Jadranka Brnčić
Kojom bismo riječju mogli sažeti temeljne biblijske događaje? Jedan od odgovora svakako jest: Izlazak ili oslobođenje od ropstva.
U biblijskim tekstovima, uključujući Tanah i novozavjetne tekstove, čitati je različite perspektive razumijevanja ropstva i oslobođenja. Riječi je o neodvojivim razinama: od političke do duhovne. Tekstovi svjedoče o političkom ropstvu u Egiptu, Asiriji i Babilonu, o duhovnom ropstvu idolopoklonstvu i onom što se u kršćanstvu naziva grijehom (odvojenosti od Boga i ropstvu ljudskim uvjetovanostima).
Oslobođenje u biblijskim tekstovima ponajprije znači: povratak u Obećanu zemlju (ili u nebeski Jeruzalem). Razumije se, također na različitim razinama: od dolaska na konkretan komad zemlje na kojem će pleme i narod živjeti slobodno od tuđih upletanja do duhovne slobode o kakvoj govore proroci i Isus.
Biblijski tekstovi govore o oslobođenju kakvo isključuje ma kakvu podložnost, i političku i duhovnu, na putu u našu autentičnu slobodu u kojoj smo stvoreni i u kojoj jedino možemo biti zajedno.
Riječi je o ulasku u novu razinu svijesti u kakvoj otkrivamo i prepoznajemo u sebi ikonu Božju, kao slobodna bića. Oslobođenje naroda nužno dolazi po oslobođenju čovjeka kao takvog.
Življeno stanje što prati proces oslobađanja jest jednom riječju: kriza.
Urušavanje staroga svijeta da bi novi mogao nastati.
Hebreji se opiru tegobama puta i neizvjesnosti u koju ulaze prateći Mojsija. Progone svoje proroke koji radikalno dovode u pitanje teologiju na kojoj grade svoja uvjerenja. Petar ne prihvaća Isusov pristanak na osudu i razapinjanje. Međutim, oslobođenje ne dolazi bez porođajnih muka.
Prelazak iz staroga u trajno novo sabire se u hebrejskoj riječi Pesah (jedno od značenja te riječi i jest: prelazak).
Židovi se prisjećaju svojih prelazaka u slavljenju seder Pesah, večere za kojom prepričavaju temeljne biblijske događaje oslobođenja. Kršćani se prisjećaju Isusova Prelaska u liturgijskom vazmenom trodnevlju. Spominju se Isusove muke, smrti i uskrsnuća.
Današnja kriza poziva Židove da na seder Pesah ne zovu tek pripadnike Izabrana naroda te ostavljaju potopljene Egipćane ili pobijeđene Asirce, Babilonce i danas Palestince.
Kriza poziva kršćane da iz mističnog Tijela Kristova ne isključuju ljude koji nisu kršćani ili uopće vjernici.
Cijeli svijet sada sjedi za stolom i lomi isti kruh. Štoviše, s nama sjedi i cjelokupno stvorenje. Zacijelo ne ubijeno na našem tanjuru, nego u zajedničkom uzdisaju za slobodom.
Biološka smrt zacijelo nije ono najstrašnije što nam se može i kad-tad hoće dogoditi. Uskrsnuće zacijelo nije tek puka reanimacija leša, nego ljudskog duha.
Kojom bismo, dakle, riječju mogli sažeti temeljne ljudske događaje? Jedan od odgovora svakako jest: oslobođenje od ropstva. Od staroga svijeta. Od ropstva strahu. Od naših uvjetovanosti i odvojenosti.
!חג פסח שמח
Sretan Vazam!
Христос васкрсе!
Dobar nam bi Prelazak!
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Britanska monarhija, Crkva i sinodalnost
- S odlaskom profesora Žmegača otišao je cijeli jedan svijet
- Želim li da se svijet promijeni?
- Prostor za trećeg(a) – opće dobro – u dijalogu
- Antisemitizam u Hrvatskoj i dalje je prisutna anomalija
- Susret s Irinom iz Mariupolja
- Refleksija uz rat u Ukrajini: što znači – biti za mir?
- Thich Nhat Hanh – učitelj za 21. stoljeće
- Sretna još jedna ili nova 2.0 godina
- Valja se zaštititi od utjecaja kaotičnog
