Svi smo mi žrtve društva u kome živimo, bili toga svjesni ili ne. Htjeli to ili ne, društvom smo obilježeni. Društvo utječe na naš način života, razmišljanja, razgovore, prilike, probleme, sve, pa i umjetnost. A društvo u kome je živio Đorđe Balašević bilo je gotovo pa neopisivo. [Read more…]
Zapravo, što je to fašizam i tko je fašist?
U 21 lekciji za 21. vek Juval Noa Harari napisao je da se pojam fašist “našao u opasnosti da se degeneriše u opštu uvredu za svaku priliku”. U postdejtonskoj Bosni i Hercegovini taj pojam već se degenerirao u opću uvredu za svaku priliku. [Read more…]
Izgubljeni između autoriteta i sistema
Božić je društveni fenomen, pojava koja je nešto puno više od religije. Takozvani ”božićni duh” obuhvata različite sfere društva. Božić je porodični, individualni, ekonomski, umjetnički i ko zna koji sve fenomen. Ovaj kršćanski praznik postao je praznik za mnoge i mnogi u njemu učestvuju. Pogotovo u ne-vjerskim elementima poput poklona, kupovine, gozbi, ukrasa, božićnih filmova i pjesama. [Read more…]
Pas de deux vjere i politike
Bosna i Hercegovina, s oba svoja entiteta, nominalno je laička država, u kojoj je vjerskim zajednicama otvoren prostor društvenoga djelovanja iz kojega su u komunizmu bile protjerane, a uskraćeno im je bavljenje državnopolitičkim poslovima. Obje strane, i političke strukture i vjerske zajednice, na riječima se zaklinju u privrženost temeljnom postulatu evropske demokracije, odvojenosti ”crkve” od države. [Read more…]
Protuhe naprave sebi dobar posao od “ljubavi prema Bosni”
Bosna i Hercegovina (skraćeno BiH) prostire se na 51,129 kvadratnih kilometara zapadnog dijela Balkanskog poluotoka (koji zapravo nije poluotok, ali se tako zove). Površinom je 1.67 puta veća od Belgije, oko 2.5 puta veća od Izraela i skoro 5 puta veća od Libanona. Od Alžira je manja 46.5 puta, a od Kine skoro 188 puta. [Read more…]
Hannah Arendt: ”Ljudi u mračnim vremenima”
Zbirku eseja ”Ljudi u mračnim vremenima” Hannah Arendt, jedna od najvažnijih političkih filozofkinja 20. stoljeća, autorica brojnih knjiga koje su izvršile trajan utjecaj na političku teoriju, objavila je 1968. godine, nakon što su objavljeni neki od njenih najznačajnijih naslova. Prisjetimo se, zakratko, prije samoga osvrta na ovu iznimnu knjigu, koju je nedavno, u prijevodu Srđana Dvornika, objavio zagrebački TIM press, najvažnijih činjenica iz biobibliografije velike američko-njemačke filozofkinje. [Read more…]
Nemoguće je čitati fra Luku Markešića, a ne zavoljeti Bosnu
Jedna od posljednjih ikona franjevačke provincije Bosne Srebrene, koja je ujedno i odražavala onaj nekadašnji ustrajni, prkosni i slobodarski duh same provincije, bio je fra Luka Markešić (1937-2014). Budući da je o njemu biografski već pisano na portalu Prometej, kao i na mnogim drugim mjestima, ovaj tekst je pak zamišljen kao prilog retrospektivi mjesečnika Svjetlo riječi koji pažnju želi staviti na Markešićeve članke objavljene u ratnome razdoblju u sekciji ”Ja ovako”. Prije toga, treba postaviti pitanje zašto su Markešićevi tekstovi objavljeni u ratnome Svjetlu riječi još uvijek relevantni i zašto ih trebamo čitati danas? [Read more…]
Aja Sofija – simbol koji ima snagu povezivanja
Atatürk je pretvaranjem Svete Sofije u muzej htio dati znak da je Turska sekularna država, dok Erdoğan šalje snažnu simboličnu poruku o svojoj ideji Turske [Read more…]
Od ksenofobije do mizantropije
“Postoji samo jedna greška”, naslov je novog teksta fra Ivana Bubala objavljenog u mjesečniku Svjetlo riječi (br. 448/449, 2020) u kojem se osvrće na moj tekst “Moralni sunovrat. Slučaj fra Ivan Bubalo” (Prometej, 6. 6. 2020.). [Read more…]
Suza je pogonsko gorivo diktature
Prije nekoliko mjeseci svjetlo dana ugledala je knjiga Borisa Dežulovića, Summa atheologiae: nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg. Ulazak Dežulovića u teološke teme nije nov – tijekom godina mnogo je i često pisao o devijacijama u crkvi, ali i teologiji, koje se događaju na ovim našim prostorima. Iskoristili smo tu prigodu i s Borisom Dežulovićem razgovarali o temama koje se tiču vjere, Hajduka, Predraga, Liverpoola i slijepih miševa, ali i o aktualnim epidemiološkim temama koje su se, u religijskom imaginariju, usredotočile samo na nemogućnost odlazaka u crkvu. No, te teme imaju mnogo dublje posljedice za teologiju. [Read more…]