autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Budućnost religije (1)

Autor: Miroslav Volf / 29.12.2018. Leave a Comment

Miroslav Volf

Miroslav Volf

Marginalni redovnik imenom Martin Luther 1517. započeo je vjersku revoluciju. Pedeset godina kasnije, vjerski, društveni i politički ustroj Europe nepovratno se izmijenio. Izum tiskarskog stroja najvažnije je tehnološko ostvarenje 15. stoljeća. Bez njega ne bi bilo reformacije.

No, 1567. svijet nije bio puno drugačiji od vremena u kojemu je Luther objavio kritičke teze o stanju latinskog kršćanstva. Ljudi su i dalje živjeli u istim kućama, jeli istu vrstu hrane i manje više nosili istu vrstu odjeće; koristili su ista prijevozna sredstva te su vodili ratove istom vrstom oružja; kad bi se razboljeli, istim liječničkim procedurama zacjeljivali bi svoje rane i liječili bolesti.

Te 1517. nikome ne bi palo na pamet organizirati pisanje niza članaka o svijetu kakav će izgledati za pedeset godina; svi su znali kako će svijet izgledati: isti kakav je bio i 1517. Snažno su tada odjekivale riječi autora knjige Propovjednika, napisane pet stoljeća prije Krista: ”Što je bilo, opet će biti, i što se činilo, opet će se činiti, i nema ništa novo pod suncem (1,9).”

Većina obrazovanih ljudi na Zapadu, bez obzira žive li u Atlanti, Buenos Airesu, Sydneyu ili Zagrebu, misle da budućnost religije nije svijetla. Vjeruju da će utjecaj religije postupno opadati i da će vjernici s vremenom postati manjina, maleni otoci kulturalne zaostalosti, točkice na obzoru čovječanstva koje se bavi svojim svjetovnim poslovima

Istina je da su mislioci poput Thomasa Morea (ili Platona, puno stoljeća prije njega) pisali o idealnim društvima. No, Moreova ”Utopija” (1516.) predstavljala je vježbu moralne imaginacije; u njoj se ne nalaze upute kako preurediti svijet. Podnaslov knjige svjedoči o njezinu ”sanjalačkom” duhu: ”Prava zlatna knjižica, korisna koliko i zabavna, o najboljem uređenju države i o novom otoku Utopiji.”

Samo su luđaci očekivali da će njihova djeca za života doživjeti ostvarenje vizije iz ”Utopije”. Sam More to svakako nije.

Naša kći Mira Frances rodila se 2017. Kada razmišljam o svijetu u kojemu će živjeti s navršenih 50 godina, siguran sam da neće biti istovjetan onome u kojemu je rođena. U knjizi ”Ubrzavanje” iz 2005. Hartmut Rosa tvrdi da ubrzavanje predstavlja temeljnu značajku moderne: ono se ne odnosi samo na tempo života već i na ubrzavanje društvenih promjena i, nadasve, na ubrzavanje tehnološkog razvoja. Znamo da će za pedeset godina svijet biti značajno drugačiji nego danas, čak i ako točno ne znamo kako će izgledati, što ću kasnije i objasniti.

Tema mojega članka nije svijet kao cjelina, već jedan njegov važan dio: religija. Kakvo će biti ”stanje religije” 2068. godine? Hoće li religije postojati ili će možda ustuknuti pred širenjem univerzalne ”sreće”, kakvu je zamislio Aldous Huxley u ”Vrlom novom svijetu”?

Ako i prežive, kakvu će ulogu imati u životima pojedinaca i društava?

”Religije” o kojima ovdje pišem neki stručnjaci nazivaju ”svjetskim” ili ”sekundarnim religijama” – poput budizma, kršćanstva, židovstva i islama – nastalih kao posljedica ”aksijalnih transformacija”. Te se religije na mnogo načina razlikuju od ”primarnih” ili ”lokalnih religija”, posebice u svojim tvrdnjama da sadrže vizije istinskoga i dobroga života za sva ljudska bića, ne pripadajući tako nijednoj određenoj skupini ili plemenu.

Njihova univerzalnost posljedica je njihova naglaska na transcendenciji, na postojanju drugog ”svijeta” iz kojega je ovaj naš svijet nastao i/ili koji je izvorom njegovih najviših vrednota.

Ne slažu se svi stručnjaci oko prikladnosti oznake ”svjetska religija”.

U knjizi ”Ubrzavanje” iz 2005. Hartmut Rosa tvrdi da ubrzavanje predstavlja temeljnu značajku moderne: ono se ne odnosi samo na tempo života već i na ubrzavanje društvenih promjena i, nadasve, na ubrzavanje tehnološkog razvoja. Znamo da će za pedeset godina svijet biti značajno drugačiji nego danas, čak i ako točno ne znamo kako će izgledati

Nije mi ovdje namjera uvjeravati vas u ispravnost svojih ili pogrešnost njihovih stavova. Taj termin koristim samo kako bih naglasio da pod terminom ”religija” mislim na vjerske tradicije koje se tiču čovjeka kao takvoga bez obzira u kojem vremenu i na kojem mjestu živio.

Zapravo, uglavnom ću pisati o jednoj takvoj religiji, onoj koju prihvaćam i najbolje poznajem – o kršćanskoj vjeri. No, prije no što pokušamo proviriti u budućnost, podsjetimo se na osnovne činjenice o širenju i ulozi religija u današnjem vremenu.

Većina obrazovanih ljudi na Zapadu, bez obzira žive li u Atlanti, Buenos Airesu, Sydneyu ili Zagrebu, misle da budućnost religije nije svijetla. Vjeruju da će utjecaj religije postupno opadati i da će vjernici s vremenom postati manjina, maleni otoci kulturalne zaostalosti, točkice na obzoru čovječanstva koje se bavi svojim svjetovnim poslovima.

Većina obrazovanih ljudi u današnje vrijeme prihvaća tzv. sekularizacijsku tezu koja protekla dva stoljeća prevladava u razmišljanju o budućnosti religije: religije će završiti na smetlištu dijelom beskorisnih, a dijelom štetnih iluzija; znanstveni i tehnološki napredak učinit će ih suvišnima.

Dakle, hoćemo li 2068. živjeti u sekularnom svijetu?

Pripadnici obrazovanog sloja građanstva su 1950. o budućnosti religije razmišljali vrlo slično kao i danas: očekivali su da će religija do 2000. godine postati marginalna i nevažna. Kao što sam spomenuo u knjizi ”Pod istim krovom” iz 2017., u trideset pet godina, od 1970. do 2005., religije su strelovito rasle i u apsolutnom i u relativnom smislu. Povećao se broj sljedbenika svih svjetskih religija, a većina religija može se ponositi izvanrednim rastom: budisti od 233 na 379 milijuna, kršćani od 1,236 na 2,135 milijardi, hinduisti od 463 na 870 milijuna, židovi od 14 na 15 milijuna, muslimani od 554 milijuna na 1,314 milijardi.

Od 2005. svjetske religije nastavile su rasti, posebice kršćanstvo i islam. Na primjer, očekuje se da će do 2030. godine broj muslimanskog stanovništva narasti na 2,2 milijarde. U razdoblju od 1970. do 2005. godine broj pripadnika spomenutih religija rastao je i u relativnom smislu: od 67,8% na 72,4% svjetske populacije.

No, danas religije ne bilježe samo silovit rast; one značajno utječu na javni život.

Religija je 1950. bila puno više ograničena na privatni prostor pojedinca nego danas.

U protekla četiri desetljeća, utjecaj religije na politiku obrnuo je svoj smjer i sve je snažniji na svakom kontinentu i u svim velikim svjetskim religijama

Autori knjige ”Božje stoljeće” iz 2011. godine, s podnaslovom ”Povratak religije i globalna politika”, primjećuju promjenu uloge i ambicija religije na početku dvadeset prvog stoljeća: ”U protekla četiri desetljeća, utjecaj religije na politiku obrnuo je svoj smjer i sve je snažniji na svakom kontinentu i u svim velikim svjetskim religijama.

Religija je ranije bila ograničena na dom, obitelj, selo, džamiju, sinagogu, hram i crkvu, dok danas utječe na parlamente, predsjedničke palače, lobističke urede, kampanje, vojne kampove, pregovaračke sobe, protestna okupljanja, gradske trgove i disidentske zatvorske ćelije. Radno mjesto sve više postaje prostor za molitvene skupine i proučavanje svetih spisa.”

(Nastavlja se).

(Prenosimo s portala Večernjeg lista).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

 

Još tekstova ovog autora:

  • Budućnost religije (4)
  • Budućnost religije (3)
  • Budućnost religije (2)

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: FELJTON Tagged With: Aldous Huxley, budućnost, Hartmut Rosa, islam, kršćanstvo, Martin Luther, Miroslav Volf, more, religija

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT