autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Bankrot vjerovnika zbog loših plasmana

Autor: Ivica Grčar / 10.08.2015. 1 Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Iznimno veliko zanimanje čitatelja izazvale su prethodne dvije kolumne o prisilnom iseljavanju ljudi iz njihovih domova radi utjerivanja dospjelih neplaćenih dugova (nerijetko se prodajom ovršene nekretnine dug ne može u cijelosti podmiriti).

Na zaista slobodnim tržištima i vjerovnici bi morali bankrotirati zbog loših plasmana kreditnog kapitala. Ali bankrot vjerovnika se izbjegava; dosljedno se primjenjuju jedino postupci bankrota dužnika.

U kolumni od 8. travnja 2015. pod naslovom ”Dužnici nisu jedini odgovorni” objavio sam da je u Zagrebu 27. rujna 1977. održan tajni skup o namjernom prekomjernom zaduživanju.

Govorilo se na tom skupu o kreditorima koji, unatoč saznanjima da dužnici neće moći otplatiti dug, i dalje odobravaju nove kredite zahtijevajući od dužnika da umjesto u razvoj dobivene kredite plasiraju u ubrzavanje potrošnje.

Kad se danas analiziraju kreditori koji su, primjerice, Grčkoj godinama odobravali kredite premda su morali znati da ih Grci objektivno neće moći otplaćivati, jer ih na zahtjev kreditora nisu ulagali u razvoj, nego u ubrzavanje potrošnje, postavlja se pitanje kako to da su isključivo Grci odgovorni za bankrot te kreditne politike, a ne i kreditori? Grčka je od početka članica Europske unije, štoviše u eurozoni, pa nije mogla nekontrolirano raspolagati dobivenim kreditnim kapitalom.

Novinarsko istraživanja o nastanku i primjeni tzv. politike prekomjernog zaduživanja radi ubrzavanja potrošnje bez pokrića u stvarnom novcu, međutim, u Hrvatskom državnom arhivu pokušali su otežati ili onemogućiti.

Nakon što je gotovo pola godine trebalo da Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva, novinaru odobri ograničen uvid u samo jedan ”strogo povjerljiv” dokument iz 1977. godine, novinarsko istraživanje o događaju u Zagrebu moralo se nastaviti u beogradskom Arhivu Jugoslavije, u kojemu se nesmetano mogu pregledavati dokumenti koje u Zagrebu novinaru nije bilo moguće dobiti na uvid.

S obzirom na to da je ovo istraživanje slobodni novinar financirao isključivo vlastitim sredstvima, istraživanja u Arhivu Jugoslavije mogla su trajati samo dva dana. Zbog toga je istraživanje bilo ograničeno samo na manji dio dostupnih dokumenata na osnovu kojih je 1977. u Zagrebu raspravljano o ”doktrini prekomjernog zaduživanja”.

Za temeljito novinarsko istraživanje trebalo bi oko dva tjedna, što bi se moglo realizirati kad bi netko sufinancirao troškove istraživanja.

No autentičnost ocjena o ”doktrini prekomjernog zaduživanja” iz 1977. godine bez dubinskih analiza može se provjeriti samo dvodnevnim uvidom u dokumente pohranjene u Arhivu Jugoslavije (primjerice, AJ – 507/IX, s/c 1 – 552). Pregledane su tadašnje analitičke procjene stručnjaka iz Međunarodnog odjeljenja Predsjedništva CK SKJ, na osnovu kojih je 1977. u Zagrebu raspravljano o ”doktrini prekomjernog zaduživanja”.

Da podsjetimo, u ovoj kolumni je 8. travnja ove godine objavljeno da je u Zagrebu 27. rujna 1977. u 16 i 30 sati održana zatvorena sjednica (tadašnjeg) političkog aktiva Hrvatske. Na njoj je o ”doktrini prekomjernog zaduživanja” govorio Stane Dolanc, tada sekretar Izvršnog biroa Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije.

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu o toj sjednici postoji navodno samo jedan dokument iz kojeg je vidljivo da je ta sjednica klasificirana ”strogo povjerljivom”, te da je odlučeno da se neće voditi ni stenografski ni tonski zapisnik.

Doktrine zanemarivanja ulaganja u razvoj radi ulaganja u ubrzavanje potrošnje te doktrine namjernog prekomjernog zaduživanja da bi se dužnici doveli u podređeni položaj postupno su se prenosile s globalne, svjetske i na lokalne mikro razine. No, u hrvatskim propisima potpuno su zanemarene velike promjene u dužničko – vjerovničkim odnosima nastale kreditiranjem ubrzavanja potrošnje i primjenom ”doktrine prekomjernog zaduživanja” na lokalnoj mikro razini.

U Arhivu Jugoslavije, međutim, može se uvidom u dokumente provjeriti da je Stane Dolanc 1977. u Zagrebu, izvještavajući o razgovorima predsjednika Tita u SSSR-u, Koreji i NR Kini, opširno govorio i o ”doktrini novog svijeta Henryja Kissingera” i nakon toga o ”doktrini prekomjernog zaduživanja Zbigniewa Kazimierza Brzezinskog” (savjetnika za nacionalnu sigurnost SAD-a od 1977. do 1981. godine).

Dolanc je 1977. u Zagrebu rekao da prema ranijim Kissingerovim procjenama SAD vrlo brzo više neće biti vodeća sila u svijetu ukoliko se ne zaustavi, ili barem znatno ne uspori, razvoj zemalja s velikim gospodarskim potencijalima, primjerice Kine, Indije, Brazila i ostalih.

Prema Dolancu polazište Kissingerove procjene bilo je da onaj tko kontrolira energiju (osobito naftu), taj kontrolira države, onaj tko kontrolira proizvodnju hrane i farmaceutsku industriju, taj kontrolira ljude. A tko kontrolira svjetske financije, taj kontrolira svijet.

Radi kontroliranja svijeta Kissinger je, prema Dolancu, zacrtao globalizaciju financija i usmjerio američke strateške investicije u industrijalizaciju poljoprivrede, naftnu, te farmaceutsku i prehrambenu industriju.

I nakon Kissingerove ”doktrine novog svijeta” uslijedila je primjena ”doktrine prekomjernog zaduživanja”. Osmišljavanje i razradu te doktrine Dolanc je 1977. pripisao Zbigniewu Kazimierzu Brzezinskom, savjetniku za nacionalnu sigurnost SAD-a od 1977. do 1981. godine.

Govoreći 1977. o ”doktrini prekomjernog zaduživanja“, Dolanc je upozorio tadašnje rukovodstvo Hrvatske da Amerikanci i najznačajnije međunarodne financijske institucije pod američkim utjecajem odobravaju kredite nerazvijenim zemljama uvjetujući da se dobiveni krediti pogrešno ulažu u ubrzanje potrošnje, a ne u razvoj.

Dolanc je tada rekao da će odgovor Jugoslavije na ”doktrinu prekomjernog zaduživanja” biti korištenje ponuđenih kredita u razumnoj mjeri, ali isključivo namjenski, za financiranje razvoja, a ne zbog ulaganja u ubrzanu potrošnju dobara iz zemalja kreditora.

Zahvaljujući ”autističnim” hrvatskim propisima, osobito Ovršnom zakonu, u potpunosti je izostala zaštita dužnika od vjerovnika u slučaju odobravanja kredita radi prekomjernog zaduživanja. A krediti usmjereni na ubrzavanje potrošnje, a ne razvoja nedvojbeno su ”bofl krediti”. Osobito ako je motiv kreditora prekomjerno zaduživanje radi ograničavanja osnovnih ljudskih i ostalih prava dužnika.

I kad se danas analiziraju kreditori koji su, primjerice, Grčkoj godinama odobravali kredite premda su morali znati da ih Grci objektivno neće moći otplaćivati, jer ih na zahtjev kreditora nisu ulagali u razvoj, nego u ubrzavanje potrošnje, postavlja se pitanje kako to da su isključivo Grci odgovorni za bankrot te kreditne politike, a ne i kreditori?

Grčka je od početka članica Europske unije, štoviše u eurozoni, pa nije mogla nekontrolirano raspolagati dobivenim kreditnim kapitalom.

Doktrine zanemarivanja ulaganja u razvoj radi ulaganja u ubrzavanje potrošnje te doktrine namjernog prekomjernog zaduživanja da bi se dužnici doveli u podređeni položaj postupno su se prenosile sa globalne, svjetske i na lokalne mikro razine.

No, u hrvatskim propisima potpuno su zanemarene promjene u dužničko – vjerovničkim odnosima nastale kreditiranjem ubrzavanja potrošnje i primjenom ”doktrine prekomjernog zaduživanja” na lokalnoj mikro razini.

Odnosi vjerovnika i dužnika nisu od njihova nastanka ”zabetonirani”. Naprotiv, ti su odnosi podložni promjenama i zbog toga se propisi moraju stalno prilagođavati.

Zahvaljujući ”autističnim” hrvatskim propisima, osobito Ovršnom zakonu, u potpunosti je izostala zaštita dužnika od vjerovnika u slučaju odobravanja kredita radi prekomjernog zaduživanja. A krediti usmjereni na ubrzavanje potrošnje, a ne razvoja, nedvojbeno su ”bofl krediti”. Osobito ako je motiv kreditora prekomjerno zaduživanje radi ograničavanja osnovnih ljudskih i ostalih prava dužnika.

Dužničko – vjerovnički odnosi su se razvijali i mijenjali, pa se razni oblici, primjerice hipoteka, spominju u Hamurabijevom zakoniku, Mojsijevim zakonima, Solomonovom zakonodavstvu, rimskom pravu, itd.

U feudalnom pravu se, međutim, zbog strukture vlasničkih odnosa hipoteke gotovo i ne koriste.

Ponovni razvoj raznih oblika založnog (hipotekarnog) prava javlja se u građanskom pravu.

Treba se izboriti da se napokon pravni postupak bankrota počinje primjenjivati i na kreditore zbog loših kreditnih plasmana. Nakon ”doktrine prekomjernog zaduživanja” i kreditiranja ubrzavanja potrošnje umjesto razvoja i kreditore bi trebalo prisilno iseljavati iz njihovih zgrada. Bez bankrota vjerovnika nakon loših plasmana kapitala nema izlaska iz dugotrajne gospodarske krize.

U socijalističkom (bezvlasničkom) pravnom sustavu hipoteke se koriste samo u ograničenim poslovima.

U Hrvatskoj se hipoteke nakon promjene političkog, gospodarskog i pravnog sustava počinju primjenjivati tek od 1995. godine, a ni do danas nisu stvoreni svi pravni i socijalni preduvjeti za njihovu primjenu.

Nakon 70-ih godina prošlog stoljeća vjerovničko – dužnički odnosi su se u svijetu (a posljedično i u Hrvatskoj) znatno promijenili. Zbog toga treba srušiti postojeće tzv. vjerovničke propise u kojima nema zaštite dužnika od kreditnih vjerovnika.

Treba se izboriti i da se napokon pravni postupak bankrota počinje primjenjivati i na kreditore zbog loših kreditnih plasmana. Nakon ”doktrine prekomjernog zaduživanja” i kreditiranja ubrzavanja potrošnje umjesto razvoja i kreditore bi trebalo prisilno iseljavati iz njihovih zgrada.

Bez bankrota vjerovnika nakon loših plasmana kapitala nema izlaska iz dugotrajne gospodarske krize.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

Još tekstova ovog autora:

  • Plenković i Obuljen Koržinek kao ”vlasnici informacija”
  • Psihotortura za disidente iz javne uprave i pravosuđa
  • Poreznici ”šutke pelješe” političke neistomišljenike
  • DORH prijavljen EU zbog izbjegavanja istraga u pravosuđu
  • Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje
  • Brisanje freelancera iz poreznog registra
  • Krađa dokumenata iz zemljišnih knjiga u Zagrebu
  • Primjena ”služinske” psihijatrije u sudskoj praksi
  • Sutkinja Horvat provodi psihotorturu nad ex. MUP-ovkom
  • Zašto nema javne rasprave o zaštiti narodnog zdravlja?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: "doktrina novog svijeta", "doktrina prekomjernog zaduživanja", 1977, Arhiv Jugoslavije, bankrot, Brčka, dužnici, energija, farmaceutska industrija, financije, Henry Kissinger, hipoteke, Hrvatski državni arhiv, Imam pravo, Ivica Grčar, krediti, kreditori, nafta, proizvodnja hrane, Stane Dolanc, Tito, ubrzavanje potrošnje, vjerovnici, zaduživanje, Zagreb

Comments

  1. Milan Perkovac says

    12.08.2015. at 23:14

    Meni je ovo odlična spoznaja o kreditiranju zaduživanja. Znači nema tu slučajnosti. Sve su isprogramirali!

    Log in to Reply

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu postupka

    Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu...

    m-bacic
  2. Šeks & drugs

    Šeks & drugs

    viktor-ivancic
  3. Štepinčevo

    Štepinčevo

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Roguljski stoka-alarm

    Roguljski stoka-alarm

    goran-gazdek
  2. Spas u zadnji čas

    Spas u zadnji čas

    vladimir-jurisic
  3. Skupili pare za Baniju

    Skupili pare za Baniju

    z-v

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.