autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Bulgakov – Prvi čovjek Kijeva koji pripada cijelom svijetu

Autor: Magdalena Maršavelski / 25.04.2022.

Magdalena Maršavelski

Na ruskoj nacionalnoj televiziji, početkom proljeća 2012. u udarnom terminu, emitirana je serija snimljena prema romanu ”Bijela garda” Mihaila Bulgakova.

Kaotični i krvavi dani građanskog rata 1918. i 1919. i dolazak boljševika na vlast prikazani su kroz sudbinu elitne, intelektualne građanske kijevske obitelji, s puno autorovih autobiografskih iskustava sudionika u ratnim sukobima.

Dvije godine kasnije, scene iz televizijske serije zamijenjene su scenama surove realnosti ruske vojne intervencije u istočnoj Ukrajini, koja je bila tek uvertira u kasniji tragični, genocidni i opasni razvoj događaja kojem dnevno svjedočimo.

Serija je, s ruske strane, propraćena izvrsnim kritikama. Jednom od protagonista dodijeljen je naslov narodnog umjetnika Ruske Federacije, a drugi, nositelj jedne od glavnih uloga, na konferenciji za novinare izjavio je, da je serija – kako je uredno zabilježeno na internetskim stranicama – ”upozorenje da se krvavi pokolj ne ponovi”!

Bulgakovljeva etnička pripadnost i pitanje piščevog nacionalnog identiteta postali su od 1991. temom medija na Zapadu i oružje ruske propagande.

Provocirana novinarskim pitanjima, direktorica Muzeja Bulgakov u Kijevu, Ludmila Gubiauri, odrješito je zaključila: ”Mi ga zovemo Prvim čovjekom Kijeva. Bulgakov nije ni ruski ni ukrajinski pisac. Kao svi veliki pisci on nema nacionalnosti – on pripada cijelom svijetu”.

”Bijela garda”, djelo je nastalo u prvim Bulgakovljevim moskovskim godinama, u kojem je opisana definitivna propast svijeta kojem je autor pripadao. Za obitelj, lojalnoj carističkoj Rusiji i žrtvi vlastitog oportunizma, nadolazeći surovi režim boljševika bila je sudbina, kojoj se nije moglo umaći.

Neskrivene autorove patriotske simpatije prema ruskom imperijalističkom carskom režimu, naglašene u scenskom TV prikazu, iskorištene su kao proruski propagandni materijal i izravni šovinizam prema piščevoj rodnoj Ukrajini.

Turbulentni život Bulgakova, sam po sebi nudi mnoge odgovore. U Kijevu je proveo prvu polovicu života i idilične godine blistavog talentiranog studenta, člana elitne intelektualne obitelji, opisane u spomenutom romanu.

Nakon krvavih obračuna zaraćenih strana, kojima je označen kraj Prvoga svjetskoga rata, našao se u Moskvi, s teškim ratnim traumama i zapleten u čeličnu mrežu boljševičkog režima. Tijekom mračnih moskovskih godina ispunjenih nesigurnom egzistencijom, šikaniranjima i poniženjem, prolazio je teška iskušenja.

Nije bio ”njihov”, djela su mu zabranjivana i rijetko su prolazila cenzuru, a i ono što bi dospjelo na scenu teatra, brzo je skidano s repertoara. Kritike su bile nemilosrdne. Nekoliko godina prije smrti dobio je ponižavajući posao pomoćnika režisera u kazalištu.

Sve te godine, s prekidima, radio je na svom slavnom romanu ”Majstor i Margarita”. Prema navodima udovice, kratko pred smrt, čitao je završeni rukopis pred malom skupinom provjerenih prijatelja, prestravljenih njegovom ”najavom” da rukopis kani ponuditi izdavaču.

Umro je 1940. u četrdeset i osmoj godini.

Među bizarnim, provjerenim navodima vezanim za Bulgakovljeve moskovske godine, ubrajan je podatak, da je na predstavi ”Dani Turinovih” – naziv scenske verzije romana ”Bijela garda”, osobno, čak 15-ak puta bio nazočan sam – Josif Visarionovič! Moćnik iz Kremlja volio je gledati prikazano neumitno rušenje starog poretka i vidio je sebe kao datost, silu izvan dobra i zla, koja sustavno uništava dojučerašnji svijet.

Ništa manje bizaran je i podatak kojeg u svojim memoarima spominje i Nadežda Mandeljštam.

Vjerojatno pateći od nesanice, Staljin je znao u gluho doba noći, osobno i izravno iz Kremlja, nazvati nekog, pozivom probuđenog, prestravljenog ”građanina”.

Takvo je noćno buđenje doživio Pasternak, kojem je, bez okolišanja, postavljeno pitanje o umjetničkoj kvaliteti Mandeljštamove poezije. Naredba za ”eliminaciju” nesretnog Mandeljštama već je bila dana, pa Pasternakovo visoko mišljenje o Mandeljštamovu pjesništvu nije utjecalo na već zapečaćenu pjesnikovu sudbinu.

Noćni poziv iz Kremlja stigao je i Bulgakovu. Nakon što je piscu postalo jasno, da ga u Moskvi ne čeka ništa dobrog, tražio je, navodno čak pismom i od samog Staljina, dozvolu da se vrati u Kijev.

Ljubitelj njegovog scenskog djela htio je čuti je li to točno. Usred noći! Izravnom linijom iz Kremlja! Kako je glasio odgovor može se samo pretpostaviti, a prestrašenom Bulgakovu trebalo je, vjerojatno, puno vremena da se oporavi od šoka.

Obzirom na ”čistke” koje su bile u tijeku i atmosferu kojom je pisac bio okružen, Bulgakov je, izbjegao sudbinu Babelja, Gumiljova, Mandeljštama i mnogih drugih. Ili je ipak, takvu sudbinu preduhitrila prirodna, prerana smrt.

Čitatelju koji, pod dojmom aktualnih događaja, opet ima u rukama ”Majstora i Margaritu”, postaje jasno, da se Moskva u to nakaradno vrijeme, mogla opisati samo kao groteska, fantazmagorična priča o zlu, pred kojim se nema nikakve šanse.

Uz političku satiru, filozofsku i religijsku alegoriju, beskrajnom maštom magičnog realizma, knjigom u kojoj se pojavljuje i biblijska ličnost Poncije Pilata i Goetheov Faust i vratolomijama samog nečastivog, zatečeni Moskovljani, s besmrtnim grotesknim dijalozima i detaljima, uz to i s velikom ljubavnom pričom – Bulgakovu je pošlo za rukom dočarati Moskvu u strašno Staljinovo vrijeme.

Cenzurirano i skraćeno izdanje romana objavljeno je za vrijeme Hruščova, a na Zapadu je prokrijumčareno nakon više od trideset godina nakon piščeve smrti.

Ugledni britanski novinar, James Meek boravio je u Kijevu u veljači 2022. godine, tjedan prije početka ruske invazije. U njegovom je izvješću Muzej Bulgakov opisan više kao svetište, nego kao muzej, na čijem se ulazu, od 2014. i događaja u istočnoj Ukrajini, nalazi upozorenje da je ”onima, koji na bilo koji način podupiru te događaje zabranjen ulaz”.

Ukrajinka Anastazija, voditeljica knjižare u kojoj se izvjestitelj Meek informirao o dostupnosti Bulgakovljevih knjiga, povjerila je novinaru da je, nakon militantnih poteza Rusije u istočnoj Ukrajini, čvrsto odlučila ”izbaciti ruski jezik iz glave”, da ga nikad više neće progovoriti te da će čitati i Dostojevskog na ukrajinskom! Uz samo jednu iznimku – poeziju Marine Cvetajeve.

Sažela je time opće raspoloženje u Ukrajini, osam godina prije nedavne invazije.

Bulgakov je najljepše stranice u svom opusu posvetio, sada ruskim tenkovima opkoljenom rodnom Kijevu, slaveći njegovu ljepotu i mitska mjesta njegove idilične mladosti, kojih se sjećao ”s obožavanjem i gorčinom”.

”Bijela garda”, nastala nedugo nakon ratnog kaosa, bolni je i dramatični osvrt na događaje koji su promijenili njegov svijet.

Nakon dva nastavka u jednom časopisu, cenzura je zaustavila objavljivanje odlomaka romana zbog ”u iznesenim događajima nedovoljnog isticanja herojstva Crvene armije”, ali je scenska adaptacija o propasti carske Rusije bila pozdravljena s najvišeg mjesta, što je aktualnoj ruskoj propagandi bio dovoljan materijal za falsificiranu i lažnu sliku piščeva opusa.

Bulgakov, kao i Gogolj, Ševčenko i Babelj, ima kultni status u Ukrajini. Bulgakovljev opus, nastao u vrijeme njegovih mučnih moskovskih godina, genijalna je satira i osuda nakaznosti strašnog Staljinovog vremena i osuda boljševičkog režima, pa tu činjenicu ruska ratna propagandna mašinerija ne može promijeniti.

Bulgakovljev Međunarodni umjetnički festival, osnovan 2002. godine u Kijevu, pod umjetničkim rukovodstvom direktora kijevske Kazališne akademije, Vitalya Malakhova, s desetinama umjetničkih manifestacija, proslavio je Bulgakovljev rodni grad, kao mjesto koje ujedinjuje umjetnike sa svih strana svijeta.

Autor ”Majstora i Margarite”, djela koje spada u sam vrh svjetske klasike, državljanin je – parafrazirajmo L. P. Hartleya – one posebne, imaginarne države ”u kojoj državljanstvo dobivaju samo veliki pisci”.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Je li bezumni ruski režim strahom i torturom preradio čovjeka
  • I 700 godina nakon smrti Dante je ostao trajna inspiracija
  • Čudo u Varšavi učinio je svijet boljim i humanijim

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: PANDECTA Tagged With: Kijev, Magdalena Maršavelski, Mihail Bulgakov, Moskva, Pandecta

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Vrijeme je za obnovu

    Vrijeme je za obnovu

    vladimir-jurisic
  2. Ratna skandinavizacija

    Ratna skandinavizacija

    marinko-culic
  3. Familija

    Familija

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    anja-kozul
  2. Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    zoran-vitanovic
  3. Zanemaren manjinski i klasni moment

    Zanemaren manjinski i klasni moment

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT