Prošlotjedno prvo inozemno putovanje američkog predsjednika Joea Bidena trebalo je ”pokazati Europi da se Amerika vratila”.
Poslije katastrofalnih odnosa s nepredvidivim Trumpom dolazak novog američkog predsjednika primljen je od europskih lidera s olakšanjem i sveprisutnom anticipacijom obnove višestruko poremećenog partnerstva.
Trebalo je obnoviti neke porušene mostove i uzdrmane strukture na kojima su desetljećima građeni mir i suradnja u posthladnoratovskom svijetu.
Nasuprot Trumpu, Biden je prepoznatljiv kao izvrstan poznavatelj međunarodne politike i kao najeuropskiji predsjednik poslije Clintona.
Izuzetno krcata Bidenova agenda je otpočela sastankom na vrhu skupine G7 u Velikoj Britaniji, a završila razvikanim susretom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Ženevi.
Između tih dvaju događaja održan je strateški summit NATO-a u Bruxellesu te poseban summit na razini Europske unije i SAD-a.
Na sastanku G7 u engleskom primorskom ljetovalištu Carbis Bay lideri najvažnijih industrijaliziranih zemalja zapadnog svijeta pronašli su novu sinergiju u ponovno uspostavljenoj komunikaciji i otvorenosti transparentne transatlantske suradnje.
Ovogodišnji summit G7 je obilježila preokupacija sudionika s pitanjima izazova koje predstavlja Kina koja je na putu da postane ne samo najjača ekonomska sila nego i vojna velesila. Povezano s time jedan od najvećih izazova za zapadne demokracije u ovom stoljeću predstavlja strateško zbližavanje Pekinga i Moskve
Nisu zaboravljene Trumpove kritike i zanovijetanja o G7 kao anakronoj organizaciji kojom je on pokušao manipulirati, a povremeno ju i ignorirati.
Sjećamo se šoka kada je prije dvije godine ranije napustio G7 summit kako bi odletio u Singapur na sastanak sa svojim novim prijateljem, sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom.
Ovogodišnji summit G7 je obilježila preokupacija sudionika s pitanjima izazova koje predstavlja Kina koja je na putu da postane ne samo najjača ekonomska sila nego i vojna velesila. Povezano s time jedan od najvećih izazova za zapadne demokracije u ovom stoljeću predstavlja strateško zbližavanje Pekinga i Moskve.
NATO summit je bez prisutnosti iritantnog Trumpa održan u skladu i konstruktivnom duhu usprkos nizu složenih izazova o kojima se raspravljalo.
Više nego ikada ranije ovogodišnji summit je pokazao kako se NATO sve više transformira iz jednog euro-američkog hladnoratovskog instrumenta mira u globalni obrambeni savez te se sve više okreće Aziji i novim tehnološkim izazovima.
Uvod u zaključni komunike (dio većeg završnog dokumenta od 50-ak stranica) ukazuje na promjene i usredotočenost.
”Mi, čelnici država ili vlada 30 saveznika u NATO-u okupili smo se u Bruxellesu kako bismo potvrdili naše jedinstvo, solidarnost i koheziju te otvorili novo poglavlje u transatlantskim odnosima u vrijeme kada sigurnosno okruženje s kojim se suočavamo postaje sve složenije”.
Kao glavni izazovi u dokumentu se eksplicitno ili opisno navode agresivni potezi Rusije, razni oblici terorizma, potkopavanje međunarodnog poretka temeljenog na zajedničkim pravilima i demokraciji, već spomenuti uspon Kine, kibernetičke, hibridne i druge asimetrične prijetnje, uključujući kampanje dezinformiranja, sve sofisticiranije tehnologije, klimatske promjene i svemirske aktivnosti.
U programu reformi NATO-a do 2030. godine predviđa se jačanje političkih konzultacija, jačanje obrane i odvraćanja, otpornost, tehnološku izvrsnost, zajedničke obrambene sposobnosti temeljene na zajedničkim pravilima, osposobljavanje i podršku partnerima, razvoj novog strateškog koncepta i rješavanje pitanja utjecaja klimatskih promjena na sigurnost.
Gore navedene izazove i programski sadržaj smo preuzeli iz navedenog dokumenta kao ilustraciju složenosti izazova koje ovdje zbog ograničenog prostora ne možemo podrobnije komentirati.
Svjestan neodrživosti i kontraproduktivnosti pogoršanih odnosa između SAD-a i Rusije Joe Biden je u travnju predložio susret dvojice predsjednika.
Taj poziv je došao kao iznenađenje s obzirom na to što je Biden samo mjesec dana ranije Putina u jednom intervjuu nazvao ubojicom, a ruske pozive na javne rasprave Washington je ignorirao.
Uslijedilo je međusobno protjerivanje diplomata i potpuni prekid komunikacija.
Odnosi dviju zemalja su znatno pogoršani već ranije, od ruske aneksije Krima i njihove otvorene podrške ruskim pobunjenicima u jugoistočnoj Ukrajini.
U novije vrijeme je Bijela kuća pooštrila sankcije protiv Rusije zbog navodnog miješanja u američke izbore, a vrhuncu krize je doprinijelo masovno stacioniranje ruskih vojnih postrojbi uz ukrajinsku granicu.
Iz tih i inih razloga je sav miroljubivi svijet pozdravio summit Bidena i Putina koji je održan prošle srijede u Ženevi.
Poslije katastrofalnih odnosa s nepredvidivim Trumpom dolazak novog američkog predsjednika primljen je od europskih lidera s olakšanjem i sveprisutnom anticipacijom obnove višestruko poremećenog partnerstva
Kao prvi opipljivi rezultat susreta bila je odluka o vraćanju ambasadora. Još važnija je njihova odluka da će početi integrirani bilateralni dijalog o strateškoj stabilnosti te pripremiti temelje za buduće mjere kontrole naoružanja i smanjenja rizika od uporabe nuklearnog oružja.
Bidenu je u susretu s Putinom mnogo pomogao strateški prijedlog koji je za poboljšanje odnosa s Rusijom dan prije njihova susreta objavila Europska komisija.
Komisija ukazuje na to da Rusija pokušava destabilizirati Europsku uniju i njezine države članice, te predlaže da EU vodi politiku koja se sastoji od triju elemenata: otpor takvom ponašanju Rusije, ograničavanje područja na kojima Rusija može naškoditi Europi, što, primjerice, znači energetsku diverzifikaciju i kibernetičku sigurnost, i kao treće: angažman, to jest suradnju s Rusijom na područjima od zajedničkih interesa kao što su borba protiv klimatskih promjena ili pandemije bolesti COVID-19.
Komisija predlaže da EU u svojim stavovima prema Rusiji koristi sva tri elementa istodobno – i otpor i ograničavanje i angažman.
Američki predsjednik je prošlog tjedna u Europi uspio u svojoj nakani da pokrene najvažnije svjetske demokracije u zajedničkoj mobilizaciji otpora vodećim autokratskim režimima svijeta kao što su Rusija i Kina.
Kao podsjetnik na suvremene realnosti važno je naglasiti da Rusija iako ima ogromnu armiju i raspolaže silnim atomskim naoružanjem po gospodarskoj učinkovitosti ipak je samo malo iznad Španjolske.
Dugoročno gledano najveću opasnost za zapadne demokracije i svijet ne predstavlja više Rusija nego Kina.
Stoga su u pravu G7 i NATO što su strateški ukazali na tu novu globalnu činjenicu.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Reagan je najavio rušenje carstva zla i SSSR.Tu je i Putinov
- Odlazak dvojice velikih Osječana individualne superiornosti
- Osijek proslavili međunarodni doktor(ant)i teologije
- Svesrdno preporučam dokumentarnu seriju ”What’s up Israel”
- Osječani se ponose svojim Pravednikom među narodima
- O prolaznosti vremena uz početak nove godine
- Nogometno navijanje i religioznost imaju slične učinke
- Treba moliti za progonjene kršćane
- Otišao je Gordon Fee, velikan duha, riječi i znanosti
- Visoko obrazovanje bez etike i izvrsnosti?
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.