autograf.hr

novinarstvo s potpisom

Gospodarstvo u zadnjem kvartalu palo 0,6 posto

Autor: / Leave a Comment

Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu stanja u gospodarstvu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu ove godine pao 0,6 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, što je već osmo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

 

Nastavio se negativan trend slabljenja domaćega gospodarstva koji traje od 2009. godine. Pad je, doduše, manji nego u prethodnom kvartalu (tada je gospodarstvo palo 0,7 posto), ali ipak veći nego što se očekivalo. Naime, prije nekoliko dana Hina je objavila procjenu sedam ekonomista koji su očekivali stopu pada od 0,4 posto. Najviše pozitivnih očekivanja imali su pritom od turizma s obzirom na to da se u trećem tromjesečju osjećaju rezultati sezone, što se, prema onome što je objavio DZS, i potvrdilo. No očito ne onoliko koliko se očekivalo.

 

Prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u trećem tromjesečju 2013. ostvaren je izvozom turističkih usluga, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je izvozom roba, izvijestio je DZS.

 

Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda ostvaren je u djelatnosti pružanja smještaja te u pripremi i posluživanju hrane, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije.

 

HINA

Najčešća mjera politike zapošljavanja rad za 1600 kuna

Autor: / Leave a Comment

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je nedavno kako su s 5. studenim potrošena sredstva za mjere aktivne politike zapošljavanja za ovu godinu i više se ne zaprimaju novi zahtjevi, osim što se nastavlja provedba mjera započetih u ovoj godini koje se protežu na iduću.

 

U Zavodu ističu kako je u 2013. tim mjerama obuhvaćeno 47 920 osoba, što je najveći obuhvat od kada se provode, a i ovogodišnja svota iz proračuna za tu namjenu najveća je do sada: 521,63 milijuna kuna. Za 2012. godinu bilo je osigurano 366,9 milijuna, u 2011. 288,37, a u 2010. godini 200,4 milijuna kuna. HZZ će nastaviti zaprimati zahtjeve za mjere aktivne politike zapošljavanja, no svi zahtjevi povezani s ugovaranjem i financiranjem mjera koji se zaprime do kraja godine izvršit će se u sljedećoj proračunskoj godini. U proračunu je za 2014. godinu za te mjere namijenjeno oko 80 milijuna kuna manje u odnosu prema ovogodišnjoj svoti, no u Zavodu kažu kako će se ukupno vjerojatno potrošiti i više jer se za dio mjera planiraju i sredstva iz europskih fondova za poticanje zapošljavanja.

 

Od ukupno 47 920 osoba mjerama je od siječnja 2013. naovamo obuhvaćena 37 091 osoba, a ostale su u ovoj godini završavale program započet lani. Čak 17 139 osoba, ili 35,8 % od ukupnoga broja, bilo je obuhvaćeno stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnoga odnosa, mjerom popularno nazvanom volontiranje za 1600 kuna. Kad se pogledaju podatci s kraja listopada, tom je mjerom obuhvaćeno čak 45 % korisnika mjera, odnosno gotovo polovica osoba čije zapošljavanje država potiče praktično je radila bez ugovora o radu i za 1600 kuna mjesečno.

 

Riječ je o mjeri koja je namijenjena mladim srednjoškolcima do 25 godina bez radnog iskustva u struci, ili mladima do 29 godina koji su diplomirali, no nemaju radno iskustvo potrebno za polaganje državnoga stručnog ispita. I jednima i drugima država sufinancira doprinose na minimalnu plaću na državnoj razini i spomenutih 1600 kuna naknade do dvije godine.

 

Gotovo trećina nezaposlenih koji su bili obuhvaćeni mjerama (14 029 osoba ili 29,3 %) završila je u javnim radovima, još 8731 osoba bila je obuhvaćena potporama za zapošljavanje i usavršavanje, a svaka deseta osoba koristila se potporama za samozapošljavanje. Oko 3,6 % osoba iskoristilo je mjeru obrazovanja, a 2,2 posto potpore za očuvanje radnih mjesta, najčešće školovanje radi stjecanja novih vještina za poslodavca koji mijenja proizvodni proces i treba drugačiji profil radnika.

 

Unatoč tomu, krajem listopada u HZZ-ovoj evidenciji imali smo 344 444 nezaposlene osobe, što je 6,4 % više nego u rujnu, a u odnosu prema listopadu 2012. oko 3,3 % više.

Obnavljamo fasade, a kad će na krovove solarni paneli?

Autor: / Leave a Comment

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš prošli je četvrtak na sjednici Vlade predstavila program energetske obnove zgrada javnoga sektora od 2014. do 2015. godine, što je zapravo projekt koji su bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavili na samom početku mandata ove vlade, ali on do danas nije ostvaren. Riječ je zapravo o projektu obnove fasada na javnim zgradama, što bi trebalo povećati njihovu energetsku učinkovitost i osigurati uštede u proračunu.

 

Prema onome što se čulo na toj sjednici, u sljedeće dvije godine obnavljale bi se zgrade kojima se koristi javni sektor, a svrha programa jest na godinu obnoviti tri posto ukupne površine grijanih ili hlađenih zgrada kojima se koristi javna vlast te potaknuti razvoj domaćeg ESCO (European Energy Service Company) tržišta. Izraženo u brojkama, u sljedeće bi dvije godine trebalo biti obnovljeno oko 200 zgrada, što je ukupno oko 420.000 četvornih metara, a vrijednost investicije procjenjuje se na približno 400 milijuna kuna. Zgrade se dijelom obnavljaju novcem iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (iz tog izvora osigurat će se oko 165 milijuna kuna), tvrtka koja ulazi u program daje 10 posto sredstava, dok će za financiranje ostatka biti osigurani povoljni krediti.

 

Projekt je bio najavljivan već nekoliko puta i debelo kasni u odnosu prema svim najavama, što ministrica Mrak Taritaš objašnjava time da građevinari, inženjeri i projektanti nisu znali projektirati energetski učinkovitu zgradu. Projekti koji su prvotno izrađeni nisu bili dovoljno kvalitetni pa su vraćani na doradu, što je, čini se, u međuvremenu ipak otklonjeno.

 

Riječ je o zanimljivu projektu, jer bi obnova zgrada mogla biti vjetar u leđa poprilično iscrpljenim građevinarima, odnosno malim obrtima koji bi se u poslu mogli pojaviti kao kooperanti. No teško je shvatiti zašto država u istom paketu nije podržala i ugradnju solarnih elektrana na krovovima te zašto javni sektor ne bismo počeli opskrbljivati električnom energijom u ”vlastitoj proizvodnji”. Prema neslužbenim najavama, nakon otprilike dvije godine testiranja solarnih panela i Grad Zagreb mogao bi krenuti u takav projekt, moguće i novcem iz fondova EU-a. Budući da su solarni kolektori za PTV već ugrađeni na desetak dječjih vrtića te na nekoliko zgrada gradske uprave, a razmatra se njihovo testiranje i na nekoliko domova umirovljenika i gradskih bolnica, na temelju rezultata vezanih za uštedu energije u tim zgradama razgovaralo bi se i o nastavku projekta. Procijenjeno je da Zagreb za to ima povoljnije uvjete nego mnoge zemlje koje su ugradile mnogo veći broj solarnih panela. U metropoli, naime, na jedan četvorni metar tla pada oko 3,5 kWh sati Sunčeve energije na dan, što je oko 20 posto više nego u sjevernoj ili srednjoj Europi, gdje je postavljeno 70 posto svih kolektora u svijetu. Treba li spominjati da su uvjeti u Istri ili Dalmaciji te na našim otocima zasigurno još mnogo bolji?

 

Trenutačno smo još jako daleko od preuzete obveze iz europske direktive vezane za upotrebu obnovljivih izvora energije, po kojoj bismo iz tih izvora trebali osigurati oko 20 posto ukupne energije. Usto, Hrvatska uvozi skupu električnu energiju, no unatoč tome država je postavila prepreke za širenje mreže solarnih panela jer određivanjem godišnjih kvota za integrirane solarne elektrane na krovovima od 15 MW nije pratila interes tržišta. Naime, nakon što je pravilnikom o stjecanju statusa povlaštenoga proizvođača električne energije za fotonaponske elektrane ubrzana procedura dobivanja dozvola za takav projekt i definirana prihvatljiva poticajna cijena, na temelju koje je povrat investicije bio moguć za 6 do 7 godina, osjetno se povećalo zanimanje privatnih osoba i poduzetnika, do te mjere da su kvote za 2013. godinu potrošene već – početkom godine. Točnije, za manje od 30 dana potrošena je godišnja kvota za ugradnju malih solarnih panela na krovove.

 

Ne povećaju li se te kvote, solarni paneli postavljat će se na zgradama mnogo sporije nego što bi nam moglo biti zanimljivo budući da je također riječ o projektima koji zasigurno mogu zajamčiti veliku uštedu u proračunu. Nažalost, županijska i gradska tijela u Hrvatskoj još nisu dovoljno dorasla tomu da pripreme projekt ugradnje solarnih panela na javne zgrade, ali i privatne objekte ili zgrade u vlasništvu poduzetnika koji to žele te da ih kandidiraju za sredstva fondova EU-a i jači državni poticaj privatnicima koji se sami hvataju ukoštac s takvim projektima svakako bi dobro došao.

O energetskoj sigurnosti, ekologiji i prometu u EU

Autor: / Leave a Comment

Ovaj tjedan se u Bukureštu održava Dunavski forum na kojem će se okupiti predstavnici Europske komisije i zemalja koje sudjeluju u tom makroregionalnom projektu, dok u Bruxellesu zbog blagdana Svih svetih nema najavljenih događaja.

 

Povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn i rumunjski premijer Victor Ponta bit će domaćini ovogodišnjeg Dunavskog foruma, koji se u ponedjeljak i utorak održava u Bukureštu. Na tom okupljanju razgovarat će se o provedbi EU-ove Dunavske strategije u toj makroregiji u nizu područja: od energetske sigurnosti, ekologije, prometa do gospodarske konkuretnosti.

 

Dunavska makroregija obuhvaća ukupno 14 zemalja, devet od kojih su članice EU-a ‒ Hrvatska, Austrija, Mađarska, Njemačka, Češka, Slovačka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska ‒ te pet zemalja izvan EU-a: Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Ukrajina i Moldova.

 

Dunavska straategija je pokrenuta u travnju 2011. kako bi EU što bolje koordinirala svoje politike u toj makroregiji.

 

Hina

Past ćemo na troškovima lokalne uprave u koje se ne dira

Autor: / Leave a Comment

U reorganizaciji sustava turističkih zajednica, koja će se provesti tijekom iduće godine, vjerojatno će se ukinuti 107 od ukupno 301 zajednice zbog toga jer njihov prihod manji od 200 tisuća kuna ne može pokriti ni hladni pogon. Riječ je o procjeni utemeljenoj na novome zakonu o sustavu turističkih zajednica čiji bi prijedlog trebao biti gotov u prosincu, a koji će predvidjeti da turistička zajednica mora biti financijski samoodrživa, otkrio je na Danima hrvatskoga turizma u Zadru pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković.

 

Komentirajući taj podatak, u petak je nekoliko sugovornika ocijenilo da su upravo turističke zajednice jedan od primjera kako se novac troši bez kontrole jer ga gotovo uopće nije moguće pratiti. Prije svega zato što se ljudi i programi financiraju iz različitih izvora – dio iz proračuna, a dio iz različitih parafiskalnih nameta – pri čemu ne postoji sustavna kontrola potrošnje tog novca.

 

To je samo dio onoga što bismo trebali učiniti želimo li postići uštede potrebne da se obuzda rast deficita, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskoga instituta. “Ovo je samo jedan sustav u kojemu je moguće uvesti red, a slična situacija kakvu imate s turističkim zajednicama preslikava se i na sustav sudova, bolnica, brojnih uprava, primjerice porezne uprave, pa ako hoćete, i na sustav HEP-a ili Hrvatskih šuma. Nakraju, to se odnosi i na gradove i općine. Trebalo bi definirati novi teritorijalni ustroj Hrvatske pa u skladu s time organizirati i sve te sustave. No bojim se da je ovo samo ad hoc promjena u turizmu te da će se i u ostalim sustavima eventualno dogoditi samo takve. A one bi mogle stvoriti i mnogo problema i neujednačenosti na terenu”, upozorava naš sugovornik.

 

“Protiv sam administrativnoga ukidanja. Nemam povjerenja u mudrost onih koji bi olako donosili odluke o ostanku ili ukidanju, ali sam za to da gdje god i koliko god je to moguće parafiskalni način financiranja kroz obvezne doprinose treba smanjivati, a organizacije koje su u osnovi interesne udruge ili zajednice trebaju se financirati dobrovoljnim doprinosima zainteresiranoga članstva i naplatom konkretnih usluga u kojima članovi prepoznaju dodanu vrijednost za sebe”, kaže Đuro Njavro, HDZ-ov ekonomski strateg.

 

“Hoće li se u takvim okolnostima neke zajednice spajati ili povezivati te dijeliti brojne poslove i troškove, to prepustimo njima”, kaže. I Njavro smatra da to treba preslikati i na državnu upravu i lokalnu razinu te da ih treba organizirati poštujući temeljne principe menadžmenta, a sve kako bi građani i poduzetnici usluge dobili pravodobno i uz razuman trošak. I to je cilj prema kojemu treba preispitati ustroj, organizaciju i zakonska rješenja te postaviti sustav koji motivira zaposlene. Već i na taj način može se postići puno, smatra. U HDZ-u očito nisu spremni na spomenuti teritorijalni preustroj. Zanimljivo je da je prva obuhvatnija analiza stanja u gradovima i općinama napravljena u vrijeme vlade Jadranke Kosor, kada je u Ministarstvu uprave koje je vodio Davorin Mlakar ocijenjeno da se više od polovice njih ne može samostalno financirati pa se počelo govoriti o teritorijalnom preustroju. No vrijeme uoči izbora za to nije bilo pogodno, a čini se da nije ni sada.

 

Iako je ministar financija Slavko Linić nedavno govorio o ideji da se Hrvatska ustroji u pet regija te u skladu s time reorganiziraju i uredi državne i lokalne uprave te javni sustavi, Lovrinčević kaže kako ne vjeruje da će vlast ozbiljnije ući u to. “Najveće zapošljavanje, odnosno političko zbrinjavanje, u proteklim ste godinama  imali upravo na lokalnoj razini”, kaže Lovrinčević te dodaje kako su među zemljama koje su imale velikih problema u jeku krize mnoge pale upravo na financiranju lokalne uprave, čiji su deficiti praktično skriveni. Među najvećima su, kaže, Španjolska, Portugal i Grčka. A one su nam primjer da bismo se trebali uhvatiti u koštac s problemom.

 

“Razgovaralo se o takvom projektu, no prema onome što smo svi zajedno mogli čuti iz Vlade, mislim da se od toga odustalo i rekao bih da je ukidanje trećine turističkih zajednica ipak ad hoc mjera”, kaže Dragan Kovačević, glavni HNS-ov ekonomski strateg. Dodaje kako je zagovarao model pet regija, odnosno kako se katkad čini da smo bolji teritorijalni ustroj imali 1989. godine, kada je Hrvatska imala stotinjak općina, nego danas, kada imamo više od 500 lokalnih jedinica.

 

Hoće li takvi pojedinačni površni rezovi u pojedinim sustavima biti dovoljni da se u Hrvatskoj uvede red, nije htio zaključivati pa to – moramo sami.

Strateške investicije padaju na najavi višeg PDV-a

Autor: / Leave a Comment

Hrvatskoj trebaju investicije, a one što vrijede više od 150 milijuna kuna ubuduće će se tretirati s posebnom pozornošću kako investitori više ne bi bili u situaciji da realizaciju projekta čekaju i do 27 mjeseci. Prema prijedlogu zakona o strateškim investicijama, taj bi postupak ubuduće trajao do 5 mjeseci, najavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak predstavljajući prijedlog u Saboru u srijedu.

 

I u prijašnjim raspravama jedna od najčešćih primjedbi bila je da će pojednostavnjivanje i skraćivanje postupka značiti i preskakanje volje i interesa lokalne uprave, no ministar tvrdi da to neće biti moguće jer ni jedan projekt niti može doći na listu strateških, niti može biti kandidiran na sjednici Vlade ako nije sukladan prostornom planu koji donosi lokalna uprava. U Ministarstvu gospodarstva vjeruju da bi to mogao biti dobar ”trening” za administraciju, koja će tako naučiti i kako se nositi i s manjim investicijskim projektima.

 

No u oporbi smatraju da će država moći zaobići lokalnu upravu zahvaljujući novom zakonu o prostornom planiranju, koji je nedavno prošao prvo čitanje i koji propisuje donošenje državnoga prostornog plana, što će omogućiti da Vlada utvrđuje projekte od strateškoga državnog interesa na području cijele Hrvatske, neovisno o prostornim planovima regionalne i lokalne samouprave. Ministar Vrdoljak tvrdi da se ta mogućnost može odnositi samo na infrastrukturne i slične objekte, a ne na gradnju tvornice suprotno prostornom planu lokalne uprave. Na primjeru golfskog igrališta koje se gradi na Srđu – projekta koji je zbog urbanističkog plana i plana detaljnog uređenja čekao oko dvije godine – upozorio je kako se regionalna uprava ne smije koristiti svojim političkim ambicijama ne bi li zaustavljala investitore. Logično, ovakvomu se zakonu o strateškim investicijama oštro protive nevladine udruge, koje su već više puta istaknule da ostavlja previše prostora za manipulacije i rasprodaju Hrvatske.

 

Oporba i dalje nije zadovoljna predloženim zakonom. Tako Goran Marić (HDZ) upozorava da unatoč tomu što se investitorima propisuju obveze da dokaže svoju solventnost, nema jamstva da to neće biti investitori koji radnicima duguju plaće.

 

Mogu li strateški investitori biti i oni koji su sudjelovali u predstečajnoj nagodbi, ili oni kojima su komercijalne banke otpisale kredite koje nisu vraćali, pitao je Marić. Također, smatra kako je upitan i kriterij kojim se djelatnost proglašava djelatnošću visoke dodane vrijednosti jer to danas nije jamstvo ni za što. Ujedno, Marić smatra kako nema potrebe donositi ovakav zakon budući da same najave povećanja PDV-a i uvođenja poreza na nekretnine imaju učinak kao da je Sabor izglasovao zakon o sprečavanju investicijske aktivnosti u Hrvatskoj.

 

I dok je Damir Kajin pokušao braniti vlast tvrdnjom da nam ovakav zakon o strateškim investicijama treba, jer čak ni u dobrostojećoj Istri od 1990. nije sagrađeno pet hotela, a broj zaposlenih smanjio se za 60 posto, Boro Grubišić (HDSSB) također smatra kako nesigurnost vezana za PDV smanjuje interes za investicije. Jednako kao i u HDZ-u, i u HDSSB-u smatraju da je sporan kriterij po kojemu su strateške investicije one koje vrijede više od 150 milijuna kuna. Tako, primjerice, projekti do 150 milijuna kuna, koji mogu biti vrlo važni za zajednicu, neće biti strateški, ali se za gradnju robne kuće ili trgovačkog centra može oduzeti šuma.

Deset zanimanja koja pune burzu

Autor: / Leave a Comment

 

Diploma u ruci u Hrvatskoj nikada nije značila lak pronalazak posla, no danas ga ne mogu naći primjerice ni nekada vrlo traženi diplomirani inženjeri elektrotehnike. Statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otkrivaju da su, kako se čini, “višak’ svi osim liječnika.

 

Nakon završetka turističke sezone broj nezaposlenih opet raste. Trenutno je na burzi 332.596 ljudi, a među vojskom nezaposlenih je i 36.945 visokoobrazovanih osoba, koje čine 11,4 posto ukupno prijavljenih nezaposlenih osoba.

 

Od 36.945 visokoobrazovanih osoba u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 9.913 osoba nema niti dana radnog iskustva. Među njima ima i onih koji su godinama na burzi rada. S obzirom da rijetko koji poslodavac želi radnika bez iskustva, neki od ovih ljudi, nažalost, osuđeni su na doživotnu nezaposlenost.
Prema podacima HZZ-a, među 10 zanimanja s višom stručnom spremom i visokom stručnom spremom, kojih ima najviše na burzi, najbrojniji su ekonomisti i diplomirani ekonomisti.
Među njima su i zanimanja koja su do prije nekoliko godina bila tražena poput inženjera građevine, diplomiranih inženjera elektrotehnike i stručnjaka za financije.

0390007.63

sl

 

Mnogi su se prestali nadati da će ikada pronaći posao za koji su se školovali, pa se odlučuju na prekvalifikaciju. U zadnje vrijeme nije rijetkost da se akademski obrazovani ljudi upisuju na razne tečajeve i obrazuju za zanimanja s kojima je danas u Hrvatskoj lakše pronaći posao. Najčešće biraju tečajeve na kojim se osposobljavaju za zanimanja u ugostiteljstvu i njegovateljice.
Velik broj nezaposlenih s fakultetskim diplomama, a pogotovo oni koji su nedavno diplomirali, odlučio je svoju sreću potražiti u inozemstvu. Privučeni ponudama i plaćama o kojima u Hrvatskoj mogu samo sanjati, odlaze u zemlje Europske unije, ali i zemlje poput Kanade i Katara.

 

Novi gastarbajteri
Kako se čini, i nove gastarbajtere s diplomom najviše privlači Njemačka. Iako je ona među zemljama koje su Hrvatima nakon ulaska naše zemlje u EU uvele ograničenja, postoje izuzeci kada su u pitanju visokoobrazovani koji nađu posao koji odgovara njihovoj stručnoj spremi.
Kako je od 1. srpnja dio EURES mreže postao i Hrvatski zavod za zapošljavanje, jedan dio trbuhom za kruhom odlazi preko europske burze rada. Diploma, radno iskustvo i dobro poznavanje jezika osnovni su uvjeti koji traže poslodavci u Europi.
Analitičari ocjenjuju da će do smanjenja nezaposlenosti doći tek nakon poboljšanja trendova u realnom sektoru i početka stvaranja novih radnih mjesta. Kako nema naznaka da se u tom pogledu nešto značajnije događa, prilično je sigurno da će tisuće visokoobrazovanih, u čije je školovanje država potrošila milijune, za kruh zarađivati izvan granica domovine.

 

Prenosimo s portala net.hr

Poticaji za radno mjesto kod nas veći nego u Srbiji

Autor: / Leave a Comment

“Hrvatska poduzeća u Srbiju su u zadnjih desetak godina uložila 600 milijuna eura, dok su investicije u obrnutom smjeru bile znatno manje. Već smo ranije razgovarali s kolegom Drenislavom Žekićem, direktorom predstavništva Privredne komore Srbije u Zagrebu, i pozvali ga da javi ako ima informacija da tvrtke iz Srbije koje žele ulagati u Hrvatskoj imaju problema, no nije bilo takvih prijava. Vjerojatno zbog toga što postoji interes, ali se malo toga realizira”, kaže za autograf.hr Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost. U četvrtak je predstavio Agenciju na srpsko-hrvatskom poslovnom forumu u Privrednoj komori Srbije (PKS) te pozvao srbijanske tvrtke da ulažu u Hrvatsku.

 

“Tvrtkama iz Srbije, kao i inozemnim tvrtkama koje posluju u Srbiji, Hrvatska može biti vrlo ineresantna. Prije svega, tvrtkama koje žele izaći na europsko tržište i zbog toga im je važno da proizvod bude proizveden u okviru EU, ali i da imaju pristup europskom tržištu od 500 milijuna ljudi. No, mogli bismo biti zanimljivi i onima kojima je u širenju poslovanja potreban poticaj”, kaže. Naime mnogi srpski gospodarstvenici do ovog susreta nisu znali da su poticaji za otvaranje radnog mjesta u Hrvatskoj gotovo dvostruko veći od onih u Srbiji. “Maksimalni poticaji za novo radno mjesto u Srbiji iznose 10.000 eura, a u Hrvatskoj mogu doseći 18.000”, ističe Novinić.

 

Naša je delegacija predstavila novi zakon o poticanju i praćenju investicija te napore koji se ulažu u to da se unaprijedi investicijsko okruženje, a posebno je važno bilo predstaviti i Agenciju. Njena je uloga da investitorima u Hrvatskoj pomogne oko kontakata, potrage za optimalnim mjestom u kojem se može graditi pogon, ili osigurati odgovarajuća radna snaga te da potakne suradnju lokalne uprave i samouprave, pri čemu su dobrodošli svi investitori.

 

Novinić posebno ističe kako je politički dio skupa prošao u izrazito iskrenoj i kvalitetnoj atmosferi, što je svakako značajan poticaj za razgovore investitora. “Važno je i da naši investitori koji posluju u Srbiji ističu kako posluju bez problema. Važno nam je, također, poslati jasnu poruku da su i njihovi investitori u Hrvatskoj dobrodošli te da ćemo tvrtkama osigurati svu potrebnu pomoć i podršku”, kaže Novinić. U pozivu na ulaganja posebno je istaknuo veliki potencijal u projektima u turizmu.

 

Dopredsjednik PKS-a Raša Ristivojević Hrvatsku je ocijenio kao značajnog partnera u političkom i gospodarskom smislu, ali ne samo na bilateralnom planu već i u regiji, javlja Hina. On je istaknuo da je Hrvatska u posljednjem desetljeću uvijek u vrhu prvih 10 država po ukupnoj međunarodnoj trgovinskoj razmjeni Srbije. Po riječima dopredsjednika PKS-a je da se, uz zajedničko sudjelovanje u projektima koje financira Europska unija, gospodarska suradnja može unaprijediti u energetici, metaloprerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu, IT sektoru i poljoprivredi, a velika prilika za suradnju je i zajednički nastup na

trećim tržištima.

 

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević istaknuo je kako se obje zemlje trebaju okrenuti izvozu. Po njegovim riječima, srbijanske tvrtke nisu bile jače prisutne u procesu privatizacije u Hrvatskoj jer su se teško mogle nositi s multinacionalnim kompanijama u bankarskom sektoru ili u mobilnoj telefoniji. Sada, smatra Vidošević, postoje dobre osnove za bolje poslovne odnose dviju zemalja.

 

Skup u PKS-u okupio je predstavnike oko 60 poduzeća iz Srbije i Hrvatske, piše Hina. Na početku skupa održan je sastanak hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića sa srpskim i hrvatskim  gospodarstvenicima. Na njemu je postignuta suglasnost da obje zemlje imaju kompatibilna gospodarstva i da bi gospodarska suradnja morala biti što bolja, jer bi to bio pozitivan signal za strane ulagače koji su spremni investirati u regiji.

 

Kako je priopćeno iz Nikolićeva ureda, sudionici skupa suglasili su se i da je ovaj sastanak “svakako bio najvažniji segment dvodnevnog posjeta predsjednika Republike Hrvatske” Srbiji, upravo zbog toga što bi iz gospodarstva morale dolaziti “određene smjernice za bolji život svih građana Srbije i Hrvatske”.

Prijedlog zakona: Radit ćemo do 67, ili manja mirovina!

Autor: / Leave a Comment

U starosnu mirovinu ubuduće bismo mogli po dvije varijante: sa 67 godina i najmanje 15 godina staža, ili sa 65 godina, uz isti staž, no u tom bi se slučaju svima koji imaju manje od 41 godinu staža mirovina umanjivala. U prijevremenu starosnu mirovinu moglo bi se ranije, sa 62 godine, uz uvjet da osoba ima najmanje 35 godina staža, stoji u Nacrtu prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju koji je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava objavilo na svojim stranicama, čime je otvorena javna rasprava o nacrtu.

Prijevremene starosne mirovine, dakle one ostvarene sa 62 do 67 godina umanjivale bi se za svaki mjesec koji umirovljeniku nedostaje do 67 godina, kao što je slučaj i sada s prijevremenima. Najveće umanjenje primjenjivalo bi se na one koji imaju “samo” 35 godina staža – 0,34 posto po mjesecu koji osiguraniku nedostaje do 67 godina, odnosno 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Za 36 godina staža penalizacija bi iznosila 18 posto, zatim 15, 9 i šest posto za one koji bi u mirovinu išli sa 62 godine i 40 godina staža. Ukratko, riječ je o prijedlogu koji ide za tim da se omogućava umirovljenje sa 65 godina, ali se te mirovine i penaliziraju kako bi se potakao dulji rad i dulji staž.

Prema nacrtu prijedloga, dobna granica za umirovljenje povećavala bi se za 3 mjeseca godišnje. Zasada je rubrika godine od koje bi započelo povećanje dobne granice prazna, no kad bi to, na primjer, započelo 2014., puni uvjeti stupili bi na snagu 2021. godine. No, za žene bi se istodobno primjenjivalo dulje prijelazno razdoblje. Njihova dob za mirovinu trenutno se usklađuje s dobi za umirovljenje muškaraca, što bi trebalo završiti do 2030. godine. Tako bi za žene koje se mogu uklopiti u te prijelazne uvjete vrijedilo povoljnije razdoblje.

U skladu s najavama, aktualna vrijednost mirovine, parametar koji je važan za izračun novih mirovina i njihovo usklađivanje, ne bi više bio sveden samo na polovicu plaće i troškova života u prethodnom polugodištu, već bi se ta stopa dodatno usklađivala ako jedan od tih parametara značajnije “iskoči”. Time bi mirovine brže od plaća pratile rast troškova života, pa bi osnovica budućih mirovina u startu mogla biti uvećana. Predviđa se i korekcija izračuna osnovne mirovine iz prvog stupa, za razdoblje koje je osiguranik proveo u drugom mirovinskom stupu. Sadašnja je formula za tri četvrtine doprinosa predviđala samo 25 posto mirovine, što bi se ubuduće trebalo promijeniti.

Očekuje se da bi javna rasprava mogla trajati do kraja listopada, nakon čega bi mogao u proceduru usvajanja, što bi bio početak sveobuhvatnije mirovinske reforme. U paketu s ovim zakonom naime u javnoj raspravi su i novi prijedlozi zakona o drugom i trećem mirovinskom stupu, te onih kojima je regulirana isplata tih mirovina. Ipak, zasad nema informacija o tome da bi se mijenjala stopa izdvajanja za drugi mirovinski stup. Većina naših sugovornika vjeruje da na snazi ostaje formulacija koju je vlast objavila nedavno: ona će rasti kada gospodarski rast prijeđe dva posto.

Sva četiri nacrta zakona možete pogledati na stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt