autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Budućnost religije (4)

Autor: Miroslav Volf / 05.02.2019. Leave a Comment

Miroslav Volf

Miroslav Volf

Religije mnogo toga čine, a neke stvari koje čine – ili ono što ljudi čine u ime religije ili čine skrivajući se iza plašta religije – duboko su zabrinjavajuće.

Na primjer, ljudi često koriste religiju kako bi razlikovali između “nas” i “njih” te dali utemeljenje za političko jedinstvo i suradnju u određenom društvu. Funkcija je to takozvane političke religije.

Religije su to činile stoljećima i činit će to i u budućnosti jer su, prema procjeni Yuvala Noaha Hararija, ljudima potrebne “izmišljene priče” kako bi pripadali zajednici i surađivali. Bog tako “služi naciji”, što je i podnaslov poglavlja o religiji u njegovoj knjizi iz 2018. godine, 21 lekcija za 21. stoljeće.

Po njegovu mišljenju, uloga je religije da odredi “o kome bismo se trebali brinuti, a na koga bismo trebali bacati bombe”.

Ako je Bog jedan, onda je on nužno Bog svih ljudi; vjernici u takvoga Boga mogu svoju državu voljeti samo u zajednici sa svim drugim državama i moraju djelovati u skladu s univerzalnim moralnim pravilima, a ne voditi se svojim nacionalnim interesom

No, pretvaranjem kršćanske vjere u političku religiju izdajemo njezinu univerzalnost. Poput drugih svjetskih religija, kršćanstvo je namijenjeno svakome čovjeku.

Ako je Bog jedan, onda je on nužno Bog svih ljudi; vjernici u takvoga Boga mogu svoju državu voljeti samo u zajednici sa svim drugim državama i moraju djelovati u skladu s univerzalnim moralnim pravilima, a ne voditi se svojim nacionalnim interesom.

Kršćansku vjeru se dakako može shvatiti kao obilježje identiteta, međutim ključna odlika njezinih glavnih uvjerenja je da određuju kako bismo trebali živjeti.

Kršćanska vjera je vizija istinitoga i dobroga života. Isto se odnosi i na druge svjetske religije.

Živjeti znači egzistencijalno se opredijeliti za usmjeravanje vlastitog života prema nekom konačnom; živjeti znači imati “predmet” ljubavi koji objedinjuje sve naše čežnje te daje smisao našim životima.

Takvo egzistencijalno opredjeljenje moguće je samo kao čin povjerenja – ne slijepoga povjerenja, već povjerenja koje ipak uključuje rizik.

U takvom egzistencijalom opredjeljenju uvijek želimo više no što racionalno možemo opravdati i više no što možemo zajamčiti da ćemo uspjeti ostvariti.

Nešto drugačije kazano, kao ljudska bića ne možemo izbjeći rizik usmjeravanja naših života, vođeni “pretpostavkama čiji (racionalni) temelji nisu razmjerni važnosti njihovih implikacija i dosegu njihovih tvrdnji”, kako je to napisao ateistički mislilac Roberto Unger u knjizi “Religija budućnosti” iz 2014. godine.

Možemo umovati o dobrim i lošim stranama prihvaćanja određene vizije života, no naposljetku, riječima Blaisea Pascala u “Mislima”, moramo se okladiti. Zapravo, u svakom se trenutku kladimo se, htjeli ili ne: živjeti znači upustiti se u rizik. Pitanje je samo kako mudro riskirati.

Možemo umovati o dobrim i lošim stranama prihvaćanja određene vizije života, no naposljetku, riječima Blaisea Pascala u “Mislima”, moramo se okladiti. Zapravo, u svakom se trenutku kladimo se, htjeli ili ne: živjeti znači upustiti se u rizik. Pitanje je samo kako mudro riskirati

Nije pitanje “ljubimo” li, da upotrijebim izraz crkvenog oca Augustina, i ”vjerujemo” li na ovaj egzistencijalni način; pitanje je što ili koga ljubimo i u što ili koga ćemo imati povjerenja.

U svojim učenjima, svjetske religije nude alternativne “predmete” egzistencijalnog povjerenja i ljubavi. Kroz živote svojih najboljih predstavnika – svojih utemeljitelja, svetaca ili mudraca – religije utjelovljuju istinski i dobar život u danom vremenu i prostoru, omogućavajući nam da zamislimo kakvi bi mogli biti naši životi prihvatimo li njihovu viziju života.

Svjetske religije nisu poput zastarjelih vikinških brodova u koje su se ljudi, prije izuma suvremenih aviona, pouzdavali da će ih prevesti preko oceana života. One pružaju najdugotrajnije i najuvjerljivije vizije dobroga života što ih čovječanstvo poznaje.

Svaka od njih ozbiljan je kandidat za najvažniju životnu odluku koju moramo donijeti.

Dakako, svaka od njih natječe se s drugim religijama oko istinitosti i valjanosti naših života, oko shvaćanja naše same ljudskosti.

Ne mogu sve religije biti istinite, barem ne potpuno jer, iako se njihove vizije dobroga i istinitoga života dijelom preklapaju, one se dobrim dijelom ipak i sukobljavaju.

U susretu sa svjetskim religijama, moramo razborito prosuditi i donijeti temeljnu odluku našega života; ja sam to i sâm učinio, prihvaćajući Isusa Krista kao oličenja naše ljudskosti. Što više moći imamo, to je važnije mudro odabrati osnovno usmjerenje vlastitog života.

Što inteligentnije i moćnije “alate” stvaramo, to nam mora biti jasnije kojim će svrhama ti inteligentni i kompleksni strojevi koristiti. I jedini način razabiranja svrha koje su vrijedne naše ljudskosti sadržan je u spoznaji onoga što je zaista vrijedno našeg povjerenja, što trebamo iznad svega ljubiti, te kakvi ljudi trebamo biti.

Budući da religije sadrže najdugotrajnije odgovore na ova pitanja, ubrzavanje znanstvenog i tehnološkog napretka neće religije učiniti izlišnima, već nužnijima no ikada.

Svjetske religije nisu poput zastarjelih vikinških brodova u koje su se ljudi, prije izuma suvremenih aviona, pouzdavali da će ih prevesti preko oceana života. One pružaju najdugotrajnije i najuvjerljivije vizije dobroga života što ih čovječanstvo poznaje

Hoćemo li 2068. godine, okruženi spektakularnom tehnologijom, prepoznati nužnost religije? Teško je reći. No, jedno je sigurno: ne prepoznamo li je, onda ćemo se, poput svinja iz Isusove prispodobe koje su gazile bisere ne mogavši njima utažiti svoju glad, okrenuti od najvažnijega u našem životu i potratiti ono najbolje od naše ljudskosti.

Koristeći sliku svinja što gaze bisere na želim optužiti one koji odbacuju religiju, već izazvati nas koji je prihvaćamo. Ta nas slika poziva da bisere svoje vjere ne bacimo na smetlište vlastite izobličene religioznosti.

Hoće li kršćanska vjera oblikovati živote 2068. godine?

To ne ovisi toliko o ubrzanom znanstvenom i tehnološkom razvoju koliko o odluci kršćana da ne dopuste da svjetlo njihove vjere nestane u crnoj rupi njihova nedosljednog ponašanja. Znanost i tehnologija ne mogu uništiti kršćansku vjeru.

To mogu učiniti samo sâmi kršćani.
(Kraj feljtona).

(Prenosimo s portala Večernjeg lista).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Budućnost religije (3)
  • Budućnost religije (2)
  • Budućnost religije (1)

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: FELJTON Tagged With: Bog, filozofija, globalizacija, kršćanska vjera, kršćanstvo, Miroslav Volf, Pascal, religija, Roberto Unger, svjetonazor, Yuval Noah Harari

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

Piše: Srećko Pulig

Ex libris D. Pilsel

Nema li Boga?

Nema li Boga?

Piše: Viktor Ivančić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. I Jovo i Ante kažu Banija

    I Jovo i Ante kažu Banija

    vedran-srsen
  2. Sramota

    Sramota

    marinko-culic
  3. Tajna hrvatskog serklaža

    Tajna hrvatskog serklaža

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Pitanje pomirenja je obaveza kršćana, a ne dobra volja

    Pitanje pomirenja je obaveza kršćana, a ne dobra...

    nenad-jovanovic
  2. Lazo Đokić: Antifašisti su deveto prase

    Lazo Đokić: Antifašisti su deveto prase

    nenad-jovanovic
  3. Neželjeno nasljedstvo

    Neželjeno nasljedstvo

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.