autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Beethoven, Banovina i herojska borba za opstanak Europe

Autor: Branimir Pofuk / 16.06.2021. Leave a Comment

Branimir Pofuk

Branimir Pofuk

U nedjelju, 6. lipnja, održan je jedinstveni televizijsko-simfonijski maraton s devet orkestara i devet Beethovenovih simfonija iz devet europskih gradova. Baklja je zapaljena u Bonnu sat iza podneva u atriju kneževskog dvorca u čijoj je kapeli budući glazbeni gigant orguljao kao dječak. Beethovenovu Prvu simfoniju tamo je svirao Mahlerov komorni orkestar pod ravnanjem Daniela Hardinga.

Druga simfonija prenošena je iz Dublina.

U 15 sati se s junačkom “Eroicom” oglasio Helsinki. Finski radio-simfonijski orkestar svirao je u luteranskoj Temppeliaukio-crkvi izdubljenoj u živoj stijeni.

Četvrtu simfoniju potom svirala je Luksemburška filharmonija, a slika iz njihove nove moderne dvorane izmjenjivala se s prizorima luksemburških trgova i parkova gdje je šarena skupina djece izbjeglica uz Beethovenovu glazbu plesala svoju poruku mira.

Čast da s njegovog starog središnjeg trga odjekne sudbinska Peta dobio je Prag, a Šestu je kao prilog Švicarske na obali Luganskog jezera svirao ansambl i Barocchisti.

U 574 minute dugom maratonu, umjetnički i dramaturški najpromišljenija, a vizualno najimpresivnija dionica emitirana je iz Grčke. Karizmatični grčki dirigent Teodor Currentzis i glazbenici njegovog u Rusiji osnovanog orkestra Musicaeterna došli su u tihoj procesiji i hodočasnički smjerno stupili na pozornicu na planini Parnas, u čudesnom amfiteatru drevnog hrama i proročišta u Delfima.

Kako to i inače čine, Sedmu simfoniju odsvirali su stojećke, a dojam antičke drame, u krajoliku od kojeg zastaje dah, upotpunila je njemačka koreografkinja Sasha Waltz s jedanaestoro fantastičnih plesača. Bio je to susret Beethovena, Apolona i Dioniza na mitskim planinskim visovima pod tonućim suncem, istinska apoteoza plesa i genijalna simbioza sestrinskih umjetnosti. Preskočivši i spajajući tisućljeća, Beethovenova iskra vratila se na praognjište europske kulture i duha.

U toj borbi i mi imamo svoje heroje, i to tamo gdje je najteže, gdje su usred pandemije udarili i razorni potresi. Stoga vas pozivam i na Youtube-kanal Zrin Festivala na kojem možete pogledati neke od koncerata koje su istaknuti hrvatski glazbenici i ansambli, od Zagrebačkih solista i Hrvatskog baroknog ansambla nadalje

Stoga je simbolično bilo i mjesto gdje se maraton nastavio: ispred jedne od najvećih francuskih javnih biblioteka, na trgu ispred Medijateke Andréa Malrauxa u euro-metropoli Strasbourgu. Tamo smo, na čelu Strasburške filharmonije, u izvedbi Osme simfonije vidjeli i jedno hrvatskoj publici dobro poznato i drago lice, slovenskog maestra Marka Letonju.

Kako i priliči, maraton započet u skladateljevom rodnom gradu završio je u metropoli u kojoj je Beethoven najduže živio, u kojoj je skladao i praizveo svih svojih devet simfonija, i u kojoj je umro: u Beču.

Beethovenov dan je zamirao i pretvorio se u lijepu lipanjsku noć u parku bečkog dvorca Belvedere, uz Devetu simfoniju u izvedbi Bečkih simfoničara pod ravnanjem američke dirigentice Karine Canellakis.

Sve bi mi ovo promaklo da me nije nazvao i na Beethovenov maraton upozorio uvaženi novinarski kolega, pa ja sada na isti način vama skrećem pažnju na glazbenu svečanost čijih svih devet postaja još uvijek možete pogledati na internetskoj adresi arte/tv.

Programski direktor televizije ARTE Bernd Mütter ovako je objasnio namjeru projekta: “Kao europski kulturni kanal želimo da naš Beethovenov dan 6. lipnja signalizira nadu i novi početak za umjetnost i kulturu širom Europe”.

Šest mjeseci nakon što je završila Beethovenova godina, u kojoj je pandemija upropastila globalnu proslavu 250. godišnjice rođenja jednog od najvećih europskih i svjetskih umjetničkih genija, ovo je očito bila naknadna svečanost.

Možda igrom slučaja, a možda i ne, televizijski Beethovenov dan pao je baš na datum u kojem se dovijeka valja sjećati žrtava palih za slobodu pokošenih tog dana 1944. godine na obalama Normandije. Veza s Beethovenom je ratni radijski signalu BBC-a, početni motiv Pete simfonije, koji se tog dana na HRT-u barem mogao čuti na početku legendarnog filma “Najduži dan”.

Pandemija je širom svijeta ugrozila i na velike kušnje stavila kulturu i umjetnost, ne samo kao djelatnost od koje mnogi ljudi žive, nego i kao jednu od najvažnijih spona koja nas povezuje u veliku, uljuđenu i plemenitu ljudsku obitelj.

U toj borbi i mi imamo svoje heroje, i to tamo gdje je najteže, gdje su usred pandemije udarili i razorni potresi. Stoga vas pozivam i na Youtube-kanal Zrin Festivala na kojem možete pogledati neke od koncerata koje su istaknuti hrvatski glazbenici i ansambli, od Zagrebačkih solista i Hrvatskog baroknog ansambla nadalje, održali od 29. svibnja do 6. lipnja u Zrinu, Sisku, Hrvatskoj Kostajnici, Gornjem Viduševcu, Petrinji, Topuskom i Ozlju.

“Ove godine je nažalost tužno, nimalo festivalsko raspoloženje”, napisala mi je prije početka sedmog Zrin Festivala, koji nije posustao ni lani, njegova glavna producentica Valentina Badanjak Pintarić, predsjednica Hrvatske udruge Organum Ars Sisciae. Nakon festivala, s ranjene Banovine stiže drugačija poruka: “Zrin Festival je prošao u odličnom ozračju, a ovogodišnje izdanje privuklo je puno više pažnje nego sva izdanja do sada”.

Uzaludna je i izumiruća kultura i umjetnost koja živi i manifestira se raskošno samo u velikim metropolama i bogatim centrima. Njezinu vitalnost i nezamjenjivost u našem ljudskom, a onda i svim drugim identitetima, najbolje dokazuje kapilarno širenje do udaljenih, malih, zapostavljenih, osiromašenih i još onda ratovima i katastrofama unesrećnih mjesta

Jednako kao Beethoven u Delfima meni znači već sama spoznaja da je 11. lipnja počelo i petnaesto izdanje orguljaškog festivala Ars Organi Sisciae, i to koncertom u Glini, gdje su u župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka nastupili tenor Matteo Ivan Rašić i orguljaš Alen Kopunović Legetin.

I taj festival ima svoj kanal na Youtubeu na kojem možete pratiti koncerte hrvatskih i stranih orguljaških majstora, ako već ne možete na njih u Voloder, Hrvatsku Kostajnicu, Petrinju i Sisak.

Uzaludna je i izumiruća kultura i umjetnost koja živi i manifestira se raskošno samo u velikim metropolama i bogatim centrima. Njezinu vitalnost i nezamjenjivost u našem ljudskom, a onda i svim drugim identitetima, najbolje dokazuje kapilarno širenje do udaljenih, malih, zapostavljenih, osiromašenih i još onda ratovima i katastrofama unesrećnih mjesta.

Velika Mlaka, Donja Gračenica, Lekenik, Brest Pokupski, Buševec, Velika Gorica mjesta su s divnim starim drevnim kapelama u kojima će se od 27. lipnja do 7. srpnja održavati koncerti novog izdanja Festivala drvenih kapela Sancta Barbara.

Uz sve to, pandemiji i potresima usprkos, ista udruga baš ovog ljeta, u suradnji s POU Gospić, organizira i novi festival simpatičnog i duhovitog imena “Like Lika”. Niz istaknutih hrvatskih glazbenika tako će između 1. i 8. kolovoza doći i u Brinje, Karlobag, Plitvička jezera i Gospić.

Orguljaš Stanko Zec, kojeg je prošle zime banijski potres zatrpao na koru crkve u Žažini, ipak nije umro uzalud.

(Prenosimo iz Večernjeg lista gdje je kolumna naslovljena: Smrt Stanka Zeca nije bila uzaludna dokle god imamo naše heroje u borbi za opstanak Europe).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

 

Još tekstova ovog autora:

  • Andrej Plenković i HNK Zagreb
  • Debakl u Afganistanu: sve je služilo nezasitnom profitu
  • Pogorelić protiv pandemije zaborava umjetnosti i ljudskosti
  • “Misa Mediterana” je blasfemija i dekadencija. Ali ne škodi
  • Oplakati sve mrtve je ljudski, a biti radostan božanski
  • Good Fest u Drnišu: prilika da (opet) budemo ljudi
  • Utrka milijardera u svemiru
  • Nigdje se publiku i umjetnike ne maltretira kao u Hrvatskoj
  • Srećom, život i svijet nisu tako jednostavno crno-bijeli
  • Vojni neboder “Vukovar” kao otirač i kamuflaža HDZ-a

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Beethoven, Branimir Pofuk, Europa, Glina, Kontrapunkt, Mahler, Stanko Zec

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT