autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Bejahad u Zagrebu

Autor: Drago Pilsel / 19.12.2013. Leave a Comment

Židovska kulturna scena Bejahad (riječ na hebrejskom znači zajedno) osnovana je 1999. na otoku Murteru. Zatim je prešla na otoke Brač (Supetar) i Hvar (grad Hvar), a u sljedećih pet izdanja organizirana je u opatijskom hotelu Adriatic. Nakon toga je stigla i u hotel Park Plaza Histria, odnosno u hotelski kompleks Punta Verudela 2012., kada je čak sedam projekata iz programa ušlo u ponudu Pulskog ljeta.

 

Zbog financijske krize 14. Bejahad ove se godine nije održao na obali, odnosno, kako se željelo, u Istri, no najmanja i najugroženija nacionalna manjina u regiji, koja ima samo šest tisuća Židova, uglavnom starije dobi, ne posustaje. Marom i zalaganjem pokretača i direktora Bejahada dr. Vladimira Šalamona, člana našeg izdavačkog savjeta, nudi kraći program manifestacije u Zagrebu, od petka do nedjelje, jer se, kada je o kulturi riječ, ne smije posustati nikada, ni u najtežim vremenima, makar se nudilo manje.

 

Bejahad je svih ovih godina pokazao golemu kreativnost i u dobrim kulturnim prilikama dobivao kritičnu masu da se dogodi kakav takav zamašnjak koji može dati, s jedne strane, Židovima snage da izbjegnu asimilaciju ili nestanak, a s druge, svima ostalima dobrotu, blagost i bogatstvo izričaja: ono što Židovi žele vratiti i što im je bila odlika tijekom povijesti.

 

Naime, Židovi žele biti ”narod koji povezuje”, posebno na Mediteranu i u Srednjoj, odnosno jugoistočnoj Europi, i poručiti ono što, prema mišljenju dr. Šalamona, Židove okuplja u ovom projektu – svijest ili spoznaja da bez kulture nema zajedništva i obratno.

Bejahad je svih ovih godina pokazao golemu kreativnost i u dobrim kulturnim prilikama dobivao kritičnu masu da se dogodi kakav takav zamašnjak koji može dati, s jedne strane, Židovima snage da izbjegnu asimilaciju ili nestanak, a s druge, svima ostalima dobrotu, blagost i bogatstvo izričaja: ono što Židovi žele vratiti i što im je bila odlika tijekom povijesti

 

I to je ono najmarkantnije u židovskoj kulturnoj sceni Bejahad: kako nam je rekao prof. Predrag Matvejević, dobar prijatelj i tijekom više godina akter ove scene, bez zadrške mora se reći da je to možda najbolja međunarodna kulturna manifestacija koja se održava u Hrvatskoj. Od Korčulanske škole do Bejahada nema tako jake scene sa sudionicima najvišega ranga, odista svjetskoga ugleda.

 

Vjerovali smo, svi mi koji smo na razne načine bili i ostali vezani uz Bejahad, da smo našli sjajan modus vivendi za zajedništvo te izgradili vrlo vrijednu kulturnu scenu na kojoj se mogu predstaviti kreativni i intelektualni radovi članova židovske zajednice, ali i šire. Stvorena je jedna vrsta spomenika svima onima koji su toliko generacija živjeli ovdje te ostavili neizbrisiv trag u mnogim disciplinama, ali su nestali –  to ne smijemo nikada zaboraviti – jer su i Hrvati te drugi narodi u našoj regiji digli ruku na sestre i braću Židove i prilično je okrvavili.

 

U petak će se u hotelu Westin održati svečani obiteljski šabat (ulaznice su već rasprodane). U subotu će se u Hrvatskom glazbenom zavodu od 20 sati održavati koncert zbora Braće Baruh i Jevrejskog kamernog orkestra iz Beograda. Zbor ili Hor Braća Baruh osnovan je 1879. godine kao srpsko-jevrejsko pevačko društvo. Smatra se najstarijim židovskim svjetskim zborom. Godine 1952., kao uspomena na 3 poginula brata iz obitelji Baruh (Beograd), zbor mijenja ime u Hor Braća Baruh.

 

U bogatom repertoaru zbora poznata su djela glazbene literature svjetskih autora, židovskih kompozitora i srpskih muzičkih stvaralaca. Gostovanja širom svijeta – od SAD-a, preko mnogih europskih zemalja, sve do Izraela – donijela su zboru brojna priznanja i nagrade na festivalima zbornog pjevanja. Afirmiraju židovski muzički izraz i dokazuju da židovsko muzičko naslijeđe nedvojbeno pripada europskom kulturnom krugu. Pjevači u zboru umjetnici su različitih konfesionalnosti koji svojim nastupima oplemenjuju svakodnevicu i pridonose afirmaciji pojma tolerancije.

 

Jevrejski pak kamerni orkestar osnovan je 2012. godine. Sastoji se od 13 Židova, uglavnom iz Beograda, koji svojim muziciranjem odaju poštovanje svim nevinim Židovima koji su ubijeni tijekom Drugog svjetskog rata.

Bejahad – iako ove godine u skromnom izdanju – prije svega želi naglasiti da je naša epoha, jasnije nego sve prije nje, istaknula pravo na razliku: individualnu, nacionalnu, kulturnu, jezičnu, etničku, seksualnu. To će pravo vjerojatno biti upisano u jednu novu deklaraciju o pravima čovjeka i građanina kad napokon bude napisana

 

Program Bejahada nastavlja se u nedjelju u Galeriji Stella Skopal u Židovskoj vjerskoj zajednici Bet Israel na Mažuranićevu trgu predavanjem dr. Rubena Fuchsa, predsjednika Saveza jevrejskih opština Srbije, koji će govoriti o temi “Jevreji, naši sugrađani”, odnosno o doprinosu Jevreja Beogradu i Srbiji u različitim djelatnostima. Nakon toga će se prikazati kratki film o Savezu jevrejskih opština Srbije.

 

U 11.15 otvara se izložba “Pravednici” koju će predstaviti Nenad Fogel, predsjednik Jevrejske opštine Zemun. Cilj je izložbe predstaviti hrabre ljude iz bivše Jugoslavije koji su riskirali vlastite živote da bi spasili od sigurne smrti Jevreje/Židove tijekom Drugog svjetskog rata, čija je “krivica” bila jedino to što su bili drugačije vjere ili drugačije nacionalnosti.

 

Jad Vašem, muzej Holokausta iz Jeruzalema, od 1953. godine – slijedeći zakon koji je izglasan u Knesetu, izraelskom parlamentu –  dodjeljuje odlikovanje “Pravednika među narodima”. Uz pismeno priznanje i dodjelu medalje “Pravednika”, nagrađuje se pojedince, isključivo nežidove, koji su se istaknuli spasivši barem jednog čovjeka od smrti. Na prostoru bivše Jugoslavije dosad je dodijeljeno otprilike 300 medalja i priznanja. Na izložbi u Zagrebu prvih šest panoa posvećeno je stradanjima Židova u Jugoslaviji za vladavine Nedićeve Srbije, ustaštva, fašizma i nacizma. Ostali panoi posvećeni su dobrim i nadasve hrabrim ljudima, humanistima.

 

Bejahad, iako ove godine u skromnom izdanju, prije svega nastoji naglasiti da je naša epoha, jasnije nego sve prije nje, istaknula pravo na razliku: individualnu, nacionalnu, kulturnu, jezičnu, etničku, seksualnu. To će pravo vjerojatno biti upisano u jednu novu deklaraciju o pravima čovjeka i građanina kad napokon bude napisana.

 

Retorika starih i olinjalih ideologija, presvučenih u ruho demokracije, koju prof. Matvejević radije naziva demokraturom, rabi na različite načine iskrivljena shvaćanja identiteta i posebnosti nastojeći se uz njihovu pomoć opravdati ili okoristiti. I sam odnos između identiteta nacije i nacionalne kulture ponekad je opterećen teškim predrasudama: nacionalna kultura nije samo proizvod jedne nacije, vlastite. Matoš je hrabro zapisao: ”Nacionalne kulture su po svom postanku i izvoru plod tuđinskoga utjecaja…, tuđih kalamova. Naša umjetnost će samo onda biti nacionalna kada bude evropska”.

 

Tim mislima Bejahad vas poziva na druženje ili, ako ništa drugo, da imate na umu da među nama žive Židovi, da su pokazali istančan sluh za dijalog i za razmjenu kulturnih dobara, da su čak uveli program nazvan ”Kulturom do zajedništva”, kojim promiču dijalog s drugim religijama i etnicitetima, te da smo pozvani pomoći u očuvanju pamćenja i baštine ovdašnjih Židova. Šalom!

Još tekstova ovog autora:

  • Imamo pravo vitlati šakom prema nebu, ali ljubav obvezuje
  • 40 je godina prošlo: pljunite na mene ako sam loš novinar
  • Jesam li za ili protiv Tita? I zašto se nisam živ zapalio
  • Porfirije Crkvu čini relevantnom. Nije ciničan ni licemjeran
  • Braći i sestrama u Knežici i cijeloj BiH
  • Što bi Konstrakta rekla Tuđmanu osim ”šta ćemo sad”?
  • Što bih, da mogu, rekao neoustašama u lice?
  • Sedlar vam neće kazati o čemu su razgovarali Tito i Stepinac
  • Vaskrs je. Želim svjedočiti o Porfiriju, vjesniku smisla
  • Što želim za Uskrs? Hrvatsku bez laži. Ukrajinu bez bombi

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: OSVRT Tagged With: autograf.hr, Bejahad, Brač, dr. Vladimir Šalamon, Drago Pilsel, hebrejski, Hvar, kultura, Murter, Predrag Matvejević, Pulsko ljeto, Punta Verudela, Zagreb, židovi

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT