autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Budućnost religije (3)

Autor: Miroslav Volf / 16.01.2019. Leave a Comment

Miroslav Volf

Miroslav Volf

Oni koji očekuju da će ubrzavanje znanstvenog i tehnološkog napretka dokrajčiti religije čine dvije pogreške – jednu glede religije, a drugu glede znanosti i tehnologije.

Pogreška glede religije ima dva aspekta. Prvi se odnosi na uvjerenje da je religija primitivna znanost.

U nedostatku argumentiranih i metodološki strogih objašnjenja, ljudi koriste vjersku maštu za objašnjavanje izvora i naravi svemira. Na primjer, kršćani, uz židove i muslimane, tvrde da je Bog stvorio ljudska bića. No, oni griješe, kažu kritičari, jer znamo da je proces, započet Velikim praskom prije 13,8 milijardi godina, rezultirao nastankom ljudskih životinja.

Kao primitivna znanost, zaključuju kritičari, religija je zastarjela i suvišna “znanost”. Iracionalna je i na mnoge načine štetna.

S jednim svojim kolegom ateistom na Yaleu predavao sam predmet Vjera i globalizacija. U jednom trenutku, tijekom predavanja, stavio je ruku u svoj džep, izvadio pilulu i pokazao je studentima. Religiozni ljudi, kada obole, mole se Bogu vjerujući da će učiniti čudo, rekao je on; ateisti, nastavio je, oslanjaju se na čudesa suvremene medicine, poput ove malene pilule koja smanjuje krvni tlak čim je popijete. S pilulom u ruci, zaključio je da suvremena medicina očito ima bolji učinak od Boga

No, pogrešno je kršćansku vjeru shvaćati kao “znanost” koja se natječe s prirodnim znanostima u objašnjenju nastanka i funkcioniranja svijeta.

Dakako, kršćanska vjera sadrži pripovijesti o stvaranju čiju istinitost tvrdi; štoviše, pouzdanost vjere ovisi o istinitosti tih pripovijesti. No, istinitost pripovijesti o stvaranju razlikuje se od znanstvenih teorija: njima se ne želi “objasniti” u znanstvenom smislu te riječi. Na primjer, izjavom da je Bog stvorio čovjeka, ne želi se Božje djelovanje umetnuti u lanac svjetovnih uzroka i posljedica, već se tvrdi da su ljudska bića, zajedno s čitavim svijetom, plod Božje ljubavi.

Zagovaratelji stava o religiji kao primitivnoj znanosti često tvrde da ona također funkcionira kao primitivna tehnologija. Time čine drugu pogrešku glede religije.

Kako bi u svijetu uspješno živjeli, ljudi svojom okolinom moraju manipulirati i učiniti je upotrebljivom za svoje ciljeve; moraju pripremati hranu, graditi zaklon i praviti odjeću, braniti se od grabežljivaca, bolesti itd. Ako to ne uspiju, umiru.

Budući da su se njihovo znanje i moć pokazali nedostatnim za izvršavanje ovih zadataka, utekli su se magiji i obredima, čarolijama i molitvama, sve radi uvjeravanja viših sila da za njih učine ono što sami nisu kadri napraviti. Kao primitivna tehnologija, zaključuju kritičari, religija je zastarjela i suvišna.

S jednim svojim kolegom ateistom na Yaleu predavao sam predmet Vjera i globalizacija. U jednom trenutku, tijekom predavanja, stavio je ruku u svoj džep, izvadio pilulu i pokazao je studentima. Religiozni ljudi, kada obole, mole se Bogu vjerujući da će učiniti čudo, rekao je on; ateisti, nastavio je, oslanjaju se na čudesa suvremene medicine, poput ove malene pilule koja smanjuje krvni tlak čim je popijete. S pilulom u ruci, zaključio je da suvremena medicina očito ima bolji učinak od Boga.

Nakon što je završio, okrenuo sam se prema njemu i rekao: “Vi i ja slažemo se oko jedne vrlo važne stvari: obojica niječemo istoga boga!” Zbunjeno me pogledao. “Bog kojega vi niječete nespojiv je s čovjekovim radom i domišljatošću. Zapravo, nespojiv je sa svim svjetskim procesima. I ja niječem takvoga boga. Nasuprot tome, Bog u kojeg ja vjerujem omogućuje cjelokupnost svjetske zbilje u svoj njezinoj kompleksnoj dinamici, uključujući čovjekov rad i domišljatost.”

O takvome Bogu govore prve stranice Biblije. U Edenskom vrtu, Bog nije bacio hranu s neba u usta Adama i Eve i nije pritiskao njihove čeljusti kako bi je sažvakali. Oni su radili za hranu, obrađivali su i održavali vrt, a Bog je u njihovu radu i kroz njega djelovao. Pogrešno je misliti da se ljudski rad, uključujući sve tehnološke napretke što ih je čovječanstvo ostvarilo, i božanski rad, uzajamno isključuju.

Izjavom da je Bog stvorio čovjeka, ne želi se Božje djelovanje umetnuti u lanac svjetovnih uzroka i posljedica, već se tvrdi da su ljudska bića, zajedno s čitavim svijetom, plod Božje ljubavi

Bog u kojega smo mogli vjerovati dok još nismo imali pojma kako je svijet nastao, kada je lavanda bila najbolji antiseptik, a jedino prijevozno sredstvo žuljevite bose noge – u istog tog Boga možemo vjerovati nakon što smo naučili istraživati astrofizička i kvantna svojstva crnih rupa, uređivati genome kako bismo spriječili bolesti i poboljšali ljudske sposobnosti te počeli bezbrižno koristiti samovozeće automobile.

Pretpostavimo da se slažete sa mnom: budući da se Božje djelovanje i ljudska domišljatost međusobno ne natječu, možemo vjerovati u Boga bez obzira na izvanredne napretke u znanosti i tehnologiji. No, zbog čega bismo uopće vjerovali?

Time dolazim do pogreške o religiji sadržane u tezi prema kojoj će zbog razvitka znanosti i tehnologije religija odumrijeti.

Biti čovjekom znači živjeti prema određenoj viziji istinitoga i dobroga života. Vizija dobrog života skica je naše ljudskosti; ona sadrži kriterije – “tablice vrednota”, da upotrijebim frazu Friedricha Nietzschea – koji određuju što je vrijedno željeti i kako bismo trebali živjeti.

Svatko od nas živi u skladu s nekom takvom vizijom. Ako je svjesno prihvaćamo, držimo je pred svojim očima i svoje živote pokušavamo uskladiti s njom. Ostane li nerazvijena i zakopana ispod razine svijesti, on ipak biva utkana u strukturu naših vjerovanja i praksi i tako upravlja nama na nesvjesnoj razini.

Budući da su vizije dobroga života po definiciji normativne, znanost ih ne može formulirati. Spoznaja o onome što je bilo, što jest ili što će vjerojatno biti, bez obzira koliko točna i detaljna bila, ne može nam propisati što bi trebalo biti.

Glavna uloga znanosti glede dobroga života sastoji se u tome da produbi spoznaju o ljudskom ponašanju i identificira najučinkovitija sredstva koja bi nam pomogla živjeti u skladu s odlukama koje smo donijeli na temelju razloga koji nisu vezani uz znanost.

Zamislimo da smo odlučili žrtvovati svu svoju privatnost te smo dopustili da se o nama prikupe svi dostupni podaci – svi naši razgovori i prepiske, podaci o našemu zdravlju i navikama, o povijesti naših kupnja, o knjigama koje smo čitali i filmovima koje smo gledali, o svim komentarima koje smo o njima iznijeli itd.

Vrlo inteligentni algoritam mogao bi iznijeti iznimno točan izvještaj o našem karakteru te bi nam u mnogim situacijama mogao pouzdano predvidjeti ponašanje.

Bog u kojega smo mogli vjerovati dok još nismo imali pojma kako je svijet nastao, kada je lavanda bila najbolji antiseptik, a jedino prijevozno sredstvo žuljevite bose noge – u istog tog Boga možemo vjerovati nakon što smo naučili istraživati astrofizička i kvantna svojstva crnih rupa, uređivati genome kako bismo spriječili bolesti i poboljšali ljudske sposobnosti te počeli bezbrižno koristiti samovozeće automobile

Čak bi se mogao i ostvariti scenarij s kojim Yuval Noah Harari završava svoje djelo “Homo Deus: kratka povijest sutrašnjice” iz 2017. godine, da nas algoritam ”poznaje bolje no što poznajemo sami sebe”.

No, taj inteligentni algoritam ne bi nam mogao reći što bismo trebali biti i što bismo trebali činiti.

Mogao bi nam reći što želimo i što smatramo poželjnim, čak i što bismo željeli smatrati poželjnim, no zanijemio bi kada je riječ o tome što bismo trebali biti.

Znanost nam ne može pružiti viziju istinskoga i dobroga života. Za viziju istinskoga i dobroga života moramo se obratiti religiji.

Ona može biti neteistička religija (poput budizma i konfucijevstva), kvazireligija (poput raznih suvremenih ateističkih humanizama ili čak Nietzscheove filozofije) ili može biti teistička religija (poput židovstva, kršćanstva i islama).

No, bit će to religija, a ne svjetonazor; ne puka filozofija, već vizija života koja zahtijeva egzistencijalno opredjeljenje.

(Nastavlja se).

(Prenosimo s portala Večernjeg lista).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Budućnost religije (4)
  • Budućnost religije (2)
  • Budućnost religije (1)

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: FELJTON Tagged With: Bog, filozofija, globalizacija, kršćanska vjera, Miroslav Volf, religija, svjetonazor, Yuval Noah Harari

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

Piše: Srećko Pulig

Ex libris D. Pilsel

Nema li Boga?

Nema li Boga?

Piše: Viktor Ivančić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. I Jovo i Ante kažu Banija

    I Jovo i Ante kažu Banija

    vedran-srsen
  2. Sramota

    Sramota

    marinko-culic
  3. Tajna hrvatskog serklaža

    Tajna hrvatskog serklaža

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Pitanje pomirenja je obaveza kršćana, a ne dobra volja

    Pitanje pomirenja je obaveza kršćana, a ne dobra...

    nenad-jovanovic
  2. Lazo Đokić: Antifašisti su deveto prase

    Lazo Đokić: Antifašisti su deveto prase

    nenad-jovanovic
  3. Neželjeno nasljedstvo

    Neželjeno nasljedstvo

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.