autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Josipović: Hrvatska je normalna zemlja

Autor: autograf.hr / 28.11.2013. Leave a Comment

”Općenito, sadašnja vlada podigla je razinu poštivanja zakonitosti, nastavila je borbu protiv korupcije i kriminala, a također je nastavila i s politikom zaštite manjinskih i ljudskih prava – što su sve vrlo pozitivni pomaci. Kad se radi o kritici, radije je izravno upućujem kad mislim da treba nego preko medija. No, kao i većina naših građana, smatram da bi se puno više moralo napraviti u pitanjima gospodarskog oporavka, a naročito zapošljavanja – posebno mladih ljudi”, kazao je predsjednik Republike Ivo Josipović u razgovoru za politički dvotjednik Objektiv odgovarajući na pitanje kako komentira rad vlade Zorana Milanovića.

 

Odgovarajući na hipotetičko pitanje što bi on učinio da je na premijerovu mjestu, Predsjednik je ustvrdio: ”Vjerujete mi – posao koji obavljam toliko je zahtjevan da ne tražim novi, niti se u tome smislu mogu postaviti u premijerove ‘cipele’. Ali, zasigurno, s cijelom Vladom tražio bih način da se potakne gospodarski razvoj. Sigurno i Vlada premijera Milanovića nastoji isto. Ono što mislim da bi svaka vlada trebala prvo učiniti jest otkloniti brojne birokratske, često potpuno nerazumne i trome procedure koje odbijaju i domaće i strane ulagače”.

 

Ivo Josipović ne smatra da je Hrvatska ”tužna država”, kako mu je postavljeno pitanje. Dapače, vrlo optimistično i smireno odgovara: “Ne bih rekao da je Hrvatska tužna država. Ima, naravno, pojava koje nas čine tužnima – primjerice, ono što se nedavno dogodilo u Vukovaru – ali Hrvatska je, rekao bih, i zemlja u kojoj ima i uspjeha, i optimizma, i mnogo osobne i obiteljske sreće. Mi smo mala zemlja, međusobno se ipak dobro poznajemo i mislim da se moramo brinuti jedni za druge, voditi računa o tome da se međusobno ne sukobljavamo i da ne radimo jedni protiv drugih.

 

Trošimo mnogo vremena na stvari koje katkad druge čine nesretnima, umjesto da više vodimo računa o tome da je život kratak, da ga treba iskoristiti najbolje što možemo i da najčešće možemo uskladiti svoje želje sa željama i potrebama drugih ljudi. Više sam puta rekao da je Hrvatska danas ipak jedna manje-više normalna zemlja, sve sličnija drugim europskim državama. Htio bih da budemo i bolji od toga, ali na tome moramo raditi svi zajedno i solidarno”.

 

Kaže i to da je percepcija Hrvatske u svijetu puno pozitivnija nego što se to čini nama koji u njoj živimo. ”Ulazak u Europsku uniju povećao je ne samo ugled naše zemlje nego i njen utjecaj. Postali smo vidljiviji. Povrh toga, mnogi ljudi našu zemlju poznaju – bili su ovdje kao gosti, najčešće kao turisti. Važno je da nas bolje prepoznaju i po proizvodima i po brendovima, ali na tome moramo još raditi. Ukratko, mislim da nemamo većih problema s identitetom, niti s percepcijom drugih o nama. Ali ima i negativnih napisa, posebno kada je riječ o primjerima netolerancije, korupcije ili ugrožavanja ljudskih prava.

 

Posljednji vukovarski događaji imali su vrlo loš odjek među stranim diplomatima i medijima. Slično je i s povremenim nacionalističkim ispadima ili aktima kojima se direktno ili indirektno priziva ustaštvo, poput Šimunićeva ispada na utakmici s Islandom. Ni lutanje vezano za europski uhidbeni nalog nije pridonijelo ugledu Hrvatske. Ali zato je sve više pozitivnih napisa i komentara o Hrvatskoj, njenim ljepotama i uspjesima naših ljudi, koje, izgleda, više zapažaju strani nego naši mediji”.

 

O činjenici da Hrvatska ima problema s inozemnim ulagačima, koji najčešće odustaju od ulaganja u Hrvatsku jer ne mogu preskočiti silne i nevjerojatne birokratske prepreke, predsjednik Josipović kaže da ”bismo se trebali prestati bojati da će nas netko drugi ‘okupirati’ kroz investicije ili da će nas ‘opljačkati’. I mene katkad čudi što smo tako zatvoreni prema stranim investicijama, a svake godine k nama dolaze milijuni stranaca. Mnogi naši ljudi radili su u inozemstvu. Dakle, strance i strane poduzetnike dobro poznajemo. Mislim da je u našoj svijesti još vrlo jaka protekcionistička svijest – očekivanje da nas netko mora ‘zaštititi’ pred drugima, a posebno pred strancima. Mnogi se plaše stranih investitora jer se suviše oslanjaju na razne državne mjere poticanja i zaštite.

 

Ali na otvorenom tržištu država nije glavni akter. Ona je tu samo u slučaju krajnjeg problema, ali ne i kao stalan oslonac. Oni koji se stalno oslanjaju na druge, nikada neće sami naučiti hodati. Nemamo se čega plašiti – niti smo manje sposobni niti manje marljivi od ostalih u svijetu. Uostalom, i naši ljudi imaju priliku investirati drugdje, pa i to treba iskoristiti. A kao pravnik prepoznajem brojne komplicirane i trome procedure, nerazumne birokratske zahtjeve i odsutnost nužne fleksibilnosti države kao servisa kvalitetnoga gospodarstva. Kao što sam već rekao, nastojao bih otvoriti Hrvatsku kao atraktivno tržište, ponajprije otklanjanjem brojnih birokratskih zapreka s kojima se susreću gospodarstvenici, i domaći i strani”.

 

A o odnosu Crkve prema građanima i njezinu utjecaju na društvo, Josipović je izjavio: ”Kao što znate, od početka svog mandata pokazivao sam interes za poziciju i djelovanje raznih vjerskih zajednica te sam s njima uspostavio vrlo dobre odnose. Ništa nije smetalo to što osobno ne pripadam nijednoj crkvi, odnosno što nisam religiozan. Razgovarali smo uvijek s mnogo međusobnog uvažavanja. Istodobno, ja sam zagovornik sekularizma, i u tome mislim da u ovoj zemlji nisam usamljen.

 

Mislim da nije ispravno da se inzistira na tome da crkve nemaju mjesta u društvu, odnosno da bi trebale biti samo ‘privatna stvar’. Ali istodobno, nema mjesta ni dociranju i patroniziranju društva. Mi živimo u demokratskom društvu, gdje vlast pripada narodu, a obavljaju je legitimno izabrani predstavnici naroda. Nametanje samo jednog pogleda na svijet nikada nije dobro. Važno je da svi učinimo sve što možemo kako bismo povećali razinu međusobnog uvažavanja i priznavanja – to mi se čini kao najbolja formula za stabilnost i uspjeh društva”.

Filed Under: Hrvatska, Ured predsjednika, Vlada Tagged With: autograf.hr, Crkva, Europska unija, Hrvatska, Ivo Josipović, korupcija, kriminal, mediji, Objektiv, politika, Vlada, Vukovar, Zoran Milanović

Dosta je gaženja po žrtvama

Autor: Andrea Latinović / 21.11.2013. Leave a Comment

HDZ u događajima u Vukovaru nije imao nikakvu ulogu i nije ga primjereno optuživati da stoji iza svega što se događalo na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, izjavio je politički tajnik HDZ-a Tomislav Čuljak pokušavajući ”oprati” svoju stranku od optužbi da stoji iza skandala na obilježavanju Dana sjećanja.

 

”Neprimjereno je optuživati HDZ da stoji iza svega što se događalo u Vukovaru jer je to podcjenjivanje hrvatskih branitelja i ljudi koji predstavljaju Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, koji su osmislili sve što se dogodilo u tom gradu. HDZ tu nije imao nikakvu ulogu, osim što podupiremo Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara u nastojanjima da se u tom gradu na drugi način primjenjuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina”, kazao je Čuljak na konferenciji za novinare.

 

Čuljak je, naime, komentirao izjavu prve potpredsjednice Vlade i HNS-ove predsjednice Vesne Pusić, koja je rekla da je Vukovar na Dan sjećanja bio žrtva politikanstva, a događaje u Vukovaru, u kojima je državnom vrhu onemogućeno sudjelovanje u vukovarskoj Koloni sjećanja, nazvala stranački dirigiranom blokadom. Na novinarsko pitanje na koga misli, odgovorila je kako misli na HDZ.

 

Vesna Pusić ponovno je javno izrekla ono što misle i drugi koji su ostali šokirani događajima u Vukovaru, jasno apostrofirajući HDZ kao stranku koja stoji iza organiziranog pokušaja puča u Vukovaru. Sve evidentnije izlazi na vidjelo kako ta stranka doista ima prste u izazivanju incidenta, koji je već prešao hrvatske granice izazivajući nevjericu u Europi, a i šire.

 

Strašno je što se i dalje pretužna vukovarska obljetnica razvlači u međustranačkim obračunima, koji se time spuštaju na degutantnu razinu. Jest, moguće je da Vesna Pusić ima pravo, moguće je da je HDZ vukao konce u organizaciji tzv. Stožera za vukovarsku Hrvatsku, sve je to više nego moguće, čak i izvjesno. Neće trebati mnogo vremena da se to pokaže, a istina već sada izlazi na vidjelo.

 

No razmislimo o tome treba li Vukovar zaista biti tema svakidašnjih političkih obračuna. I SDP i HDZ trebali bi stati s time, upravo kao dokaz da ipak gaje pijetet prema vukovarskim žrtvama. Dosta je; Hrvatska je sve vidjela, većini je sve jasno! Prebacite se na druge teme, recimo stravičan broj nezaposlenih, pad BDP-a, novo zaduživanje u inozemstvu, bijeg obrazovanih iz države, anticivilizacijske poteze kojih je sve više, bavimo se i dalje hrvatskim kriminalcima odjevenima u Bossova odijela!

 

Ali ostavimo sada i konačno vukovarske žrtve na miru; neka počivaju, bez naših uznemirivanja! Nitko nam nije dao pravo da ih ponovo iskapamo svojim jeftinim borbama za vlast i novu podjelu fotelja. Svi su rekli sve što su trebali – jedni su optužili druge, drugi prve, sve je rečeno. Povucimo se i pustimo na miru nesretne ljude pod zemljom, a i njihove preživjele obitelji, koje ne trebaju nova ubijanja! Ovaj put riječima.

Filed Under: Hrvatska, Stranački život, Vlada Tagged With: Andrea Latinović, autograf.hr, Dana sjećanja, HDZ, HNS, Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, Tomislav Čuljak, Vesna Pusić, Vlada SDP, Vukovar

Vlada liječnicima uvela radnu obvezu, Babić ne popušta

Autor: Marijana Matković / 15.11.2013. Leave a Comment

Zoran Milanović na Vladinu je sjednicu jučer došao s točkom dnevnoga reda koja prethodno nije bila predviđena: da se liječnicima nakon 60. dana štrajka uvede radna obveza. Ministrice i ministri to su jednoglasno prihvatili i podržali Milanovićevu ideju pa je 58. dan štrajka liječnika obilježen time. Ukratko, od subote bi liječnici trebali biti na svojim radnim mjestima i više ne štrajkati.

 

Obrazlažući tu odluku, zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik rekao je kako su štrajkom liječnika ugrožena osnovna načela pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu i onemogućena redovita, sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita hrvatskih građana koja im je zajamčena Ustavom i zakonima. Prema procjenama medija otprije tjedan dana, zbog štrajka u bolnicama otkazano je 220 000 pregleda i 4000 operacija, a osjetno su produljene i liste čekanja na preglede, no Ministarstvo zdravlja nije potvrdilo te podatke.

 

Valja naglasiti da se liječnici “brane” time da su odradili sve hitne slučajeve, odnosno da hitni pacijenti nisu trpjeli zbog toga jer su liječnici štrajkali, te da sve što se do sada moglo čuti od pacijenata u anketama to i potvrđuje. No mišljenje javnosti je podijeljeno, neki smatraju da su liječničkim štrajkom narušena prava građana na liječenje, dok drugi takav model borbe za prava liječnika mogu prihvatiti.

 

Radna obveza uvedena je nakon što su sindikati od ministra zdravlja Rajka Ostojića dobili prijedlog kolektivnog ugovora i nakon što su dva reprezentativna sindikata u zdravstvu parafirala novi granski kolektivni ugovor. Predsjednica Samostalnoga sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek i čelnica Hrvatskoga strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak kažu da nisu dobile sve što su tražile u pregovorima, no dio njihovih zahtjeva ipak je prihvaćen pa su svojim potpisima završile gotovo dvomjesečnu borbu s Vladom. Ivica Babić ostaje, pak, kod tvrdnje da Vlada kolektivnim ugovorom liječnicima nudi sramotnu cijenu rada i da takav ugovor ne može potpisati. Umjesto potpisivanja, najavljuje nove sindikalne akcije.

 

“Liječnici su preživjeli i prije radne obveze pa će preživjeti i sada”, odgovorio je Babić na informaciju o radnoj obvezi te dodao kako je to već viđeno (aludira na sličnu situaciju iz 2003. godine, kada su liječnici štrajkali za pregovora o kolektivnom ugovoru s vladom Ivice Račana) te dodao da su preživjeli i bivšu, pa će i ovu socijaldemokratsku vlast.

 

“Radna obveza ne znači da ne možemo uručivati otkaze i povlačiti suglasnosti za rad dulji od 48 sati tjedno. To je igra vatrom i dolijevanje ulja na vatru”, kazao je Babić, iz čega se može iščitati da nema baš puno šanse da se priča privede kraju. Naime, liječnici su navodno već počeli kuvertirati svoje otkaze te su najavili da neće potpisati suglasnosti za rad dulji od 48 sati, što poslodavci u djelatnostima u kojima su prekovremeni rad i pripravnosti česti mora ishoditi da bi radnika mogao rasporediti na pripravnost ili zatražiti da radi prekovremeno. Ukratko, otvorena je mogućnost da bolnice nakon završetka radnog vremena ostanu – bez liječnika. Doduše, izvanredna skupština Hrvatskoga liječničkog sindikata odlučivat će o daljnjim sindikalnim potezima tek u nedjelju pa ćemo o razvoju situacije moći suditi tek tada.

 

Dok je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnoga sindikata zdravstva i socijalne skrbi, koju upućeni smatraju bliskom SDP-ovoj vlasti i kažu kako je zbog toga od početka bila sklona dogovoru s Vladom, novi kolektivni ugovor potpisala, Babić ostaje u ratu sa socijaldemokracijom, no vrlo je zanimljivo i to da ratuju međusobno. Tako S. Avberšek barata izračunima po kojima bi oko 5700 hrvatskih liječnika koji imaju dežurstva i pripravnost moglo dobiti čak 200 milijuna kuna više u odnosu prema planiranom iznosu te da će se samo za dežurstva dodatno izdvajati 173 milijuna kuna, a za uvjete rada još 31 milijun kuna, dok Babić tvrdi da je to izračun pun političke demagogije.

 

Iako S. Avberšek tvrdi kako liječnici za pripravnost na dnevnoj razini dobivaju 341 kunu, odnosno 568 kuna za pripravnost subotom, nedjeljom i blagdanom, na što se pribrajaju dodaci za rad po pozivu i prekovremeni sati, Ivica Babić je i u četvrtak ustrajao u tome da je nedopustivo da intervencijski kirurg s 30 godina staža, koji operira nedjeljom i noću, ima satnicu od 38 kuna neto. Cijeli hrvatski zdravstveni sustav, po Babićevoj ocjeni, u krizi je jer ga “osmišljavaju, kreiraju i reformiraju oni po čijem se izračunu za 16 sati pripravnosti po 8 kuna dobiju 344 kune”.

 

“Kako znaju matematiku, tako razumiju i cijeli proces”, ocijenio je predsjednik Sindikata liječnika.

 

Valja priznati, 8 kuna neto po satu zvuči malo s obzirom na to da je riječ o čovjeku koji spašava tuđe živote, no teško je shvatiti kako s tako loše plaćenom satnicom liječnici dobiju i više od 20 000 kuna na mjesec. A pogotovo to kada će štrajku napokon doći kraj.

Filed Under: Društvo, Sindikati, Vlada Tagged With: Anica Prašnjak, autograf.hr, liječnici, Marijan Cesarik, Marijana Matković, radnu obavezu, Spomenka Adverbšek, Zoran Milanović

”Posao” srpskih agresora dovršili hrvatski domoljubi

Autor: Andrea Latinović / 14.11.2013. Leave a Comment

”Učinio sam sve što je bilo potrebno da bih dokazao kako su hrvatski udžbenici temeljeni na činjenicama, na istini, i smatram da je to bio odličan potez. Jednako tako kao što sam i dokazao da je vaša stranka – stranka koja je rastočila Hrvatsku zbog toga što ju je opljačkala, a predsjednik vaše stranke – koji je bio šef tajnih službi – ništa nije vidio, ništa nije čuo i ništa nije znao. To je mantra u HGK-u i u HDZ-u. Znači Hrvatska je opljačkana uime obitelji HDZ, uime obitelji Sanader, uime obitelji Vidošević i ostalih obitelji”, uzvratio je žestoko ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović, u srijedu u Hrvatskome saboru.

 

Bio je to ministrov odgovor HDZ-ovu zastupniku Anti Babiću, koji je, želeći biti provokativan, a pritom još i aludirati na nedovoljno hrvatstvo ministra Jovanovića, postavio sljedeće pitanje, odnosno, konstataciju: ”Vi ste spremili sve udžbenike i uputili ih predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću, ali ste isto tako od njega tražili i njegovu ispriku. Jeste li osim isprike možda zatražili i udžbenike iz kojih uče srpska djeca?”

 

No, Jovanović mu je uzvratio baš kako treba, rekavši ono što vidi cijela ogorčena Hrvatska; tijekom HDZ-ovih vlada Hrvatska je opustošena do temelja. Ono što nisu uspjeli srpski agresori, dovršili su tzv. hrvatski domoljubi. Da ne bi bilo zabune, autorica ovoga teksta u nekoliko je navrata javno i u tiskanim medijima i na televiziji ustvrdila da baš Željko Jovanović nije pogodna osoba za obnašanje dužnosti ministra. Prečesto mu je jezik bio brži od pameti, a koristio se i uličnim terminima, potpuno neprimjerenim intelektualcu, liječniku i pritom još i – ministru. Jovanović je od samog stupanja na dužnost tempirana bomba u Vladi, ali to ne znači da često nije izrekao upravo ono što su mnogi drugi prešutjeli ne želeći ulaziti u polemike.

 

Da, Jovanović ima potpuno pravo; Hrvatska i njezini građani ”pali su” kao taoci HDZ-ove vlasti, zatvorenih očiju, otvorenih bankovnih računa na egzotičnim otocima, u Austriji i u Švicarskoj, a sad su se ti isti HDZ-ovci, koji su se samo iz Banskih dvora preselili u klupe preko puta, one parlamentarne, našli moralizirati Jovanoviću i onima čiji je on član. Bljutavo, pritom stalno podsjećajući kako je Jovanović Srbin, a oni su, valjda, kao pravi Hrvati automatski pošteni, odani i lojalni svojoj državi. Jer, Jovanović to kao Srbin nikako nije.

 

Posve je degutantno promatrati iste one koji su upropastili državu kako se cere i ismijavaju sadašnju Vladu u Hrvatskome saboru, pokušavajući joj stalno zabiti ”kajlu”. I opet, da ne bi bilo zabune, autorica je dojadila i sebi samoj pišući o nesnalažljivosti i nekompetenciji Milanovićeve ekipe. No je li baš Ivan Šuker pozvan dijeliti lekcije Slavku Liniću? Ili notorni Gordan Jandroković, sinonim za ulizicu u Hrvata, Vesni Pusić ili samom Milanoviću? Sumnjamo. Da ne nabrajamo dalje HDZ-ove perjanice. Svi znamo o kojim je ljudima riječ.

 

U zemlji u kojoj je vijest kako se šef oporbe, čitaj: HDZ-a, udostojio doći na svoje radno mjesto, ali, dakako, poštujući dosljedno svoju šutljivost u situacijama u kojima treba govoriti, nije ni ovaj put otvorio usta. Ali, zašto bi sve njih bilo briga; u tim je klupama toplo, ugodno, plaća je redovita, dnevnice također, putovanja zanimljiva, ne moraš u ured niti dolaziti ako nećeš, a ručaš u kompletu, zajedno s desertom, za manje od 50-ak kuna. Današnji je parlament uistinu sramota za državu.

Filed Under: Hrvatska, Sabor, Stranački život, Vlada Tagged With: Andrea Latinović, autograf.hr, Gordan Jandroković, HDZ, HGK, Hrvatska, Ivo Sanader, Nadan Vidošević, Sabor, Vlada, Željko Jovanović

SDP i HNS (ne) vole se javno

Autor: Andrea Latinović / 10.11.2013. Leave a Comment

Predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio je kako je HNS-ova odluka da u Saboru ne podupre raspisivanje referenduma o ustavnom definiranju braka malo neobična s obzirom na to da je predsjednica te stranke Vesna Pusić rekla kako će izaći na referendum i glasovati protiv.

 

”Malo je neobično jer je gospođa Pusić rekla da će izaći na referendum i glasati protiv inicijative. Treba netko izglasati taj referendum, ali tu je SDP da provodi zakone i Ustav”, izjavio je premijer Milanović novinarima nakon skupštine Srpskoga narodnog vijeća. Njemu takva odluka jednostavno nije jasna jer smatra da su narodnjaci trebali glasovati za.

 

”Ako već govore da će izaći na referendum i da će glasati protiv, onda neka preuzmu odgovornost da se taj referendum raspiše jer to nije popularna odluka”, poručio je. Analiziramo li njegove riječi, moramo se složiti da Milanović ovaj put ima pravo.

 

Nećemo sada ulaziti u pravo svakoga građanina da odlučuje za odluku kako je brak zajednica žene i muškarca a nikako ne muškarca i muškarca ili žene i žene, ili protiv te odluke. Građani jesu ili nisu dovoljno inteligentni da odluče koju opciju podupiru, koji se svjetonazor slaže s njihovim. Dakle, individualno je to pravo svakog pojedinca.

 

Nadalje, nećemo se baviti ni analizom treba li nam u sveopćoj besparici ovaj referendum, koji će navodno stajati oko 47 milijuna kuna, jer on u konačnici opet donosi odgovor na pitanje koje se provlači godinama, a to je pitanje istospolnih zajednica, dakle, pitanje koje se tiče ljudskih prava. Čija je zaštita svakako jedan od temelja u samom hrvatskom Ustavu. Dakle, maknimo se i od tog tzv. problema, ne sumnjamo da će biti riješen, na ovaj ili onaj način.

 

Ova delikatna tema ponovo je otvorila pitanje odnosa dviju nosećih koalicijskih stranaka, a to su SDP i HNS. Naime, prečesto se upravo HNS ponaša kao da se njega teške i nepopularne mjere Milanovićeve vlade jednostavno – ne tiču. Malo je to sada postalo preuočljivo.

 

Kada SDP-ov Linić vrišti o novim porezima, kukajući kako je to jedini način da izvuče državu iz ekonomske grozote, onda narodnjaci gromko poručuju da su protiv tih novih poreznih opterećenja građana i zadobivaju nakratko njihove simpatije – Linić, dakako, ostaje najomraženiji lik koji stalno gura ruke u naše džepove želeći nas ”oplindrati” dokraja.

 

Sada, kada se Hrvatska podijelila oko pitanja referenduma – a Hrvatima se ionako nije teško podijeliti – haenesovci su u Saboru pokazali kako opet malo bi, malo ne bi. Jasno, iluzorno je i besmisleno očekivati jedinstvene stavove SDP-a i HNS-a o svemu, na koncu, ne bi stoga trebale biti dvije stranke, ali nije li ipak previše kukavički od HNS-a svaljivati svu odgovornost na SDP? I to baš za ona politička pitanja koja su najbolnija, o kojima treba vladati homogenost u toj istoj Vladi kako bi i sami građani povjerovali da još jednom moraju prinijeti financijske žrtve ne bi li nam sutra bilo bolje. Kako očekivati od građana da vjeruju takvoj Vladi u kojoj je uvijek Milanović negativac, a Vesna Pusić razumije ljude i njihove tegobe?

 

Čini se da je ”Plan 21” doista bio napisan samo na poleđini papira kojim je plaćen obilan ručak u restoranu Kukuriku jer ovo što se sada ponovo događa pokazuje kako Vlada nije samo nesložna u vezi s važnim pitanjima već je zapravo i vrlo – neozbiljna. Da ne kažemo infantilna.

Filed Under: Hrvatska, Stranački život, Vlada Tagged With: Andrea Latinović, autograf.hr, brak, HNS, Hrvatska, referendum, Sabor, Vesna Pusić, Vlada, Zoran Milanović

Tamo sam propao, ali ovdje valjda neću

Autor: Andrea Latinović / 09.11.2013. Leave a Comment

”Hrvatska nije toliko loša kao što mislimo jer imamo stereotipe. Kad kažemo da nam je sveučilište 400. na svijetu, mi nismo zadovoljni, a to je vrh”, kazao je jučer predsjednik Vlade Zoran Milanović na susretu sa studentima Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Premijer je tamo otišao kako bi bio na svečanoj sjednici fakultetskoga vijeća.

 

Mnogo toga zanimljivoga izgovorio je na tom skupu, primjerice da je ”biti članica EU-a, pa i slabije razvijena, također uspjeh”. Jer, nastavio je, ”to je najviša liga. Treba imati strategije i planove, ali treba i znati; jedno je plan na karti, drugo kozmički plan, treće meteorologija, a sasvim nešto drugo društvo i politika, u kojoj ne znate što će biti drugi tjedan”.

 

A kada se osvrnuo na sadašnjega dekana FSB-a Ivana Juragu, prisjetio se vremena prije 20 godina, kada su obojica bila u diplomatskom izaslanstvu u New Yorku, i to uz simpatičnu opasku: ”On je postao dekan. Ja sam u diplomaciji propao, a što će biti s politikom, vidjet ćemo…“

 

I to je jedan od problema s Milanovićem. On, naime, zna biti vrlo pristupačan, katkad i šarmantan, ali rijetki su to trenuci. Da je izvrstan govornik, uvjerili smo se u više navrata, posebno u situacijama u kojima je doista briljirao za saborskom govornicom i pomeo, i to doslovce, hadezeovce koji su mu ljuto odvraćali i od muke iskakali iz kože. No dokazao je da zna biti i vrlo neugodan kada to želi, i to toliko da je neugodno i onima koji ga slušaju, ali i onima na koje se izrečeno odnosi. I u tim je prilikama pokazao vještinu baratanja riječima, svoj bogati vokabular i općenito izvrsnu naobrazbu.

 

Zlobnici bi dodali da prečesto ”mlati praznu slamu”, odnosno da se služi demagogijom, no budimo pošteni: a koji se to političar ne služi njome? Možemo li nabrojiti barem jednoga koji neće posegnuti za frazama, od one kako ”treba pustiti institucije da rade svoj posao” do toga kako će ”situacija sljedeće godine biti teža, ali zato godinu poslije nešto lakša”…

 

Stoga se zapravo ne treba pretjerano ljutiti na Zorana Milanovića, ako ništa drugo, barem je spretan s riječima. Jer svatko upotrebljava oružje kojim najvještije rukuje, a kod njega su to riječi. Godinama ih je ”brusio” u diplomaciji, još dok mu je šef bio danas utamničeni Ivo Sanader; koje li životne ironije.

 

Eto, sada je pošteno priznao da u diplomatskim vodama nije uspio, ali se iskreno nada da tako neće biti i u političkima. A nadamo se i mi; ipak je malo prerizično da nam četiri godine odu u vjetar samo zato što se ambiciozni Milanović poželio igrati politike, a ne diplomacije. A kako sada stvari stoje, čini se da će to ostati samo puka želja jer dvije i pol već su – bačene.

Filed Under: Hrvatska, Vlada Tagged With: Andrea Latinović, autograf.hr, dekan, diplomacija, Fakultet strojarstva i brodogradnje, politika, premijer, Zoran Milanović

Rejting Vlade i Milanovića i dalje u padu

Autor: Andrea Latinović / 04.11.2013. Leave a Comment

Istraživanje Crodemoskopa, koje je Promocija Plus napravila za HTV, pokazalo je da je Tomislav Karamarko i dalje najnegativniji političar, a da se u ovom trenutku održavaju izbori, lijeva koalicija, odnosno SDP, odnijela bi relativnu pobjedu unatoč tome što im popularnost i dalje opada.

 

Primjerice, kada bi se sljedeći vikend održavali izbori za Sabor, SDP bi dobio nešto više od 24% glasova, poslije njih je HDZ sa 21,6% glasova, Laburisti sa 7,5%, a HNS s 4,8%.

 

Dakle, u odnosu na prošli mjesec, u padu su i SDP i HDZ i HNS; SDP je pao gotovo za jedan posto, HDZ za 0,3%, a Laburisti su porasli za 0,5%. Koalicija SDP-HNS-IDS-HSU dobila bi gotovo 29% glasova, koalicija HDZ-HSS-HSP-BUZ-HDS malo više od 25%, a Laburisti 8%.

 

Kao i u slučaju sa stranačkim preferencijama, lijevoj koaliciji popularnost opada, i to za gotovo dva posto. Desna je koalicija u blažem padu, a naklonost Laburistima i u ovome slučaju raste.

 

Najpopularniji političar i dalje je Ivo Josipović, a daleko iza njega nalaze se ministar financija Slavko Linić i čelnik Laburista Dragutin Lesar. Najnegativniji političar je i dalje Tomislav Karamarko. Na drugom je mjestu Zoran Milanović, a na trećem su mjestu već tradicionalno – svi političari. Iako se na ljestvici najnegativnijih Milanović prošli mjesec počeo opasno približavati Karamarku, ovaj mjesec razlika među njima ipak je malo veća.

 

Politiku Vlade Zorana Milanovića potpuno podržava manje od 9% građana. Uglavnom je podupire manje od 20 posto. Zbroj onih koji je nikako ne podržavaju ili je uglavnom ne podržavaju prelazi 50 posto. Stoga ne čude i školske ocjene koje građani dodjeljuju Vladi: peticom je ocjenjuje tek 1,6% građana, četvorkom – 8,3%, a najviše je onih koji njezin rad ocjenjuju jedinicom i dvojkom.

 

Ovi najnoviji podaci ne bi trebali nikoga čuditi jer se čini da je Vlada, preko svoga jurišnog ministra Linića, započela s tim famoznim ”rezovima”, koji se manifestiraju u najavama novih mogućih smanjenja plaća, povećanja poreza, kao i katastrofičnoj najavi mogućega novog povećanja stope PDV-a, oko čega su nastala razilaženja i u samome SDP-u. Nakon najave koja je izazvala šok i nevjericu, Milanović je putem smirenoga potpredsjednika Branka Grčića pokušao umiriti iznerviranu javnost, pa je moguće da je Linić u ovome slučaju probnim balonom testirao puls građana. Dakako, dodatno ih iznerviravši.

 

Analiziramo li ove podatke, ne treba biti iznenađenja; stanje je i dalje status quo, Vlada u očima građana ne radi dobro svoj posao, ljudi žive sve teže i jedva krpaju kraj s krajem, a alternativa, HDZ, iako puše za vrat SDP-u, još uvijek ne ulijeva povjerenje građanima. Takvu stavu ”kumuje” i izrazita nepopularnost čelnoga čovjeka Karamarka, ali i svakodnevna uhićenja ljudi koji su upravo tijekom HDZ-ove vladavine počinili teška kaznena djela, ostavivši opustošenu i pokradenu Hrvatsku.

Filed Under: Hrvatska, Stranački život, Vlada Tagged With: Andrea Latinović, autograf.hr, Crodemoskop, HDZ, HTV, Ivo Josipović, Laboristi, Promocija Plus, SDP, Tomislav Karamarko, Zoran Milanović

Ima li ova vlada uopće više šanse?

Autor: Andrea Latinović / 28.10.2013. Leave a Comment

Samo četvrtina birača ima pozitivno mišljenje o vladinoj politici i odobrava smjer u kojemu vlada vodi zemlju, a broj protivnika vladine politike raste u odnosu na proteklo razdoblje. Rezultat je to najnovijeg istraživanja agencije Ipsos Puls za listopad, koja svakoga mjeseca bilježi aktualnu hrvatsku situaciju.

 

Doduše, razlika među dvjema glavnim strankama i nije pretjerano velika; SDP ima 24 posto, HDZ 21 posto, a Laburisti, koje njihovi politički protivnici tako silno vole nazivati “populistima”‘ i “‘demagozima”‘, bilježe 8 posto, što je više nego dobar rezultat za malu stranku. No zabrinjavajuće je da gotovo 16 posto anketiranih neodlučno, što pokazuje da su građani ne samo zbunjeni već i opasno demoralizirani i rezignirani.

 

Na daljnji pad popularnosti vlade svakako ima utjecaj nespretna polemika između premijera i ministra financija, koji su, da paradoks bude veći, članovi iste stranke, o uvođenju novih poreza te mogućem povećanju PDV-a. Koji je, sa svojih 25 posto, treći po visini u Europi, da ne bi bilo zaboravljeno. Osim toga, građane je prilično iznerviralo i stranačko prepucavanje oko famoznog “Lex Perković”, koje se nametnulo u jeku najžešće gospodarske krize u Hrvatskoj od njezine samostalnosti. Drugo je pitanje koliko građane, koji se bore sa svakodnevnim preživljavanjem, uopće zanimaju priče iz prošlosti.

 

Važna je stavka i podijeljenost građana prema pitanju ćirilice, posebice u tako osjetljivoj sredini kao što je Vukovar, a za očekivati je da će se polemike oko toga nastaviti, kao što su mogući i novi incidenti, jer to pitanje zapravo nije riješeno. Unatoč maratonskom sastanku Zorana Milanovića sa predstavnicima Stožera za obranu Vukovara prije nekoliko dana, konačni dogovor uopće nije postignut. Možemo očekivati da će svaka nova ploča na ćirilici izazvati novi problem.

 

Već standardno, najpopularniji političar je predsjednik države Ivo Josipović (77 posto potpore), što je kontinuitet svih istraživanja. Jedino se on ne miče sa prvoga mjesta, držeći ga trajno, što je i potpuno logično. Ne sudjeluje u dnevnopolitičkim sukobima, a pokušava održati balans i normalu u ponovo podijeljenoj državi. Teško je vjerovati da će itko s hrvatske političke scene maknuti Josipovića, koji je zasluženo na prvom mjestu.

 

Premijer Zoran Milanović je na 35, a šef HDZ-a Tomislav Karamarko na 21 posto, što je velika razlika i pokazuje da Karamarko, unatoč katastrofalnoj gospodarskoj situaciji, još uvijek ne može postići popularnost. Naime bez obzira na glavinjanje ove vlade, za koju je sada već otvoreno pitanje ima li šanse opstati do kraja, s obzirom na to da je kaos pred vratima, Karamarko jednostavno nema političku karizmu. To je činjenica; kao što je neosporna činjenica da bi mu vlast mogla sama od sebe pasti u krilo, nastavi li sadašnja ekipa iz Banskih dvora ovako maltretirati građane.

 

Uostalom, to bi također bio standard Hrvatske; “Kukuriku” koalicija također je dobila na poklon vlast od raspadajućeg se HDZ-a. Ma kakav Plan 21, mogao je to biti i običan komad praznog papira. Oni su samo trebali sjediti u finim restoranima i čekati da se Vlada Jadranke Kosor raspadne, a građani je zgaze.

 

Čini se da Zoran Milanović, ali i Vesna Pusić, kao najjača okosnica koalicije, i dalje ne shvaćaju vrlo izgledan scenarij.

 

Filed Under: Hrvatska, Ured predsjednika, Vlada Tagged With: Andrea Latinović, autograf.hr, HDZ, Ipsos Puls, Ivo Josipović, Kukuriku koalicija, Laburisti, listopad istraživanje, Plan 21, predsjednik RH, SDP, Vesna Pusić

Ministar Linić govorio o višem PDV, premijer se čudi

Autor: Marijana Matković / 25.10.2013. Leave a Comment

Premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da Vlada RH nikada nije razmišljala o povećanju PDV-a, i to samo nekoliko dana nakon što je ministar financija Slavko Linić na konferenciji za novinare početkom tjedna rekao da radi smanjenja proračunskoga manjka ne isključuje ni mogućnost povećanja PDV-a.

 

”Kao što je rekao ministar financija, dugove moramo vraćati. Ali to nećemo raditi povećanjem poreza. Netko je opet izmislio povećanje PDV-a. O tome nikada nije bilo govora. Međutim, Hrvatska će se morati početi ozbiljnije ponašati nego što se ponašala do sada. Građani moraju znati da smo u zahtjevnoj, ali ne i bezizlaznoj situaciji”, kazao je Milanović. ”Ukupno porezno opterećenje je palo, jedino je rastao PDV i zbog toga se ispričavamo građanima. No to je jedino što je raslo, sve drugo je padalo. Svi drugi porezi i parafiskalni nameti su manji”, ustvrdio je premijer.

 

Premijer se osvrnuo i na novinarske izvještaje s konferencije za novinare održane u Ministarstvu financija u ponedjeljak u povodu objave podataka o zaduženosti i deficitu, prvo Državnoga zavoda za statistiku, a potom i Eurostata. Kako su ti podaci pokazali da Hrvatska ulazi u proceduru prekomjerna deficita, novinare je zanimalo što to može značiti, odnosno koje su mjere obuzdavanja deficita moguće.

 

Prema izvještajima koje su poslije objavili svi mediji, ministar financija Slavko Linić izričito je kazao da će biti teško riješiti previsoku zaduženost jer nitko u Hrvatskoj ne želi bolne rezove. Na izravno pitanje novinara Nove TV Mislava Bage znači li to da postoji mogućnost da se poveća stopa PDV-a, odgovorio je kako su sve opcije otvorene. Nakon opširna odgovora novinare je naknadno zanimalo znači li to da bismo stopu PDV-a mogli podići s 25 na 27 posto, na što je ministar ponovio da su sve opcije otvorene i – prema riječima novinara koji su bili na konferenciji za novinare – rekao kako je krajnje upitno ”kuda će nas odvesti ovakva potrošnja”. U tom kontekstu spomenuo je stopu PDV-a od 27, pa čak i 30 posto.

 

Nakon što su objavljeni izvještaji s konferencije, ministar Linić nije to demantirao. Štoviše, potpredsjednik Vlade Branko Grčić u odgovoru na pitanje novinara o toj temi kazao je kako je ”povećanje stope PDV-a zadnja opcija”, što također nije demanti.

 

Gotovo puna četiri dana Vlada i svi SDP-ovi ministri puštali su da stručnjaci odgovaraju na tu mogućnost, da bi premijer tek u četvrtak poslijepodne poručio da je priču o višoj stopi PDV-a – netko izmislio.

 

Zanimljivo je, međutim, da Vlada na svojim stranicama i stranicama ministarstava  redovito objavljuje audiosnimke s konferencija za novinare i sličnih događaja u ministarstvima i Vladi. U četvrtak navečer pokušali smo provjeriti što je Mislav Bago doista pitao, a ministar Linić odgovorio, no na stranici Vlade objavljeno je samo 16 minuta snimke s konferencije za novinare koja je trajala oko sat vremena. Snimka se prekida baš kod prvoga novinarskog pitanja koje je postavio kolega Bago o tome kakve će mjere točno Vlada uputiti u Sabor te hoće li se one razlikovati od onih koje su predstavljene prije nešto manje od mjesec dana.

 

Na stranici Ministarstva financija, pak, klinkom na link ”Snimka press konferencije ministra Linića o proračunskom deficitu” jučer do kasnih večernjih sati mogao se dobiti samo sljedeći odgovor: ”GREŠKA 404! Nismo pronašli traženu stranicu”.

 

 

Filed Under: Hrvatska, Vlada Tagged With: autograf.hr, Branko Grčić, ekonomski stručnjaci, Marijana Matković, Mislav Bago, Nova Tv, podizanje PDV-a, SDP, Slavko Linić, Vlada RH, web stranice, Zoran Milanović

Nema zezanja? Prestanite, gospodo!

Autor: Marijana Matković / 25.10.2013. Leave a Comment

Nepoznat Netko grubo se poigrava s našom Vladom. Podmeće joj kajle kad to najmanje treba i uzbunjuje ionako šašav narod, pa ako što ozbiljno pođe po zlu, bogami, bit će kriv.

 

Događa se to iz dana u dan, a da ne možeš shvatiti ni tko je, ni odakle je, a ni otkud mu silne ideje koje samo istrese na dnevni red kao da nema pametnijeg posla. Bog dragi zna tko je on zapravo, čime se u životu bavi, od čega živi ili – oprostite na pitanju – kako zarađuje svoju plaću. Podmeće li nam nepoznat Netko tog Nekog da bi nas destabilizirao? Sve nas skupa ili samo njih, Vladu? I uopće – što hoće?!

 

A evo kako stvari idu: prvo netko podmetne da je ministar rada i mirovinskoga sustava rekao da će se ukinuti poticaji za dobrovoljnu mirovinsku štednju, da bi nakon dva dana ozbiljne panike u mirovinskim fondovima i nervoze među osiguranicima (kojima je to jedini oblik štednje u kojemu još mogu dobiti nešto više od onoga što ulože) i mračne šutnje iz ministarstava financija i rada ispalo da ipak nije tako. Neće ih ukinuti, nikada im to, kažu, nije bilo na umu, ide se samo u smanjivanje poticaja.

 

Potom netko podmetne da je ministar financija rekao da će se uvesti porez na nekretnine, sa stopom koja bi mogla iznositi i do dva posto vrijednosti stana. Množiš, dijeliš, zbrajaš i oduzimaš i ispadne, bogme, velika pokora. Ali ne lezi vraže – nije ni to istina! Podmetnulo opet. Ne ide se s takvim porezom, Bože sačuvaj, on će biti isti kao i sadašnja komunalna naknada. Eto, tek toliko da se porezi i nameti zamijene jedan s drugim.

Bog dragi zna tko je on zapravo, čime se u životu bavi, od čega živi ili – oprostite na pitanju – kako zarađuje svoju plaću. Podmeće li nam nepoznat Netko tog Nekog da bi nas destabilizirao? Sve nas skupa ili samo njih, Vladu? I uopće – što hoće?!

 

I pomisliš: netko je tu lud, ali onda izađe računica iz kalkulatora Ministarstva financija, koja gotovo u dlaku pokaže isto ono što si izračunao sam: dva posto kuće vrijedne 100.000 eura je 2000 eura. E sad, nisu oni to mislili baš tako, braco moj, tu se sada može oduzeti nešto na broj članova kućanstva, dodati na okućnicu, podijeliti sa susjedima, prijateljima…

 

Onda su oni odustali od poreza na nekretnine. Javno. Ali onaj naš nepoznati prijatelj ne da mira, svrdla iznutra, razara biračko tijelo stalnim podmetanjima da će toga poreza ipak biti, pa možda i neće, bit će, hoće, neće…

 

Onda je garonja nepoznati navalio na prošek. Bacio neku crnu magiju na taj slatki nektar pa jedan dan čuješ: kako smo ušli u Europsku uniju, prošeka nema! Baš kad se čovjek pomiri s tim i krene se raspitivati jesmo li zaštitili kakvu dobru rakiju da utopi tugu, kad evo ti iz Ministarstva poljoprivrede reakcija, otprilike u ovom tonu: ‘ko to budali da prošeka više nema? Ima ga, samo ga ne smijemo prodavat k’o prošek. Ama smijemo, kaže čovjek iz nekakve agencije. Ne smijemo, kažu iz Ministarstva. Smijemo, ne smijemo…, a ti se jado misli oćeš li prije ručka čašicu prošeka ili bićerin rakije.

 

I sad, eto, taj Netko…,  sve to nije mu bilo dosta, nego je s konferencije za novinare na kojoj je Slavko Linić govorio o mjerama koje Vlada mora pripremiti za proceduru prekomjerna deficita, u novinarske izvještaje poslao novu sramotu: da nam prijeti viša stopa PDV-a. Ministar financija, kojemu je to stavljeno u citat, nije to demantirao nijednom riječi, valjda je već umoran od silnih razgovora.

Da smo barem budale koje sve ovo ne mogu razumjeti, bilo bi lakše. Nažalost, taj je Netko uvijek lako uhvatljiv i uvijek ima ime i prezime, samo se naknadno pravi lud tako što od svih nas pravi luđake. Pa sa stranice Ministarstva povuče snimku konferencije za novinare na kojoj je Netko tko se zove Slavko Linić na pitanje o višem PDV-u rekao: ”sve su opcije moguće”.

 

Ni potpredsjednik Vlade Branko Grčić nije to demantirao, rekao je samo da je to ”zadnja opcija”. I nagrnuli novinari, stručnjaci, haenesovci (”a što ćeš s njima, izlaze s idejama koje ne dolaze u obzir. Pa da ne izazivamo problem u Vladi, nastojimo malo zaljuljati brod u drugom pravcu”, kaže jedan naš sugovornik u HNS-u, iz čega proizlazi da priča možda i nije bezazlena), uprli i jadni i gladni ljudi, svi smo se bacili u uvjeravanje Vlade da od više stope PDV-a fajde nema. Da bi ispalo da naša dobra Vlada o tome – uopće ne razmišlja. Sve je zakuhao Netko, isti onaj ili možda neki drugi Netko, a kako je krenulo, možda je već i o vojsci riječ. A HNS brod ljulja bez razloga.

 

Da smo barem budale koje sve ovo ne mogu razumjeti, bilo bi lakše. Nažalost, taj je Netko uvijek lako uhvatljiv i uvijek ima ime i prezime, samo se naknadno pravi lud tako što od svih nas pravi luđake. Pa sa stranice Ministarstva povuče snimku konferencije za novinare na kojoj je Netko tko se zove Slavko Linić na pitanje o višem PDV-u rekao: ”sve su opcije moguće”.

 

Ili nam sa sjednice Vlade mrtav hladan poruči da nema zezanja.

 

Pa, prestanite, gospodo!

 

Filed Under: Ekonomija, Financije, Gospodarstvo, OSVRT, Vlada Tagged With: autograf.hr, Branko Grčić, građani, HNS, Marijana Matković, Ministarstvo financija, PDV, SDP, Slavko Linić, Vlada RH

  • 1
  • 2
  • Next Page »

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT