jer mostovi se grade dogovorom i voljom. Priroda ne gradi mostove, ne nastaju sami od sebe.

Lešinarski fondovi i lihvarske banke došli su po svoje. Ne kucaju na vrata, vladaju kućom. Ne traže grešne duše već običan novac, imaju obveznice, hipoteke i kreditne ugovore. S njima nema šale, ne biraju sredstva ili vrijeme. Ne čekaju kad je nama zgodno. Traže i imaju moćne saveznike i protiv toga se ne može boriti mitovima, apelima i svetom vodicom.

Slabi smo jer nema promjena, i status quo se smatra napretkom, a nisu dovoljni sitni stranački izračuni dobitka, taktičke pobjede, neispunjeni dogovori (povjerenstvo za Agrokor?) već otvorenost prema javnosti i vjera da se skromnošću pomaže jedinstvo, da jedinstvo stvara otpor, da otpor daje snagu za bolna rješenja.

Tko će naći prsten koji je, čini se, trenutno izgubljen? Vlada više ne vlada, oporba je posvađena i razjedinjena kao konjanici Rohana u knjizi i bore se za mjesto vladara u svojim malim vojskama. A zlo nadire. Tko će naći prsten s čarobnim natpisom na glagoljici (na vilinskom jeziku. Ili pak, zaboga, na ćirilici!?)

Ali da bi se prevladali ponori, treba graditi mostove, a ne bacati heretike preko ruba u pakao gdje vladaju bjesovi, zle vile i vragovi.

Domoljublje ne opravdava politiku podjela i sukoba, ekskomunikacija i lustracija. Da bi se izašlo iz bajke, treba otvoriti oči i shvatiti gdje smo i što smo, vidjeti stvarnost jedne male i (o)pljačkane zemlje.

Jedino što je različito između naše tmurne stvarnosti i ”Gospodara prstenova” je to da nema dragih likova nerazdvojnih prijatelja koji će se othrvati izazovu moći i baciti čarobni prsten da se istopi u lavi. Dosta površnih sličnosti. Frodo Baggins, javi se na sljedeće izbore. Nećeš propasti. Nećeš izgubiti. Pravda je na tvojoj strani. Ili pričam još jednu bajku.

Nije Ogulin grad bajki. Hrvatska je zemlja bajki. Ne zemlja, već i država bajki. Država velikih priča i obećanja. Klimave stvarnosti. Ustav je bajka. Politike štednje su bajka. Izbori su legenda.

Hrvatska je država provalija i ponora (ne treba zaboraviti da je Danteu inspiracija za pakao bila istarska klisurina). Imamo bajku o kraljevima i knezovima, mit o prvom predsjedniku. Hrvatska je zemlja bajki i mitova. Da bi vazda sretna bila.

Još tekstova ovog autora:

  • Jesu li političari niža vrsta, nedostojna poštovanja?
  • Politički događaj u Kninu je odmicanje od populizma
  • Često osjetim trulež kad se nešto proglasi svetinjom
  • Pitanje što da se radi je zapravo pitanje kako da se radi
  • Hrvatska je talac crnih bilježnica
  • Hrvatska boluje od viška egoizma. Tako je i u strankama
  • SDP-u trebaju nova lica i ideje, ali i ostavke zbog poraza
  • SDP je bio film bez glavnog glumca, jasnog scenarija i promidžbe
  • Politička alkemija sastavljanja vlade
  • Žene nisu nasmiješeni ukras, one biraju i odlučit će izbore

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: POROK PRAVDE Tagged With: Agrokor, Hrvatska, Josip Kregar, Karamarko, Manolić, Milanović, Ogulin, Orešković, Porok Pravde

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu postupka

    Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu...

    m-bacic
  2. Šeks & drugs

    Šeks & drugs

    viktor-ivancic
  3. Štepinčevo

    Štepinčevo

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Roguljski stoka-alarm

    Roguljski stoka-alarm

    goran-gazdek
  2. Spas u zadnji čas

    Spas u zadnji čas

    vladimir-jurisic
  3. Skupili pare za Baniju

    Skupili pare za Baniju

    z-v

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.