autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Cenzura u Hrvatskoj i borba neovisnih i slobodnih

Autor: Ivica Grčar / 17.03.2016. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Upozorenja ”da borbu Hrvatskog novinarskog društva za slobodu javnog izražavanja i protiv pritisaka na novinare i medije podržava i Međunarodna federacija novinara u ime 600 tisuća novinara iz cijeloga svijeta” vlasti u Hrvatskoj ignoriraju.

To se moglo i očekivati s obzirom na to da većina medijskih zaposlenika članova Hrvatskog novinarskog društva nije spremna ugroziti vlastitu egzistenciju radi borbe za slobodu javnog izražavanja i protiv političkih, obavještajnih i poreznih pritisaka na neovisne novinare.

I ne osvrćući se na upozorenja Hrvatskog novinarskog društva o ugrožavanju ”slobode javnog izražavanja” glatko je izglasana smjena ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, predložen opoziv svih članova Vijeća za elektroničke medije, a sve to nakon što je prethodno ukinuto famozno Povjerenstvo za sufinanciranje neprofitnih medija.

I novi v.d. ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Siniša Kovačić već izjavljuje da za proizvođače programskih TV sadržaja imenuje osobe koje će ”štiti hrvatski nacionalni interes”.

Nesposobnost i neosposobljenost Hrvatskog novinarskog društva da od pritisaka vlasti zaštiti svoje članstvo najčešći je razlog ”brisanja iz članstva na vlastiti zahtjev”. Od osnutka 1910. do danas ”na vlastiti zahtjev” iz članstva Hrvatskog novinarskog društva brisano je 429 članova, a 430. član ovih dana (o)brisan iz članstva na vlastiti zahtjev je Željko Peratović

Bilo bi dobro v.d. ravnatelja hitno uputiti na neki tečaj novinarstva, jer još nije shvatio da je imenovan za ravnatelja javnog servisa, a ne za šefa marketinga Vlade ili Sabora, a nije još ni naučio da ”zaštita nacionalnih interesa” nije nepristrano novinarsko informiranje javnosti, nego možda tek propagiranje i agitiranje.

Nesposobnost i neosposobljenost Hrvatskog novinarskog društva da se djelotvorno (iz)bori za slobodu javnog izražavanja i od pritisaka vlasti zaštiti svoje članstvo bilo je najčešćim razlogom ”brisanja iz članstva na vlastiti zahtjev”.

Od osnutka 1910. do danas ”na vlastiti zahtjev” iz članstva Hrvatskog novinarskog društva brisano je 429 članova, a 430. član koji će ovih dana biti (o)brisan iz članstva ”na vlastiti zahtjev” bit će Željko Peratović.

Od i danas poznatijih novinara su ”na vlastiti zahtjev” brisani iz članstva Hrvatskog novinarskog društva Inoslav Bešker, Stjepan Malović, Denis Latin, Morana Kasapović, Jasmina Popović, Katja Kušec, Drago Buvač, Goran Rotim, Silvije Tomašević, ali i Jasna Babić i Branko Mijić, koji su prvo na vlastite zahtjeve brisani, da bi se potom isto na vlastiti zahtjev ipak vratili u članstvo, itd.

Suprotno načelima neovisnog novinarstva, na osnovu Zakona o radu i temeljem ugovora o radu zaposleni u medijima ovisni o poslodavcu proizvode medijske sadržaje prema nalogu poslodavca, u prostoru poslodavca, na sredstvima u vlasništvu poslodavca, u radnom vremenu koje određuje poslodavac, ne snose rizike svojeg rada, itd.

Prema radnopravnim propisima, dakle, zaposleni u medijima umjesto novinarskog informiranja javnosti moraju po nalogu poslodavca (primjerice, v.d. ravnatelja Hrvatske radiotelevizije) propagirati i agitirati za ”zaštitu nacionalnih interesa”.

Unatoč slobodi ugovaranja, propisanoj Zakonom o autorskom pravu, u Hrvatskoj su svim medijskim zaposlenicima (uz samo nekoliko izuzetaka) nametnuti ponižavajući ugovori o radu kojima su se zaposlenici lišili isključivih prava komercijalnog iskorištavanja svojih novinarskih autorskih priloga i prenijeli ih na poslodavce.

Na vlastiti zahtjev brisani su ranije iz članstva Hrvatskog novinarskog društva Inoslav Bešker, Stjepan Malović, Denis Latin, Morana Kasapović, Jasmina Popović, Katja Kušec, Drago Buvač, Goran Rotim, Silvije Tomašević, pa Jasna Babić i Branko Mijić, koji su prvo na vlastite zahtjeve brisani, da bi se potom isto na vlastiti zahtjev ipak vratili u članstvo, itd

Pritom je i Zakonom o radu propisano da poslodavac mora zaposlenika pitati pristaje li se lišiti prava komercijalnog iskorištavanja svojih novinarskih autorskih priloga stvorenih u radnom odnosu da bi ih prenio na poslodavca.

U protivnom, ako tog pristanka nema ovjerenog u (pot)pisanom ugovoru o radu, prema Zakonu o autorskom pravu u slučaju spora sud mora smatrati da su ta prava autorova, a ne poslodavčeva bez obzira na to što su stvorena u radnom odnosu.

A upravo su prava komercijalnog iskorištavanja novinarskih autorskih priloga prenesena ugovorima o radu na poslodavca hrvatskim sudskim vlastima poslužila za vraćanje i formalnog cenzuriranja novinara u Hrvatsku unatoč izričitoj ustavnoj zabrani cenzure.

Presudom Visokog trgovačkog suda (Pž-7598/11) i revizijskom presudom Vrhovnog suda (Revt-342/13) omogućeno je cenzuriranje novinara i trajno sudsko zabranjivanje objavljivanja i prikazivanja TV emisije ”Latinica” o kriminalu u tzv. pretvorbi.

Cenzura je u tim presudama prikazana tobože kao zaštitu prava korištenja autorskim TV prilozima koje su medijski zaposlenici prenijeli na svojeg poslodavca – Hrvatsku radioteleviziju.

Ponovo objavljujem (šest) dokaza da se u spomenute dvije presude radi o pravnoj manipulaciji i zloupotrebi isključivih prava komercijalnog korištenja autorskih novinarskih priloga radi cenzure.

Prvo, Hrvatska radiotelevizija kao nositelj prava iskorištavanja nije imala niti je u proteklih pet godina pokazala namjeru prikazati (objaviti) bunkerirane TV priloge, pa je neosnovan zahtjev za zaštitu prava prvog prikazivanja priloga koji se uopće ne želi objaviti.

Drugo, autori su na Hrvatsku radioteleviziju prenijeli pravo iskorištavanja snimljenih novinarskih autorskih TV priloga sa svrhom da ta autorska djela budu ostvarena (objavljena) – a ne bunkerirana, što znači da je Hrvatska radiotelevizija prekršila ugovore s autorima zabranjenih priloga.

Unatoč slobodi ugovaranja propisanoj zakonom o autorskom pravu u Hrvatskoj su svim medijskim zaposlenicima (uz samo nekoliko izuzetaka) nametnuti ponižavajući ugovori o radu kojima su se medijski zaposlenici morali lišiti isključivih prava komercijalnog iskorištavanja svojih autorskih djela i prenijeti ih na poslodavce

Treće, emitiranje TV emisije ”Latinica” u programima Hrvatske radiotelevizije je zabranjeno zbog navodnih prijetnji sudskim tužbama, a trajnu sudsku zabranu da se sporni prilozi prikažu suci su obrazložili tobožnjom zaštitom prava iskorištavanja!?

Četvrto, Hrvatska radiotelevizija je nakon što je odustala od emitiranja ustrajala u tome da se sudski trajno zabrani Hrvatskom novinarskom društvu da na Okruglom stolu u Novinarskom domu prikaže cenzurirane autorske TV priloge, premda za eventualnu štetu ni u kojem slučaju ne bi mogla odgovarati Hrvatska radiotelevizija, nego isključivo Hrvatsko novinarsko društvo koje bi, da nije bilo zabrane, te priloge prikazalo u Novinarskom domu.

Peto, sutkinje i suci Visokog trgovačkog suda i Vrhovnog suda imali su uvid u dokaze utvrđene u prvostupanjskom sudskom postupku (presuda 26.P569/2011) o neosnovanosti zahtjeva za tobožnju zaštitu prava iskorištavanja.

I šesto, revizijska presuda Vrhovnog suda o cenzuri TV emisije ”Latinica” dostavljena je Hrvatskom novinarskom društvu 2. rujna 2014. godine i otad je i ta presuda bunkerirana u tajništvu novinarske udruge sve dok nisu ”iscurili” svi propisani rokovi za nastavak sudskog osporavanja cenzure.

Rok za pokretanje ocjene ustavnosti spornih presuda o cenzuri ”Latinice” bio je 30 dana, a za pokretanje postupka na Europskom sudu za zaštitu ljudskih prava šest mjeseci nakon dostave presuda.

Zbog čega u Hrvatskom novinarskom društvu prešućuju sporne presude o cenzuri?

Vjerojatno zbog toga što bi nalogodavci v.d. ravnatelja Hrvatske radiotelevizije mogli pomisliti da je protivno ”nacionalnim interesima” ustrajati na razobličavanju u Hrvatskoj ponovo uvedene sudske cenzure medija i novinarstva, pa bi razljućeni mogli zatražiti novi snop izvanrednih otkaza medijskim zaposlenicima?

U popisu stanovništva, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 4923 osobe izjasnile su se kao novinari.

Upravo su prava komercijalnog iskorištavanja novinarskih autorskih priloga prenesena ugovorima o radu na poslodavca hrvatskim sudskim vlastima poslužila za vraćanje i sudske cenzure u Hrvatsku unatoč izričitoj ustavnoj zabrani cenzure

Da bi se došlo do realnijeg broja neovisnih i slobodnih novinara u Hrvatskoj, treba 4923 umanjiti za broj ”samozvanaca” i obavještajnih agenata provokatora, potom odbiti i broj ”diplomiranih novinara” koji se uopće ne bave niti su se ikada bavili novinarstvom, pa nakon toga odbiti još i broj medijskih zaposlenika koji su agitatori, a ne neovisni novinari, kao i broj umirovljenih koji su prestali raditi u medijima.

U Hrvatskom novinarskom društvu bilo je 15. prosinca 2015. ukupno 2468 članova (pripravnih članova 8, pridruženih članova 47, članova s članstvom u mirovanju 81, redovnih članova 1071, redovnih članova umirovljenika 613, redovnih članova slobodnih novinara 521 i s neutvrđenim statusom 127 članova).

Hrvatsko novinarsko društvo u razdoblju od 18. prosinca 2013. do 15. prosinca 2015. ima 254 članova manje (od toga 84 slobodna novinara).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, međutim, na dan obrade 15. ožujka 2016. bilo je ukupno 2.755 aktivnih osiguranika novinara (u prijavi M-1P imaju uneseno zanimanje novinar) kako slijedi:

  • 2415 u radnom odnosu
    •    17  na stručnom osposobljavanju po ZOR-u
    •    136 na stručnom osposobljavanju po ZOPZ-u
    •    141 samostalni novinari – samostalna profesionalna djelatnost
    •    46 osobe koje obavljaju novinarske djelatnosti za koje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije i po osnovi obavljanja tih djelatnosti su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi (članak 10. točka 5. ZOMO-a).

Želi li se analizirati “novinare u brojkama“ ovi podaci mogu se usporediti s podacima objavljenim u tekstu “Preostalih stotinjak novinara“ objavljenom na Portalu “Autograf“ 2. rujna 2014. godine.

Stvarno neovisni novinari danas uglavnom djeluju izvan radnog odnosa, a nekolicina onih koji su do danas ipak nekako uspjeli ostati u radnom odnosu izložena je stalnim prijetnjama tzv. izvanrednim otkazima (Branko Mijić, Boris Pavelić, Davor Krile i ostali).

Revizijska presuda Vrhovnog suda o cenzuri TV emisije ”Latinica” dostavljena je Hrvatskom novinarskom društvu 2. rujna 2014. godine i otad je i ta presuda bunkerirana u tajništvu novinarske udruge sve dok nisu ”iscurili” svi propisani rokovi za nastavak sudskog osporavanja cenzure

Najbolji novinari djeluju izvan radnog odnosa ili u manjim neprofitnim medijima i portalima, a dobar primjer je Boris Dežulović, koji je nedavno otkazao ”svoj radni odnos” poslodavcu Marijanu Hanžekoviću da bi mogao bez cenzure sam objavljivati svoje autorske novinarske priloge.

Neovisne priloge koje nije moguće precizno razvrstati u novinarske ili književne objavljuje još i skupina od tridesetak autora kao što su Ante Tomić, Renato Baretić, Miljenko Jergović, Zdravko Zima, Jurica Pavičić, Tatjana Gromača, Ivica Đikić, itd.

Borbu za slobodu javnog izražavanja i protiv pritisaka na novinare i medije mogu dobiti neovisni i slobodni novinari, a ne preplašeni medijski zaposlenici i agitatori s ponižavajućim ugovorima o radu. Borba neovisnih i slobodnih novinara za slobodu javnog izražavanja i protiv pritisaka vlasti nije moguća bez ugrožavanja vlastite egzistencije.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

Još tekstova ovog autora:

  • Dužnosnička piraterija u znanosti
  • Pravosudna lakrdija
  • Korporacijska nečovječnost prema platežno odgovornoj osobi
  • Posljednji je čas da se zaustavi insolvencijsko uhljebništvo
  • Mućke oko izbora sudaca nižih sudova prije lokalnih izbora
  • Plenković i Obuljen Koržinek kao ”vlasnici informacija”
  • Psihotortura za disidente iz javne uprave i pravosuđa
  • Poreznici ”šutke pelješe” političke neistomišljenike
  • DORH prijavljen EU zbog izbjegavanja istraga u pravosuđu
  • Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: Ante Tomić, Boris Dežulović, Boris Pavelić, Branko Mijić, cenzura, Davor Krile, Denis Latin, Drago Buvač, Goran Rotim, HND, Imam pravo, Inoslav Bešker, Ivica Đikić, Ivica Grčar, Jasmina Popović, Jasna Babić, Jurica Pavičić, Katja Kušec, latinica, Miljenko Jergović, Morana Kasapović, Renato Baretić, Silvije Tomašević, Siniša Kovačić, Stjepan Malović, Tatjana Gromača, Zdravko Zima, Željko Peratović

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT