autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Banijska utopija ili što se događa kada nestane država

Autor: Branimir Pofuk / 20.01.2021. Leave a Comment

Branimir Pofuk

Branimir Pofuk

Vojni rok u JNA služio sam 1984. i baš tada i tamo, u skopskoj kasarni Maršal Tito, pročitao sam Orwellov roman s tom istom godinom u naslovu. Okruženje je bilo baš prikladno za tu knjigu, premda je vojnički život ukrašen ritualima vladajuće ideologije bio mlaka kamilica u usporedbi s totalitarnom distopijom kakvu je kasnih 1940-ih godina zamislio George Orwell.

Uostalom, u vrijeme njenog nastanka, dvije najnemilosrdnije varijante Orwellove distopije već su se bile odigrale u stvarnosti, a drugi veliki i brkatiji brat još je bio u snazi.

Knjizi nije 1984. istekao rok trajanja. U digitalnoj revoluciji i svim njenim posljedicama u kojoj živimo, Orwellova “1984” još je aktualnija.

Isto vrijedi i za kultnu filmsku distopiju koju je australski režiser George Miller, nadahnut naftnom krizom 1973. završio 1979. te je smjestio u vrlo blisku budućnost. “Mad Max” se također događa negde oko 1984., a ni ta slika svijeta urušenog zbog iscrpljenih rezervi nafte također ni danas nije zastarjela.

“1984” i “Mad Max” predstavljaju različite vrste distopija. Prva govori o svijetu totalitarne diktatorske države pretvorene u logor za sve svoje stanovnike, a druga o svijetu u kojem su se sve države raspale.

Prošle je godine i hrvatska književnost iznjedrila dva distopijska romana, oba u izdanju Frakture, koji se razlikuju po istom ključu kao i “1984” i “Mad Max”. Ludwig Bauer u svom romanu “Repriza” prikazuje svijet nakon globalne nuklearne katastrofe i prati jedine preživjele, malu grupu genetski modificiranih i time otpornijih ljudi.

Jergović je svoj distopijski roman već napisao, a iz njegovog “Herkula” ova država nije ništa naučila. Ideja o državi koja nešto uči iz književnosti ionako je još jedna utopija

Negdje u planinama, između radioaktivne magle u nizinama i otrovnih oblaka koji im zaklanjaju nebo i sunce, oni preživljavaju i stvaraju novo društvo i civilizaciju.

Na osnovu oskudnog znanja o prošlosti i pouka svog profesora koji će još jedno kratko vrijeme provesti s njima, zakleli su se da će po svaku cijenu izbjeći pogreške koje su njihove pretke dovele do konačnog samouništenja.

Jedna od zabranjenih stvari je i vjera u bilo kakvo nadnaravno božanstvo i stvaranje bilo kakve nove ili obnavljanje stare religije. Naravno, u desetljećima koja slijede ponovit će mnoge od tih grešaka.

Književna distopija one druge vrste je roman “O zlatu, ljudima i psima” Josipa Mlakića. Kao mali naklon Orwellu, hrvatski pisac iz Bosne i Hercegovine radnju svog romana smješta u 2084. godinu u kojoj na današnjem teritoriju njegove domovine postoje ne jedna, već tri totalitarne države, tri razgraničena nacionalna entiteta sa svojim nacinalističko-teokratsko-militarističkim diktaturama.

Oba su romana duboko dojmljiva i izvrsno napisana, a oba autora, kao i svi autori distopija, govore zapravo o svijetu u kojem danas živimo.

Ovim knjigama treba dodati i “Rođenje u Šumarevoj kući”, najnoviju u nizu božićnih priča kakve krajem svake godine ispisuje Miljenko Jergović. Vrijeme radnje definirano je rečenicom: “Te se godine virus zvao COVID-365.”

U distopijski mrak svijeta okovanog uzastopnim pandemijama i strahom od njih, u Europu okruženu koncentracijskim logorima za one migrante koji prežive masakre na granicama, Jergović je posijao utopijsku priču o trudnoj Merjem, koju prati šutljivi bezimeni zidar i prizor u kojem u staru drvenu kuću u turopoljskoj šumi tim ljudima i novorođenom djetetu u dobrohotni posjet, s darovima, iz obližnjeg mjesta dolaze autolimar, smetlar i poreznik.

U tom kraju, u Jergovićevoj priči, taj će događaj ostati upamćen i prepričavan s naraštaja na naraštaj kao plamićak usred tame, ali neće postati još jedna režimska institucija, nova religija, kao što se dogodilo s onim betlehemskim plamićkom. To bi se možda moglo dogoditi tek u nekom budućem velikom distopijskom romanu koji je već čitav sadržan u snažnoj klici ove priče. Ali, bolje ne.

Uostalom, Jergović je svoj distopijski roman već napisao, a iz njegovog “Herkula” ova država nije ništa naučila. Ideja o državi koja nešto uči iz književnosti ionako je još jedna utopija.

Ali, ovu našu državu zato je na kraju prošle i početku ove godine snašla i nespremnu zatekla barem na kratko ostvarena utopija koja govori o tome što se događa s ljudima i među ljudima kada države nestane.

Naravno, nije hrvatska država nestala zbog potresa na Baniji. Ali, u prvim satima i danima te katastrofe mnogima koji su potresom pogođeni bilo je kao da države i nema, kao što je mnogima od njih ionako bilo prošlih tridesetak godina.

Ali su zato sa svih strana navrli ljudi, baš poput onog autolimara, smetlara i poreznika u Jergovićevoj priči. Ljudi iz susjednih i dalekih gradova i sela, počevši od one kolone koja se prve večeri pješice uputila u mrak s lopatama na ramenima, prema Petrinji.

Navrli su ljudi sa svojim darovima, vještim rukama i znanjima, tko već koliko ima i tko što već umije.

Zna se na koji dio države mislim kad kažem da je nije bilo. Upravo onaj njen dio koji se najžešće sada brani od ne čak zamjerki, nego već i od samog opažanja gdje i kojeg segmenta države nije bilo.

Naravno, nije hrvatska država nestala zbog potresa na Baniji. Ali, u prvim satima i danima te katastrofe mnogima koji su potresom pogođeni bilo je kao da države i nema, kao što je mnogima od njih ionako bilo prošlih tridesetak godina

To je onaj dio države koji sve koji iznose takve primjedbe, pa makar i u najboljoj namjeri, optužuje za rušenje države i povjerenja u nju.

Zna se da mislim na državu koju dobrovoljno i samovoljno ovih dana utjelovljuje premijer Plenković. On koji inzistira na povjerenju u tu državu, još se s nama i sprda.

“Ovo nismo mogli znati bez obzira na istančane radare”, rekao je Plenković o novom skandalu, činjenici da je požeški gradonačelnik HDZ-ovac Darko Puljašić, premda pod istragom za tešku korupciju, prošlo ljeto kandidiran i izabran u Sabor, dok je Josip Vitez, koji ga je prijavio, i to najprije upravo vodstvu HDZ-a, čitavu godinu proganjan i na kraju otpušten iz gradske službe.

Puljašić je dao ostavku na mjesto u Saboru tek nakon što je Drago Hedl sve razotkrio na portalu Telegram, a premijer se nastavio sprdati: “Ne možemo uvijek pogoditi. Ali pogreške moramo priznati, a i to je već veliki korak, od sedam milja”.

Nema šta, zaista visoko postavljen cilj.

Tako Plenkovićevo načelo postupnosti izgleda kada se primijeni na njegovu “vrišteću” transformaciju HDZ-a.

U procjenjivanju tih “drumskih razbojnika”, kako ih je točno nazvao Josip Vitez, od sada pa nadalje kriterij uvijek mora biti utopija ostvarena usred katastrofe koja je zadesila Baniju, sve ono što su prije države, mimo države, a ponekad i usprkos državi, za ljude učinili ljudi.

(Prenosimo iz Večernjeg lista gdje je kolumna naslovljena: Na Baniji se dogodila utopija o tome što se događa među ljudima kada nestane država).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Japanski i hrvatski lajavci
  • Propaganda oko filma “Dara iz Jasenovca”
  • Ni bombe WWII nisu zaustavile život kao danas COVID-19
  • Pamtit ću lice Mire Furlan zamrznuto u užasu i strahu
  • Zlokobna simbolika zastava umjesto ljudi pred Bidenom
  • Ljudskost i solidarnost ruše HDZ-ovu državu
  • Papa Franjo – apostol izazova na ljudskost
  • Beethoven i njegova glazba svijetle u mraku nad Europom
  • Deveta simfonija, od himne čovječanstva do smrtne opasnost
  • Strah

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Banija, Branimir Pofuk, Drago Hedl, država, JNA, Josip Mlakić, Kontrapunkt, Ludwig Bauer, Maršal Tito, Miljenko Jergović, Orwell, potres, utopija

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu postupka

    Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu...

    m-bacic
  2. Šeks & drugs

    Šeks & drugs

    viktor-ivancic
  3. Štepinčevo

    Štepinčevo

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    anja-kozul
  2. Čudo u Ogulinu

    Čudo u Ogulinu

    paulina-arbutina
  3. Ujedinjena Baranja za Baniju

    Ujedinjena Baranja za Baniju

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.