autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Osijek slavi knjigom Drage Hedla “Donjogradska obala”

Autor: autograf.hr / 02.12.2013. Leave a Comment

Subotnjim predstavljanjem knjige Drage Hedla “Donjogradska obala” u Hrvatskome narodnom kazalištu u Osijeku počela je proslava Dana grada Osijeka.

 

Hedlova je knjiga nedavno predstavljena u Zagrebu, a sada je, uz velike pohvale, predstavljena i osječkoj publici.

 

Donjograđanin Hedl u svojoj je knjizi, među ostalim, oslikao društvene i političke okvire totalitarnoga režima, posebno sjećanja na “olovna vremena” 50-ih godina prošloga stoljeća, kada nije lako bilo nositi breme njemačkog porijekla.

 

Predstavljajući knjigu, književnica Julijana Matanović istaknula je kako je mislila da o Osijeku zna gotovo sve, ali je u Hedlovoj knjizi otkrila, kako je rekla, dio života koji nosi pečat teškoga, tragičnoga, ali unatoč svemu, i sretnog odrastanja, “gdje su male, obične stvari predstavljale duševne vrijednosti i ljepotu”.

 

O knjizi je govorio i osječki gradonačelnik Ivica Vrkić. “Kad misliš da znaš sve ili barem sve o nekome, otkriješ koliko toga na primjećujemo, premda smo Hedl i ja živjeli u doba 50-ih u neposrednoj blizini”, rekao je. “Taj dio odrastanja i života pod bremenom straha njemačkoga stanovništva nisam tada osjetio, a poslije, 70-ih godina, mnogo je toga postalo jasnije”, rekao je Vrkić.

 

Drago Hedl rekao je da se, “što autobiografski, što s dozom književne slobode”, prisjetio života obitelji iz Donjogradske obale broj 11, gdje je živio. Te kuće više nema, ali sjećanje na to vrijeme ostalo je, kazao je.

 

Na predstavljanju knjige bili su brojni Osječani, među njima je dakako bilo najviše Donjograđana, pa u razgovoru o knjizi nije izostalo sjećanje na Dravu, koja je u Donjem gradu bila kultno mjesto života brojnih radničkih obitelji, i na legendarnog Kolenca, “dravskog” čovjeka koji je spasio mnoge male i velike Osječane od utapanja.

 

Dan grada Osijeka slavi se 2. prosinca jer je na taj dan prije 223 godine kraljica Marija Terezija ujedinila tri gradske cjeline – Donji grad, Tvrđu i Gornji grad – u jednu.

 

HINA

Filed Under: Književnost, Kultura Tagged With: autograf.hr, Donjogradska obala, Drago Hedl, HNK, Ivica Vrkić, Julijana Matanović, književnost, Osijek, Zagreb

“Rat slikama” Sandre Vitaljić

Autor: Nina Ožegović / 30.11.2013. Leave a Comment

Sandra Vitaljić, fotografkinja i izvanredna profesorica na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, predstavila je u četvrtak u Novinarskom domu svoju vrlo zanimljivu knjigu “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” u izdanju Algoritma.

 

Knjiga ima 300 kartica analitičkog teksta i oko 200 fotografija i reprodukcija novinskih stranica i snimki, a izdavač je reklamira kao “knjigu koja ne mijenja povijest, nego njezinu interpretaciju”. U njoj autorica razmatra zloupotrebu ratnih fotografija kroz povijest, a posebno se bavi manipulacijom fotografijama tijekom ratova nakon raspada Jugoslavije.

 

Potvrđuje da fotografija može biti opasno oružje, posebno u ratu. Odnosno prikazuje kako se fotografijama manipuliralo masama i stvarao neprijatelj, ali i kako su se s pomoću fotografija zbijali vlastiti redovi.

 

Sandra Vitaljić poznata je kao fotografkinja koju zanimaju kontroverzne teme. Bavila se tako temama genocida i ratnih stradanja (“Neplodna tla”) te nacionalnog identiteta (“Proud to be Croat”). Svojedobno je izložila i seriju fotografija ”Voljena”, koja je nastala nakon dugogodišnjega praćenja novinskih napisa i policijskih izvješća o ubojstvima u partnerskim vezama. Fotografije su prikazivale ozljede na tijelima i organima žena.

 

Knjiga “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” podijeljena je na nekoliko  poglavlja, a posebno su zanimljiva tri – ratna fotografija i mediji, trofejne fotografije te dio o etici fotožurnalizma. U poglavlju o ratnoj fotografiji analizira hrvatske i srpske medije, koji su potaknuli eskalaciju političkoga sukoba u rat i pojačavali ratnu psihozu. Govori i o neprikazivanju slika silovanja u javnosti, iako su masovna ratna silovanja žena, pogotovo Bošnjakinja, bila dio vojne strategije u ratu u bivšoj Jugoslaviji.

 

U poglavlju o trofejnim fotografijama u središtu su pozornosti fotografije i videosnimke koje su snimili sami vojnici, zlostavljači ili egzekutori u ratovima na području bivše Jugoslavije, ali i na drugim bojištima. Tako Sandra Vitaljić komentira fotografije koje su američki vojnici snimili u zatvoru Abu Ghraib te na taj način “pretvarali sam čin snimanja u alat za ponižavanje i mučenje žrtava”.

 

U poglavlju o etici fotožurnalizma bavi se mitom o istinitosti fotografije te analizira odgovornost fotografa u digitalnim manipulacijama i snimanju insceniranih situacija. A posebna se osvrće na prikazivanje ratnih žrtava.

 

Na kraju knjige “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” objavljeni su i ekskluzivni razgovori s desetak vrsnih ratnih fotografa koji su snimali rat i ratne posljedice na području bivše Jugoslavije. Govore o okolnostima u kojima su fotografi u to vrijeme radili, s kakvim su se izazovima nosili te što danas misle o svemu tome.

 

Autorica na kraju uvodnog teksta upozorava čitatelje da ilustracije uz tekst “sadržavaju uznemirujuće fotografije i eksplicitne prikaze nasilja”.

 

O tom opsežnom djelu nastalom na temelju autoričina doktorskog rada na praškoj Akademiji za film i TV (FAMU) govorili su teoretičarka Leonida Kovač, pisac i novinar Emir Imamović Pirke, ratni fotoreporter Saša Kralj, urednik izdanja Kruno Lokotar te sama autorica Sandra Vitaljić.

Filed Under: Književnost, Kultura Tagged With: Abu Ghraib, Algoritam, autograf.hr, Emir Imamović Pirke, fotografija, knjiga, Kruno Lokotar, kultura, Leonida Kovač, Nina Ožegović, rat, Sandra Vitaljić, Saša Kralj, zatvor

Raos suzavcem po slobodi i demokraciji

Autor: Nina Ožegović / 29.11.2013. Leave a Comment

Na konferenciji za novinare, koju su u četvrtak sazvali Hrvatski centar P.E.N.-a i Društvo hrvatskih pisaca na temu referenduma o braku, dogodio se nezapamćen incident. Književnik Predrag Raos, poznat po nesocijaliziranom ponašanju, na samom je početku prekinuo konferenciju, a zatim je prostački vrijeđao članove, posebno predsjednicu P.E.N.- a Nadeždu Čačinovič.

 

Ta tirada trajala je punih deset minuta. Raos je izjavio da strukovne udruge   “ne smiju širiti nikakve vjerske ili ideološke poruke ni pedersku propagandu”. Zbog toga je “nedopustivo da se Društvo i P.E.N. izjašnjavaju o referendumu o braku”. Također ih je ocijenio totalitarnim udrugama, koje ne poštuju demokratska načela.

 

“U svom nerazumljivom solilokviju nazvao nas je fašistima, koji su privatizirali udruge, a zatim je zviždao, skakao i nekontrolirano psovao: ‘Puši kurac, stara babo! Svi ste vi pederi! Možete si međusobno lizati pičke!’ i slično. To je bila užasna homofobna akcija iz koje je izlazilo strukturirano ludilo”, izjavio je za Autograf Nikola Petković, predsjednik Društva, dodavši da mu nije palo na pamet organizirati zaštitare jer nitko nije očekivao takav ispad.

 

Raos je potom suzavcem pošpricao Petkovića, kojem je pri nagurivanju vratima ozlijeđena šaka, te Vjerana Zuppu. Najgore je prošla tajnica P.E.N.-a Klaudija Brnad, koja je zbog suzavca ostala bez zraka, pa je kolima hitne pomoći prevezena u bolnicu. Pisci su pozvali policiju, koja je Raosa privela u postaju.

 

“Mislim da je on klinički slučaj. Ne znam je li njegov istup bio instrumentaliziran ili nije, no njegov je napad izveden s namjerom: došao je s oružjem – suzavcem te prostački uzurpirao konferenciju. Važno je naglasiti dvije stvari. Prvo, obraćao nam se homofobnim uvredama, kao da smo svi mi u Društvu i P.E.N.-u pederi i lezbijke. Drugo, svi članovi dobili su poziv za konferenciju na kojoj su mogli izreći svoje mišljenje. Prema tome, ne može se govoriti o manjku demokracije i totalitarizmu naših udruga,” istaknuo je Zuppa.

 

“Hrvatska se u ovome trenutku nalazi u vrlo teškoj političkoj situaciji u kojoj s jedne strane raste homofobija i tzv. ‘narodsko bjesnilo’, a s druge postoji samo sramota i strahota u kojoj živimo te vlast bez ideja i ideologije”, nastavio je Zuppa.

 

“U takvoj situaciji posebno je opasna kršćanska moralka, koja se želi sprovesti sredstvima državnoga prava, a vidljiva je na svim razinama. Homofobno i nacionalističko pumpanje počelo je čuvenom izjavom pomoćnoga biskupa Pozaića, koji je rekao da se neki od tih zastupnika ‘revolucije – prevrata’ pozivaju čak i na Bibliju, kao da zaboravljaju da je Bog stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu! Zatim se nastavilo zabranom plakata za Gavellinu predstavu ‘Fine, mrtve djevojke’ i podjelom na vukovarsku i nevukovarsku Hrvatsku, a eskaliralo je referendumom o braku te najavom mogućeg referenduma o ćirilici. Nisam siguran može li se ova vlast nositi s tom situacijom, ali ako nastavi ići istim putem kao dosad, završit ćemo u užasu”, zaključio je Zuppa.

 

Konferencija je nastavljena nakon provjetravanja prostorije, a na njoj su govorili Nadežda Čačinovič, Velimir Visković, Damir Karakaš, Nikola Petković i Vjeran Zuppa. Također, Upravni odbor i Predsjedništvo strukovnih udruga objavili su u svoje ime priopćenje u kojem su se izjasnili protiv promjene ustavne definicije braka.

 

Predsjednica P.E.N.-a Nadežda Čačinovič izjavila je da ne misli da je Predrag Raos predstavnik inicijative ”U ime obitelji”, ali su njegov nastup i cijela inicijativa oko referenduma i promjene ustavne definicije braka vrlo indikativni.

 

“Time je pokazana netrpeljivost prema svima onima koji su različiti, bez obzira na to radi li se o manjinama ili homoseksualcima. U osnovi referenduma je nedemokratska inicijativa, koja bi dovela do još veće obespravljenosti manjina, koje bi te posljedice osjećale desetljećima. Taj njegov ispad simptom je te homofobne atmosfere. No u svemu je najgore to što se umjesto demokratske rasprave o temi nameće histeriziranje, što sprečava daljnji dijalog”.

 

Petković je izjavio da su se u priopćenju oštro suprotstavili ustavnoj definiciji braka kao zajednici muškarca i žene s obrazloženjem da se  brkaju kategorije obitelji i braka.

 

“Licemjerna inicijativa ‘U ime obitelji’ tvrdi da ako homoseksualni parovi mogu stupiti u brak, tada je ugrožena obitelj. Od čega? Od nasilja u obiteljima, od patrijarhata, od kršćanske dogme po kojoj žena mora biti reproduktivna mašina? Oni se pitaju kako će se osjećati posvojeno dijete u homoseksualnom braku. A pitaju li se kako se osjećaju heteroseksualni parovi, koji nemaju novca za život i odgoj vlastitog djeteta? Dakle, fokus je premješten sa stvarnog na simbolički problem”, zaključio je Petković.

 

Kako doznajemo, protiv Raosa podignut će se prekršajna prijava zbog korištenja suzavca na javnome mjestu, kao i za remećenje javnog reda i mira.

Filed Under: Književnost, Kultura Tagged With: autograf.hr, brak, Društvo hrvatskih pisaca, Hrvatski centar P.E.N.-a, incident, Klaudija Brnad, kultura, Nadežda Čačinovič, Nikola Petković, Nina Ožegović, Predrag Raos, referendum, Vjeran Zuppa

Roman majstora krimića Thomasa Engera

Autor: Nina Ožegović / 28.11.2013. Leave a Comment

Norveški autor kriminalističkih bestselera Thomas Enger, kojega mediji predstavljaju kao novog Joa Nesboa i ”norveškim odgovorom na Stiega Larssona”, predstavio je ovih dana u Zagrebu svoj roman ”Opečen”, objavljen u izdanju Fokus komunikacija.

 

Thomas Enger bivši je novinar, čiji su romani prevedeni na više od dvadeset svjetskih jezika, a uz pisanje bavi se i glazbom. Roman ”Opečen” prvi je u serijalu o spretnome novinaru crne kronike Juulu Henningu, a odlikuje ga napetost i fin humor te neki autobiografski elementi.

 

”Iako nisam oduvijek znao da želim biti pisac, znao sam da želim pisati, imao sam potrebu za tim. Zato sam i studirao novinarstvo”, izjavio je Enger na predstavljanju knjige u Knjižnici Tina Ujevića, koje je organizirala njegova hrvatska nakladnička kuća i Hrvatsko-norveško društvo prijateljstva.

 

”Kad sam s dvadesetak godina prošao kroz težak prekid s djevojkom, trebao mi je razlog za ustajanje iz kreveta ujutro i zato sam počeo pisati, shvatio sam da je to ono što želim raditi u životu”, objasnio je Enger početak svoje književničke karijere.

 

Kako je rekao Davor Uskoković, urednik u Fokus komunikacijama, ideja je bila da se hrvatskoj publici predstavi još jedan zanimljiv skandinavski autor nakon Joa Nesboa, kultnog autora krimića koji je i u Hrvatskoj doživio veliku popularnost. Otkrio je da će serijal o novinaru Juulu Henningu imati pet nastavaka, a autor sada dovršava četvrtu knjigu. Također je izrazio nadu da će biblioteka Fokus predstaviti hrvatskoj publici sva djela tog autora.

 

U romanu ”Opečen” Juul Henning prati istragu o ubojstvu mlade žene čije je osakaćeno tijelo, napola zakopano, policija pronašla na osami u šatoru. No roman ne ostaje samo na razini crne kronike nego oslikava i suvremeno norveško društvo i osobnu tragediju glavnog junaka. Također, i okružje gdje živi, pa tako glavni junak voli nogomet i svirati klavir, a tu je negdje i njegova bivša supruga.

 

Kako je autor istaknuo na predstavljanju knjige, važan je element u romanu odnos norveškog društva prema useljenicima jer je žrtva ubijena po šerijatskom ritualu. Međutim, nije namjeravao politizirati, nego samo, kako je naglasio, informirati čitatelje.

 

S druge strane, Henninga progoni njegova vlastita prošlost. Naime, prije dvije godine u požaru je izgubio sina, što je na njemu ostavilo duboke emocionalne i fizičke ožiljke. Bez obzira na to, on se vraća na posao i počinje pratiti priču o monstruoznom zločinu, intuitivno naslućujući da situacija nije tako jednostavna kako se čini na prvi pogled.

Filed Under: Književnost, Kultura Tagged With: autograf.hr, Davor Uskoković, Fokus, knjiga, književnost, kultura, Nina Ožegović, Opečen, roman, Thomas Enger, Zagreb

Umijeće muziciranja Udruge Diapason

Autor: Dodi Komanov / 27.11.2013. Leave a Comment

Koncert s djelima komorne glazbe iz opusa Pendereckoga, Prokofjeva, Janáčeka i Bartóka u subotu navečer nije, nažalost, privukao veći broj slušatelja u Hrvatski glazbeni zavod, iako su dosadašnji programi Udruge Diapason, osnovane prije nekoliko godina, jamstvo kvalitete.

 

Svaku od izabranih skladbi jedanaest je muzičara izvelo na visokoj tehničkoj razini, sabrano, s promišljenim interpretativnim govorom i tenzijom zajedničkog muziciranja. A u smislu recepcije prešli su onu problematičnu granicu koja predstavljanje kompozicije dijeli od njezine interpretacije, a koja je i danas uvelike prisutna u susretu sa stvaralaštvom 20. stoljeća.

 

Tonska izdiferenciranost dionica i podcrtanost neoklasicističke misli, artikulirane uvijek prisutnim aspektom ekspresije zvuka Kvarteta Pendereckog iz 1993., bila je i temelj interpretativne gradbe (Marco Graziani, violina, Davorin Brozić, klarinet, Aleksandar Jakopanec, viola, Smiljan Mrčela, violončelo). Ali, kao i u Kvintetu, op. 39 Prokofjeva iz 1924. (Dario Golčić, oboa, Brozić, Graziani, Jakopanec, Nikša Bobetko, kontrabas) koloritski spektar i izražajnost gudača poprimali su mjestimice jednak izričaj.

 

Od toga se izuzimaju poticajnost i plastičnost izvrsnoga Grazianija, koji je uz tonsko bogatstvo i distinktnost Brozićeva klarineta tvorio unutarnju koheziju tih dviju izvedbi. Uz to, za razliku od Pendereckoga, a posebno Janáčeka i dijelom Bartóka, interpretaciju Prokofjevljeve skladbe nije odlikovala puna razumljivost harmonijskog (tonskog) i ritamskog aspekta.

 

Što je umijeće interpretacije i komornog muziciranja na najvišoj razini, moglo se čuti u izvedbi Janáčekove kompozicije “Mládí” iz 1924. (Dani Bošnjak, flauta, Branko Mihanović, oboa, Danijel Martinović, klarinet, Žarko Perišić, fagot, Bánk Harkay, rog, Davorin Brozić, bas-klarinet). Mjera muzikaliteta i virtuoznost, tonska ravnoteža ansambla u reljefnoj, živoj i sabranoj interpretaciji nezapretene geste i ekspresije kvalitete su koje odlikuju te muzičare u gotovo svakom njihovu nastupu, a riječ je o članovima Zagrebačkoga puhačkog ansambla, osim Brozića, te s Perišićem umjesto Luquea na fagotu.

 

Treba istaknuti sjajnu stilizaciju plesno-folklornog idioma, koloritsku izražajnost, akcentuaciju deskriptivne misli i izvanredan osjećaj za cjelinu djela te nastupe Bošnjaka i Mihanovića.

 

Precizan i zakučast slog triju stavaka iz Bartókovih ”Kontrasta” iz 1938. umjetnički je izazov koji su Graziani, Brozić i Filip Fak za klavirom prihvatili angažirano, s visokom koncentracijom i virtuozno. Ipak, oštrina i rubnost domišljene i izražene fakture nisu zaživjele onom gotovo taktilnom oporošću Bartókova jezika iako su, unatoč ipak mladim godinama, sva trojica muzičara pokazala snagu geste.

Filed Under: Glazba, Kultura Tagged With: Aleksandar Jakopanec, autograf.hr, Bartók, Davorin Brozić, Dodi Komanov, glazba, Janáčeki, kutura, Marco Graziani, Penderecki, Prokofjev, Udruga Diapason

Kazališnim aktivizmom protiv nasilja

Autor: Nina Ožegović / 26.11.2013. Leave a Comment

Potkraj prošloga tjedna u dvorani Gorgoni u zagrebačkome Muzeju suvremene umjetnosti prvi put izvedena je dokumentarna drama “Seven” u režiji Anice Tomić. Predstava je to o važnosti borbe za ljudska prava i smatra se jednom od najvažnijih aktivističkih predstava današnjice.

 

Projekt “Seven” inicirala je i režirala švedska književnica, glumica i producentica Hedda Krausz Sjögren prije šest godina, a praizvedba je bila u Švedskoj. Do sada je “Seven” izveden u 13 zemalja, među ostalim i u Afganistanu, a predstava je stigla u Zagreb uz pomoć nevladine udruge Domino, koja organizira i festival Perforacije i Queer Zagreb. U isto vrijeme, tijekom vikenda, održana je i međunarodna dvodnevna konferencija o traffickingu, na kojoj su švedski stručnjaci govorili o tome kako se oni bore protiv trgovine ženama.

 

Predstava “Sedam” temelji se na potresnim ispovijestima žena iz cijeloga svijeta, od Pakistana i Kambodže do Sjeverne Irske, koje su digle glas protiv svih vrsta diskriminacije te spolnoga i obiteljskog nasilja, a potom su neustrašivim aktivističkim radom promijenile svijet oko sebe. Njihove priče literarno su potom oblikovale književnice, a projekt je podržala i švedska vlada. Dodatna važnost i snaga predstave jest u tome da je u svim zemljama, pa i u Hrvatskoj, podupiru političari, umjetnici, novinari i drugi aktivisti, koji javno čitaju priče tih hrabrih žena.

 

Do sada je u projektu sudjelovalo 500 političara, umjetnika, ljudi iz svijeta filma i teatra, među ostalima i članice Europskoga parlamenta, njih sedam, švedska ministrica pravosuđa Beatrice Ask te oskarovka Meryl Streep. I u Hrvatskoj su neke političarke i aktivistice te ostale osobe iz javnog života rado prihvatile poziv za sudjelovanje u predstavi. Među njima su prva hrvatska premijerka Jadranka Kosor, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, aktivistica i predsjednica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka, glumica Ksenija Pajić, novinar Aleksandar Stanković, prva intendantica u povijesti hrvatskoga kazališta Mani Gotovac te član kraljevske obitelji iz Nigerije princ Wale Soniyiki, azilant u Zagrebu, koji je nakon što su mu u domovini ubijena dvojica braće također dignuo glas protiv nepravde.

 

Svi su oni vjerodostojno interpretirali priče aktivistica, koje su često riskirale i život kako bi se izborile za pravdu i istinu, a među tim hrabrim ženama su i Mukhtar Mai iz Pakistana, Farida Azizi iz Afganistana, sindikalistica iz Sjeverne Irske Inez McCormack, Annabelle de Leon iz Gvatemale, Hafsat Abiole iz Nigerije, Mu Sochme iz Kambodže te mnoge druge.

 

Možda su najsnažnije ispovijesti Pakistanke Mukhtar Mai, Afganistanke Faride Azizi i Kambodžanke Mu Sochme. Naime, Mukhtar Mai postala je uzor mnogim Pakistankama jer se nije predala zloj sudbini nakon četverostrukog silovanja, već je učinila sve da silovatelje dovede pred sud. Afganistanka Farida Azizi oduprla se marginalizaciji žena pod talibanskim režimom, a nakon prijetnji smrću u svojoj domovini aktivistički rad nastavila je u Americi. Mu Sochme, bivša ministrica u kambodžanskoj vladi, koja je 2005. bila nominirana za Nobelovu nagradu za mir, poznata je po borbi protiv trgovine ženama u Kambodži i na Tajlandu.

 

Iako će projektu “Seven” možda mnogi prigovarati zbog izvedbi u formi statičnoga scenskog čitanja, valja reći da ovdje u prvome planu nisu teatralnost i glumačka izvedba, nego promicanje poruke – teatrom protiv nasilja i diskriminacije. Što je tema itekako aktualna i u Hrvatskoj uoči referenduma.

 

Nažalost, predstava “Seven” izvedena je samo jednom pa je mnogo zainteresiranih nije uspjelo pogledati, no nadamo se da će udruga Domino uspjeti organizirati bar još jednu izvedbu te na taj način prikupiti više novca od prodaje ulaznica (a sav prihod namijenjen je u dobrotvorne svrhe) te poruku mira i nenasilja poslati i dalje i šire.

Filed Under: Kazalište, Kultura Tagged With: Afganistan, Anica Tomić, autograf.hr, Domino, dvorana Gorgoni, Farida Azizi, Hedda Krausz Sjögren, kultura, Meryl Streep, Muzej suvremene umjetnosti, Nina Ožegović, Queer Zagreb, Sanja Sarnavka, Seven, Švedska, žena

Garcíjina predstava ”Psima ulaz zabranjen”

Autor: Nina Ožegović / 25.11.2013. Leave a Comment

Subotnje gostovanje Narodnog kazališta iz Temišvara s predstavom “Psima ulaz zabranjen”, u režiji jedog od najprovokativnijih redatelja današnjice, Argentinca Rodriga Garcíje, u Zagrebačkom kazalištu mladih, izazvalo je oprečne reakcije gledatelja, od oduševljenja do negativnih kritika i dosade, no nikoga nije ostavilo ravnodušnim.

 

Dramatičar, vizualni umjetnik i redatelj Rodrigo García u svjetskim je razmjerima poznat kao šokantan, čak skandalozan redatelj, koji kritizira kapitalizam i društveno licemjerje. Kao mesarev sin, odrastao u predgrađu Buenos Airesa, osnovao je kazališnu grupu “Mesnica” i počeo pisati o životu koji ga okružuje bez imalo uljepšavanja, kritizirajući neoliberalizam i konzumerizam. Zbog tih politiziranih tekstova, u kojima se miješaju brutalnost i apsurd, ali i radikalnoga redateljskog postupka, kritičari ga stavljaju u rang Becketta, Arrabala i Mullera, smatrajući ga jedinstvenim glasom suvremenoga kazališta.

 

Kad su ga jednom pitali, je li nužno u kazalištu praviti skandale, odgovorio je da su skandali u politici i neravnomjernoj podjeli svjetskoga bogatstva, a ne u teatru, koji danas ne može nikoga ničim skandalizirati. Time je iskazao svoj osobni i kazališni svjetonazor kojim dominiraju angažiranost i kritika društvenih klišeja i predrasuda. Naime, prema njegovu mišljenju, kako je ustvrdio, “napravi li predstavu oko koje će se svi složiti, onda je u društvenome smislu nepotrebna i neuspjela”. Međutim, za razumijevanje njegova grubog i radikalnog, često šokantnoga kazališnog jezika i surovih, izvrnutih tekstova potrebna je velika koncentracija i predznanje te otvoren um, što je, čini se, manjkalo hrvatskoj publici, koja je odgojena više ili manje na teatru 19. stoljeća.

 

U svom autorskom projektu “Psima ulaz zabranjen”, prikazanom u sklopu ciklusa Europsko kazalište u ZKM-u, García objedinjuje sve dosadašnje preokupacije i donosi na scenu, bez imalo uljepšavanja i emocija, izobličen i moralno unakažen svijet današnjega vremena. U tom svijetu dominiraju nasilje, nesnošljivost, moralne devijacije, perverzija i licemjerje, a osobito su opasni ponižavanje, zanemarivanje i indiferentnost. Za gradnju toga svijeta inspiraciju je crpio, kao i u ostalim komadima, kako je svojedobno izjavio, u životu, likovima i retorici slamova Buenos Airesa, želeći svojom radikalnom i direktnom kritikom uzdrmati pragmatično suvremeno društvo.

 

Takvu crnu sliku stvarnosti uobličio je s pomoću često snažne, ali  povremeno neprohodne i neslušljive bujice vlastitoga teksta, u kojem se miješaju uspomene iz djetinjstva, brutalne slike i apsurdne situacije s filozofskim i književnim citatima. Tu gomilu teksta izgovaraju glumci na sceni u formi monologa, bez međusobnih interakcija, a često i bez emocija.  Zbog toga nakon određenog vremena gledanje predstave postaje napornim i zahtijeva snažnu usredotočenost na tekst, koji bi bilo lakše čitati ili slušati u formi dijaloga.

 

García je rabio radikalni redateljski postupak u kojem se prepliću tekstovi, glazba, svirka, pjevanje, performans, elementi pop-kulture i ne baš prihvatljivo korištenje životinja, u ovom slučaju hrčka, zečeva i ribe. Glumci su odjeveni u trenirke ili čudne kostime, koji asociraju na cirkus ili neki horor-SF film, koji zatim izlaze u središte pozornice i izgovaraju svoju priču, ili pjevaju, ili sviraju, a njihove radnje snima kamera emitirajući sliku na velikome platnu.

 

Bez obzira na to sviđala nam se predstava “Psima ulaz zabranjen” ili ne, Garcíji se mora priznati da je uspio osvojiti ničim opterećenu slobodu umjetničkog izražavanja i prodrmati gledatelje iz autističkog odnosa prema svijetu. Jer predstava možda jest zahtjevna, naporna i teška, no pruža prilično materijala za razgovor. Zbog toga ne iznenađuje što je García dobitnik brojnih kazališnih nagrada, a među njima i ugledne Europske nagrade za novu kazališnu realnost 2009. godine te je čest gost međunarodnih festivala, od Avignona do Venecije.

 

Filed Under: Kazalište, Kultura Tagged With: ''Psima ulaz zabranjen'', autograf.hr, Buenos Aires, Europska nagrada, Europsko kazalište, Nina Ožegović, Rodrigo García, ZKM

Sajam knjiga u Puli

Autor: Nina Ožegović / 23.11.2013. Leave a Comment

Na ovogodišnjemu, 19. sajmu Sa(n)jam knjige, koji se održava od 5. do 12. prosinca u Puli, 250 domaćih i stranih nakladnika izložit će više od 15 000 naslova, a prvi put obrađivat će se paralelno tri teme – ”Socijalizam na klupi”, ”Izlet u Rusiju” i ”Vojvodina – regija u regionu”, rečeno je u petak na konferenciji za novinare u Puli.

 

U sklopu teme ”Socijalizam na klupi” održat će se međunarodni skup ”Socijalizam na klupi: kulturološke i povijesne interpretacije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava” na kojemu će sudjelovati gotovo 90-ak znanstvenika, povjesničara i teoretičara iz Hrvatske i bivših jugoslavenskih republika, od Damira Agičića i Lade Duraković do Igora Dude i Reane Senjković.

 

O socijalizmu raspravljat će se i na okruglom stolu ”Cenzura i autocenzura u socijalizmu i danas” te na tribini Trećega programa Hrvatskog radija ”Medijska spektakularizacija socijalizma”. Također, bit će predstavljena knjiga ”Socijalizam na klupi: jugoslavensko društvo očima nove postjugoslavenske humanistike”, koju su uredile Lada Duraković i Andrea Matošević.

 

U sklopu programa ”Izlet u Rusiju” predstavit će se suvremena ruska književna scena, a o društvenim, političkim i filozofskim pitanjima postsocijalističke Rusije govorit će pet važnih ruskih autora: Ljudmila Ulickaja, jedna od najprevođenijih i najnagrađivanijih ruskih prozaistica, Tatjana Tolstaja, najvažnija predstavnica ruske postmodernističke proze, Aleksandar Genis, poznati književni kritičar, esejist, filozof i pisac koji se afirmirao u Sjedinjenim Američkim Državama, Oleg Kašin, novinar i publicist, posebno osjetljiv na socijalnu zbilju današnje Rusije, i Sergej Birjukov, avangardni pjesnik i performer.

 

Treći program, ”Vojvodina – regija u regionu”, ugostit će najveće vojvođanske književnike: dobitnika NIN-ove nagrade, prozaista, pjesnika i ikonu novosadskog rock’n’rolla Slobodana Tišmu, europski poznatog pisca Lasla Vegela, koji je već bio gost pulskog sajma, te pisce mlađe generacije Lasla Blaškovića, Tomislava Žigmanova, Srđana Srdića, Srđana V. Tešina i Miću Vujičića. U Pulu dolaze i kultni filmski redatelj Želimir Žilnik i skladatelj, multiinstrumentalist i multimedijalni umjetnik Boris Kovač, a vrhunac vojvođanskog programa bit će predstavljanje tzv. bunkerskih pisaca i njihova časopisa ”Severni bunker” te okrugli stol pod nazivom ”Regija u regionu: Vojvodina – Istra”.

 

U Puli će se još održati međunarodna konferencija ”Nakladništvo – trendovi i konteksti”, na kojoj će se raspravljati o poziciji suvremenog nakladništva i knjige u skladu s trendovima ”e-stvarnosti”.

 

Prvi put na sajmu i prvi put u Hrvatskoj bit će i program za knjiške profesionalce ”Fellowship: Kumpanija od libra”, koji otvara nove mogućnosti poslovnih suradnji između organizatora poznatih književnih manifestacija, književnih agenata, prevoditelja, urednika i izdavača iz Hrvatske, Europe i svijeta.

 

Slojevitost sajamskog programa uz sadržaje posvećene središnjim temama čine i tri nova modela predstavljanja autora. ”Autor čita autora” program je u kojemu dva autora predstavljaju jedan drugoga (Miljenko Jergović i Ivan Lovrenović, Milana Vlaović i Mirjana Dugandžija te Luko Paljetak i Tonko Maroević). ”Trenutak za prijatelja” program je organiziran u spomen na tri važna imena hrvatske kulturne i umjetničke scene (Mirko Kovač, Ćićo Senjanović i Predrag Spasojević). ”Sljedeća stanica Paradiso” neuobičajeno je predstavljanje knjiga i autora u underground-prostoru pulskoga kluba Monteparadiso u Rojcu (Marko Pogačar i Benjamin Perasović) uz koncert punk/rock-sastava Cherkezi United i DJ večer (DJ Bebetto i DJ Benjamin).

 

Literarni početak svakoga sajamskog dana povezan je s programom ”Doručak s autorom”. Na njemu će moderator Vojo Šiljak ugostiti ruske autore Tatjanu Tolstaju, Aleksandra Genisa i Ljudmilu Ulickaju, turskoga književnika Ahmeta Ümita, vojvođanske autore Slobodana Tišmu i Želimira Žilnika, talijanskoga književnika Flavija Sorigu, Ivana Lovrenovića i Ivu Štivičića, i na kraju ovogodišnjeg dobitnika ”Kiklopa” za životno djelo – Milivoja Solara.

 

Održat će se i humanitarna akcija ”Biblioteka snova”’, kojom Sa(n)jam knjige u Istri, Monte Librić i Viktorov Group doniraju biblioteku pomno odabranih naslova Dječjem domu ”Ruža Petrović”, Domu za odgoj djece i mladeži ”Pula” i Down syndrom centru ”Pula”.

Filed Under: Književnost, Kultura Tagged With: autograf.hr, Damir Agičić, Igor Dude, književnost, Lada Duraković, Nina Ožegović, Pula, Reana Senjković, sajam knjiga

Naknada piscima za posuđivanje knjiga

Autor: Nina Ožegović / 22.11.2013. Leave a Comment

Nakon pet godina pregovaranja Ministarstvo kulture i Društvo hrvatskih književnika (DHK) napokon su potpisali ugovor koji će hrvatskim autorima – književnicima i piscima, omogućiti isplatu naknade za posuđivanje knjiga u knjižnicama, priopćeno je iz Ministarstva kulture.

 

Tako je inicijativa pisca Roberta Perišića “Pravo na profesiju”, koja je pokrenuta kako bi se popravio položaj hrvatskih pisaca i pisanja, napokon urodila plodovima. Njegova je inicijativa polazila od teze da su pisci među rijetkim kulturnjacima prepušteni tržištu, a kako je ono premalo, pisci od svog rada ne mogu živjeti. Potrebna je stoga državna intervencija, među ostalim i zato da se definira književni minimalac, koji bi bio oko 7500 kuna. A to još nije učinjeno.

 

Ministarstvo kulture izdvojilo je iz proračuna dva milijuna kuna za to. Dvadeset posto, oko 400 000 kuna, bilo bi namijenjeno za manipulativne troškove DHK-u kao koncesionaru toga prava, koji je sklopio ugovor s Udrugom za zaštitu prava nakladnika (UZPN) o obavljanju poslova. Deset posto, oko 200 000 kuna, bilo bi namijenjeno za poticanje autorstva i čitanja. Ostatak, dakle 1,4 milijuna kuna, dijelio bi se između pisca, prevoditelja i ilustratora, a naknada bi trebala biti 50 lipa po knjizi posuđenoj u javnim knjižnicama. Za posuđivanje knjiga u školskim knjižnicama ta odluka ne bi vrijedila.

 

Ministarstvo kulture plaćat će piscima naknadu jednokratno za prethodnu godinu, a od tog će se iznosa u Fond za poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva uplaćivati deset posto. Novac prikupljen u tom fondu raspodijelit će njegov odbor, u kojem će biti po jedan predstavnik DHK-a, Hrvatskoga društva pisaca, Društva hrvatskih književnika za djecu i mlade, Društva hrvatskih književnih prevoditelja i ULUPUH-ove sekcije za ilustraciju, karikaturu, strip, animirani film i primijenjeno slikarstvo.

 

Društvo hrvatskih književnika izradilo je pravilnik koji bi regulirao raspodjelu novca, a piscima će se naknada obračunavati i isplaćivati jednom godišnje za prethodnu godinu najkasnije do 1. listopada, i to najmanje 50 kuna, a najviše 40 000 kuna. To znači da će se manji, odnosno veći iznosi uplaćivati u Fond.

 

Podatke o posuđivanju knjiga prikupljat će i obrađivati Nacionalna i sveučilišna knjižnica, koja će ih zatim objaviti na svojoj internetskoj stranici. Pisci će dobivati dva i pol puta veću naknadu od prevoditelja i 10 puta veću naknadu od ilustratora, osim ako je ilustrirano 50 posto knjige, tada će pisac dobiti dvaput veću naknadu od ilustratora. No takav sustav ima nedostataka, na koje su već upozoravali pisci, a riječ je o tome da se obrađuju samo podaci iz županijskih knjižnica, ali ne i iz školskih knjižnica, što ide na štetu autora dječje književnosti.

 

U većini zemalja EU-a autorima se isplaćuje naknada za posuđivanje knjiga u knjižnicama, a visina naknade ovisi o kulturnoj politici svake države. Međutim, za razliku od Hrvatske, u ostalim europskim zemljama u raspodjelu novca uključeni su i strani autori, koji također dobivaju naknadu. Tako, primjerice, u Irskoj pisci po posuđenoj knjizi dobiju 0,66 kuna, u Nizozemskoj 0,86 kuna, u Engleskoj 0,54 kune, a u Norveškoj 2,01 kunu.

 

Tko su najposuđivaniji pisci u Hrvatskoj? Prema podacima Knjižnica grada Zagreba za zadnjih nekoliko mjeseci, među 50 najposuđivanijih knjiga, uključujući i lektirne, bili su roman “Kalendar Maya” Zorana Ferića, zatim autobiografska proza “Fališ mi: Jesen – ljeto” i “Zima – proljeće” Mani Gotovac, “Čudo u Poskokovoj Dragi” Ante Tomića, a slijede “Hotel Zagorje” Ivane Simić Bodrožić, “Smogovci” Hrvoja Hitreca, “Srebrne svirale” Dragutina Tadijanovića i “Strah u Ulici lipa” Milivoja Matošeca.

 

Može se zaključiti da se ni najposuđivaniji pisac neće obogatiti od naknade za posuđivanje svojih knjiga u knjižnicama jer u najboljem slučaju neće dobiti više od nekoliko tisuća kuna na godinu, najviše oko tisuću eura. U toj priči najbolje će proći najposuđivaniji autori, dakle oni lektirni, jer tih knjiga ima i više u sustavu, a djeca ih moraju čitati.

Filed Under: Književnost, Kultura Tagged With: autograf.hr, DHK, Društvo hrvatskih književnika, EU, knjižnice, kultura, Ministarstvo kulture, naknada, Nina Ožegović, ugovor, ULUPUH, UZPN

Projekt Lola: jedan koncert – dva grada

Autor: Dodi Komanov / 21.11.2013. Leave a Comment

Na području novih tehnologija i umjetnosti sve važnije mjesto zauzima projekt Lola (LOw Latency), pokrenut 2005. na GARR-u (talijanska akademska i istraživačka mreža), koji muzičarima omogućuje zajedničko sviranje iako se fizički nalaze na različitim mjestima.

 

Ako ste violinist, živite u Zagrebu i pripremate recital s pijanistom koji živi u Londonu, probe za taj koncert možete održati tako da nijedan od vas dvojice ne napusti svoj grad. Samo trebate imati prijenosnu kompjutorsku opremu, monitor (koji stoji na mjestu gdje bi u stvarnom prostoru stajao violinist ili sjedio pijanist), kameru, mikrofon, pojačalo i zvučnike te mogućnost prijenosa visokospecijaliziranim uređenim sustavom koji postoji na istraživačkim mrežama.

 

A na isti način možete odsvirati i sam koncert, održati predavanje ili majstorski tečaj ili im prisustvovati, a ako ste skladatelj, možete napisati kompoziciju upravo za takve uvjete izvedbe.

 

Projekt je započet 2005. održavanjem majstorskog tečaja viole tako da je profesor bio u Europi, a student u SAD-u, kada je ravnatelj tršćanskoga Konzervatorija ”Giuseppe Tartini” zapitao: ”To je jako, jako lijepo, ali je li moguće da profesor i student zajedno i sviraju, a ne samo da prvo svira jedan pa nakon njega drugi?”

 

U GARR-u su taj izazov prihvatili, a zajednički rad GARR-a i Konzervatorija ”Tartini” koji je potom slijedio, okupio je muzičare, inženjere koji se bave audioproblematikom i videoproblematikom, kompjutorske programere i stručnjake za mrežu. Kako brza i postojana mreža u istraživačkom svijetu ne treba zaštitne mehanizme, prvi koraci sastojali su se od toga da se oni, kao i sve suvišno, otklone te da se vidi koja se najsuvremenija audiovizualna sredstva mogu pokušati upotrijebiti.

 

Problemi kao što su sinkronitet, kašnjenje, kompatibilnost i uređenost akustičnog prostora i tonske slike, ugodba instrumenata, reprodukcija zvuka udaljenog instrumenta te nadomještanje prostorne, vizualne i taktilne komunikacije muzičara sustavno su se rješavali kako bi se postigla što viša razina kvalitete i profesionalnosti. Slijedilo je stvaranje uvjeta za veći broj muzičara i veće ansamble da bi projekt Lola bio primjenjiv i za veće auditorije.

 

Primjena je jednostavna i funkcionira na načelu jednostavnoga telefonskog poziva, a financijski uvjeti vrlo su prihvatljivi. Osim toga, korištenje Lolom smanjuje, a može i dokinuti, troškove putovanja i boravka u drugome gradu. U tehnološkom smislu postignuta je najveća brzina audiovizualnoga kodiranja i dekodiranja, a kreativni potencijal privukao je i skladatelje, uz izvođače i pedagoge, i mnoge koji se bave drugim izvedbenim i scenskim umjetnostima.

 

Interes za projekt pokazao je i ugledni pariški IRCAM, a Lola, čiji je moto ”Blizina na zahtjev”, nove je mogućnosti donio i svim drugim područjima, kakvo je npr. kirurgija, gdje je riječ o daljinskoj kontroli operacija koje se obavljaju u realnom vremenu.

 

Začuđujuće je što ovaj projekt, iako relativno mlad, dosad nije privukao pozornost Muzičkog biennala Zagreb, uglednog festivala suvremene glazbe, jer među njegovim važnim odrednicama oduvijek je bila otvorenost novim tehnologijama i eksperimentu kao generatorima nove kreativne misli. A prema riječima Flavija Zaccarije, jednoga od glazbenika koji radi na projektu, Lola je otvorio vrata u potpuno neistražen svijet umjetnosti i stvaralaštva.

Filed Under: Glazba, Kultura Tagged With: autograf.hr, Dodi Komanov, Flavio Zaccaria, GARR, Giuseppe Tartini, glazba, IRCAM, koncert, kultura, London, LOw Latency, Projekt Lola, Zagreb

  • 1
  • 2
  • 3
  • …
  • 6
  • Next Page »

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT