Bilo bi lijepo kad bismo se osjećali voljeno

Papa Franjo

Svetkovina Presvetoga Trojstva, 7. lipnja 2020.

Evanđelje (usp. Iv 3, 16-18) na blagdan Svetog Trojstva jezgrovitim jezikom apostola Ivana pokazuje otajstvo Božje ljubavi prema svijetu, njegovu stvorenju. U kratkom dijalogu s Nikodemom Isus se predstavlja kao Onaj koji ispunjava Očev naum spasenja prema svijetu. On kaže: “Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca” (r. 16). Ove riječi pokazuju da je djelovanje triju božanskih Osoba – Oca, Sina i Duha Svetoga – jedan jedincati naum ljubavi koji spašava čovječanstvo i svijet, to je naum spasenja za nas.

Bog je stvorio dobar, lijep svijet, ali nakon grijeha svijet je obilježen zlom i pokvarenošću. Mi muškarci i žene smo grešnici, svi mi, zato je Bog mogao intervenirati da sudi svijetu, da uništi zle i kazni grešnike.

On, naprotiv, ljubi svijet, usprkos njegovim grijesima; Bog ljubi svakoga od nas čak i kad griješimo i udaljimo se od njega. Bog Otac toliko ljubi svijet da radi njegova spasenja daje ono što mu je najdragocjenije: svoga jedinorođenoga Sina, koji daje svoj život za ljude, uskrsava, vraća se k Ocu i zajedno s njim šalje Duha Svetoga.

Trojstvo je dakle Ljubav, koja je sva u službi svijeta, koja želi spasiti i izvesti novo stvaranje.

Danas, misleći na Boga Oca i Sina i Duha Svetoga, mislimo na Božju ljubav! I bilo bi lijepo kad bismo se osjećali voljeno. “Bog me ljubi”: to je današnji osjećaj.

Današnji nas blagdan poziva da se dopustimo očarati Božjom ljepotom; to je ljepota, dobrota i nepresušna istina. Ali i ljepota, dobrota i ponizna istina, koja nam je blizu, koja se utjelovila da bi ušla u naš život, u našu povijest, u moju povijest, u povijest svakog od nas kako bi je svaki muškarac i žena mogli susresti i imati vječni život

Kad Isus kaže da je Otac dao svoga jedinorođenog Sina, odmah se nekako sjetimo Abrahama i njegova prinošenja sina Izaka, o kojem govori knjiga Postanka (usp. 22, 1-14): ovdje je “mjera bez mjere” Božje ljubavi.

Sjetimo se također kako se Bog objavljuje Mojsiju: pun nježnosti, milosrdan, suosjećajan, spor na srdžbu i bogat milošću i vjernošću (usp. Izl 34, 6). Susret s tim Bogom ohrabrio je Mojsija, koji se, kako se pripovijeda u Knjizi Izlaska, nije bojao stati između naroda i Gospodina, rekavši mu: “Premda je narod tvrde šije, oprosti naše grijehe i naše opačine i primi nas za svoju baštinu!” (r. 9). I tako je Bog poslao svoga Sina. Mi smo sinovi u Sinu snagom Duha Svetoga! Mi smo Božja baština!

Draga braćo i sestre, današnji nas blagdan poziva da se dopustimo očarati Božjom ljepotom; to je ljepota, dobrota i nepresušna istina. Ali i ljepota, dobrota i ponizna istina, koja nam je blizu, koja se utjelovila da bi ušla u naš život, u našu povijest, u moju povijest, u povijest svakog od nas kako bi je svaki muškarac i žena mogli susresti i imati vječni život. A to je vjera: prihvatiti Boga-Ljubav, prihvatiti toga Boga-Ljubav koji se daje u Kristu, koji nam daje Duha Svetog koji nas pokreće; otvoriti se susretu s njim i uzdati se u nj.

To je kršćanski život. Ljubiti, susresti Boga, tražiti Boga; i On prvo traži nas, On prvi nas susreće.

Neka nam Djevica Marija, u kojem se nastanilo Trojstvo, pomogne otvorena srca prihvatiti Božju ljubav, koja nas ispunjava radošću i daje smisao našem putovanju ovim svijetom, usmjeravajući ga uvijek prema cilju koji je Nebo.

(IKA/Vatican News)

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Dante Alighieri je prorok nade
• Treba nam ekološka reorganizacija gospodarstva
• Bogu dati prvo mjesto u životu
• Bože, budi uz potrebite u ovim teškim vremenima
• Molimo za liječnike i svećenike koji daju život za vjernike
• Treći dan uskrsnuo: smisao i važnost uskrsnuća za spasenje
• Europska unija danas je suočena s epohalnim izazovom
• Iz ovog možemo izaći samo zajedno
• Poruka pape Franje za korizmu 2020.
• Mir kao put nade: dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje

» Svi tekstovi ovog autora