autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Bankari zaboravili da posluju s – rizikom

Autor: Marijana Matković / 16.10.2013. 1 Comment

Malo je koji zakon izazvao takve reakcije bankara kao najavljene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima Ministarstvo financija želi ograničiti rast kamata na stambene kredite te smanjiti kamatu na kredite u švicarskim francima u slučaju kad je ta valuta porasla za 20 posto od trenutka podizanja kredita. U redovitoj publikaciji, u okviru koje se objavljuju ocjene gospodarskih kretanja, i HNB je stao na stranu banaka s procjenom da bi takve izmjene zakona mogle izazvati višegodišnji negativan učinak na njihove prihode. To bi moglo utjecati na njihov potencijal da odobravaju nove kredite, kao i sposobnost apsorpcije nepovoljnih šokova iz okružja te bi moglo potaknuti snažnije razduživanje banaka, smatraju u HNB-u.

 

Procjene pokazuju da bi zakon mogao biti manjkav u nekim detaljima, odnosno da neće imati gotovo nikakav učinak za dio korisnika, dok bi drugima mogao bitno olakšati muke. Naime, pretpostavlja se da bi oni koji su kredite ugovorili na samom početku 2003. mogli ostati bez značajnijih olakšica (zbog manje razlike u tečaju), dok bi već oni koji su kredite podizali sredinom godine, mogli doživjeti bitno olakšanje. Računice pokazuju da bi njihove kamate mogle pasti i na jedan posto, dok bi se ostalim dužnicima spustile na četiri do pet posto. Problem je u tome što je razlika u tečaju po kojemu su korisnici podizali kredite u 2003. minimalna, slijedom čega bi se moglo otvoriti pitanje ustavnosti zakona. Zakon bi mogao donijeti i probleme u provedbi jer bi se eventualnim rastom ili padom tečaja u kratkom razdoblju kamata razlikovala iz mjeseca u mjesec. Ukratko – ima još dovoljno prostora za eventualne izmjene izmjena zakona, kako bi se primjena odredbe kojom se ljudima nastoji olakšati otplata kredita mogla uravnotežiti, no nema sumnje da je Ministarstvo financija ovaj put na dobrome tragu.

 

Naime, banke su privatne institucije koje preuzimaju određeni rizik, što je svatko od nas najbolje mogao osjetiti kroz ponudu brzih ili ekspresnih kredita, kojima su nas u berićetnijim godinama doslovce zatrpavale. Naravno, svatko si je sam kriv ako je s letkićem koji mu je stigao na kućnu adresu odjurio u banku i iskoristio “kredit za samo pet minuta”, no nesumnjivo je da je rizik u toj priči bitno podcijenjen. Jednako kao i kod procjene da se dužnicima koji nisu kreditno sposobni u eurima može i treba automatski ponuditi onaj u švicarcima, što je, po svjedočenju mnogih uništenih klijenata, zapravo bio slučaj. Ne ide kroz iglenu ušicu? Protjerali su ih kroz onu na još manjoj igli, samo da odobre kredit, što se ljudima vratilo izrazito negativno.

 

Sve više njih ne uspijeva disati pod teretom kredita čija je rata u kunama u nekim slučajevima gotovo dvostruka u odnosu na vrijeme kad su ih podigli, što je i banke – kao realne vlasnike njihovih stanova do otplate – stavilo u nesigurnu situaciju. Eventualne ovrhe i preuzimanje njihovih stanova za banke realno nema nikakva smisla jer već sada postoji oko 5500 neprodanih stanova koje bi trebali preuzeti od građevinara od kojih ne mogu naplatiti kredite, a s kojima jednostavno nemaju što. No, sada kada bi trebalo smanjiti bankarsku maržu, odnosno kamate, da bi se kako-tako olakšala pozicija građana i osiguralo da što veći dio njih nekako progura 30-godišnju kreditnu agoniju, sad je pitanje dana kolika će to šteta biti za banke.

 

Procjene HNB-a kažu da bi spomenute izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju mogle stajati banke oko 760 milijuna kuna godišnje, odnosno oko 40 posto procijenjene dobiti banaka za 2013. godinu, pri čemu bi gotovo 90 posto toga otpadalo upravo na promjenu kamatne stope na “švicarce”. Nažalost, nitko te brojke još nije usporedio s dobiti koju su domaće banke svojim inozemnim “majkama” osigurale u vrijeme kada su podružnice u drugim zemljama već bilježile minuse u poslovanju zbog svjetske gospodarske krize niti se razgovara o tome što bi bankama mogla značiti najava države da će ih rasteretiti neprodanih stanova. I nitko ne spominje činjenicu kako su sve banke u posljednje vrijeme bitno smanjile kamate na štednju, pa ona ugovorena po četiri posto, uz bonus za dulji rok, danas jedva dosiže dva i pol do tri posto. To što štednje u “švicarcima” u Hrvatskoj gotovo i nema, opet je rizik koji su banke svjesno preuzele, pa se sad trebaju i nositi s njime. I sada bi trebali razgovarati o – prilagodbi.

Još tekstova ovog autora:

  • Dobar potez Vlade kojoj građani – ne trebaju
  • Ministar Mrsić sindikatima: Ne dam ostavku i ne odustajem
  • Milanović: Za tri godine bit ćemo na zdravijim temeljima
  • 4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma
  • U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa
  • Branko Grčić: “Još nemamo dovoljno projekata”
  • Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima
  • Sve više nezaposlenih i umirovljenika
  • Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu
  • Rebalans za 2013. kasni, a proračun za 2014. nerealan

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: Financije, Gospodarstvo, OSVRT Tagged With: banke, HNB, rizik, Slavko Linić, stambeni krediti, švicarci, tečaj, Zakon o potrošačkom kreditiranju

Comments

  1. danijel drnić says

    16.10.2013. at 10:52

    ..neznam dali se itko još siječa prve afere s švicarskim francima tamo iz ’93 kada je isto tako ‘pukao’ tečaj, no pošto je još bio rat, i to u punom tijeku, malo se toga dovelo kraju. Siječam se kako su onda kružile interne priče o ponudi na radno mjesto na agenta za prodaju kreditnih linija koji su onda špancirali okolo kao Tupperware agenti. Eto nije da se nije moglo znati iz povijesti no tko bi sve to popamtio i zašto bi kada u ovoj državi već dugo nema Boga Pameti !??

    Log in to Reply

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Matematika i potresi

    Matematika i potresi

    goran-gazdek
  2. Sjeme za banijske njive

    Sjeme za banijske njive

    vladimir-jurisic
  3. Ponovno rođen

    Ponovno rođen

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.