autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Čovjek je čovjeku pas rata

Autor: Vladimir Cvetković Sever / 27.01.2015. Leave a Comment

American Sniper 1Postoje tri vrste ljudi, objašnjava strogi patrijarh obitelji Kyle za večerom svojoj supruzi, koja krotko šuti, i svojim sinovima, koji su upravo sudjelovali u tučnjavi na školskom igralištu. Postoje ovce, koji ne vjeruju u postojanje zla na ovome svijetu, pa se ne znaju ni zaštiti od njega. Postoje vukovi, koji zlostavljaju ovce. I postoje psi ovčari, koji čuvaju ovce od vukova.

Jednostavno? Dakako. A stariji sin Chris upravo je u tučnjavi zaštitio mlađeg brata od nasilnika, pa sada zna što mu je životni poziv.

“American Sniper” knjiga je u kojoj nema mjesta nijansiranjima: američki vojnici u Iraku su na strani pravde, Iračani i pripadnici drugih bliskoistočnih naroda su na strani zla i mržnje, a sâm Kyle je onaj koji čuva svoje suborce preciznim pogocima s katkad nepojmljivo dalekih krovova

Bio je to briljantan pedagoški pristup – bez knjige na vidiku, ali s vjerom u srcu (makar i posve manihejskom). Uz njega je bilo potrebno samo još da otac starijem sinu usadi i ljubav prema vatrenom oružju tijekom ugodnih šetnji rančem, prožetih usmrćivanjem nevinih životinja, kako bi dječak izrastao u Chrisa Kylea, najsmrtonosnijeg snajperista u povijesti oružanih snaga SAD-a.

Kyle je, prema svjedočanstvima suvremenika, bio popriličan pas rata. Izrastavši u rasan primjerak teksaške ljudeskare, dvadesete godine svog života utrošio je u pokušaje da postane ako ne bar kauboj, onda jahač rodea. Zatim je postigao da ga prime u elitnu postrojbu ratne mornarice, famozne SEAL-ove, te krenuo u ostvarivanje životnog poziva, metak po metak.

Budući da američke oružane snage ne daju službene iskaze o ratnom djelovanju svojih snajperista, Kyle se nakon četiri odslužene misije u Iraku mogao hvaliti da je odstrijelio 255 osoba (vojska je potvrdila 160, što je već dovoljno za taj morbidan rekord).

Vrativši se iz zemlje gdje je usavršio svoje vještine daljinskog ovčarstva, osnovao je Craft International, tvrtku za pružanje usluga osiguranja, paravojne potpore i ostalih vidova čuvarstva. Zatim je objavio knjige American Sniper i American Gun, prikaze vlastitog ratnog iskustva koji se, je li, ne mogu i ne žele provjeriti, ali su izuzetno dobro poslužili za promidžbene potrebe šefa Craft Internationala.

“Snajperist” je pak film koji svoje manihejsko gledanje na svijet prikriva tankoćutnim pogledom Bradleyja Coopera i vještom režijom Clinta Eastwooda, pretvarajući tako Irački rat – prvi čin otvorene vojne agresije u povijesti SAD-a – u obrambeni

American Sniper izuzetno je banalna knjiga, u kojoj Kyle prikazuje sebe kao suvremenu inačicu Ramba koji odlazi tamaniti divljake nezahvalne zbog toga što ih je Amerika riješila Saddama i donijela im slobodu. U knjizi nema mjesta bilo kakvim nijansiranjima: američki vojnici u Iraku su na strani pravde, Iračani i pripadnici drugih bliskoistočnih naroda su na strani zla i mržnje, a sâm Kyle je onaj koji čuva svoje suborce preciznim pogocima s katkad nepojmljivo dalekih krovova.

Iako je iz američkog doživljaja vlastitog vojnog angažmana u Iraku izbacio sve nedoumice do kakvih dođe u susretu s povijesnom perspektivom i objektivnim činjenicama (ili upravo zbog toga – Kyle je knjigu napisao za sebi slične, one koji inače ne čitaju knjige), American Sniper je postao golem hit, donijevši Kyleu i njegovoj obitelji više milijuna dolara. Otprilike dva posto tog iznosa Kyle je uplatio za pomoć ratnim veteranima, što mu je omogućilo da se potom naziva velikim čuvarem svojih suboraca i nakon povratka s bojišnice.

American Sniper 2Kyle je poginuo početkom veljače 2013. u još nerazriješenom incidentu, od metka veterana oboljelog od PTSP-a. Čovjek koji je za sebe tvrdio da je legenda naposljetku je to i postao.

Cijela ta umnogome samostvorena fama navela je scenarista Jasona Halla da prione na pisanje ekranizacije Kyleove knjige.

U tome mu je zdušno pomagala pokojnikova udovica Taya, svjesna da će prestižan film o Kyleovu životu zacementirati njegovu ostavštinu onako kako bi on htio.

American Sniper 3To mu je uspjelo bolje nego što je i sâm Kyle u svojim najnesputanijim snatrenjima mogao očekivati. Snajperist (kako se film zove kod nas, jer čemu se baktati pojedinostima oko njegove nacionalnosti) pruža američkoj publici prvu priliku da na uzbudljiv, tehnički vrstan i emocionalno prihvatljiv način proživi irački rat s nepoljuljanim u uvjerenjem u ono čemu svakog mladog Amera uče od najmanjih nogu: u tvrdnju da je Amerika najbolja zemlja na svijetu.

Bradley Cooper, fizički preobražen u doslovnu repliku, u filmu prolazi sve što je pravi Kyle prolazio, osim što mu dodaje onaj vilinski prah Hollywooda od kojeg sve postaje čarobnije i bolje: dodaje mu emociju, introspekciju, moralnu refleksiju.

Film ne spominje ni Craft, ni tužbe za laži i klevete za koje je Kyle bivao proglašavan krivim, ni njegove tvrdnje o ubijanju civila u samome SAD-u: filmski Kyle nijednom se ne laća puške da ubija, nego samo da brani.

American Sniper 4Pretvorivši tako Irački rat – prvi čin otvorene vojne agresije u povijesti SAD-a – u obrambeni rat, Snajperist umjesto gorke istine nudi američkoj publici slađu laž. Uz takvu katarzu, zar čudi da je neizbježno da upravo ovaj naslov na putu da postane najgledaniji film iz 2014. u Americi, gledaniji i od velezabavnih Čuvara galaksije i od fascinantnog trećeg nastavka Igara gladi?

Clint Eastwood može tvrditi koliko hoće da je ovo apolitičan film, koji mu je došao već posve oblikovan nakon što je Steven Spielberg u posljednji čas odustao od režiranja: Snajperist je gledan zbog svog političkog sadržaja, gledan je zato što pruža eskapizam na način koji samo Hollywoodu može poći za rukom: davanjem humanosti onome što je zapravo nije imalo.

 American Sniper 5I kao takav, najveća je tempirana bomba na kinorepertoaru proteklih godina. Nije lako procijeniti kakve bi posljedice Snajperista mogle biti – i kad je riječ o katartičnoj autorefleksiji koja zapadnom upletanju u prostor današnjeg Iraka nasušno treba u stoljeću proteklom od sporazuma Sykes-Picot, koji ga je stvorio, i kad je riječ o pravedničkoj samouvjerenosti uz oružanu potporu koja tinja među sve manje brojnom bijelom većinom u američkom zaleđu, i kad je riječ o njezinom ekvivalentu, militarizmom potkrijepljenoj doktrini američke iznimnosti koja definira ovo novo američko stoljeće.

Sigurno je jedino da će posljedice biti dalekosežne, baš kao što i priliči hagiografiji tipa koji je tvrdio da može ubiti čovjeka s udaljenosti od dva kilometra. Problem – za Amere – jedino bi mogao biti u tome što će posljedice stvoriti ne oni koji su uprli ovu dugu cijev, nego oni koji su se, karikirani u divljake, našli na njezinom suprotnom kraju.

Znate već, oni vukovi u ovčjem ruhu.

Još tekstova ovog autora:

  • Preveliki da propadnu
  • Kralj. Blijedi Kralj.
  • Exsultate justi
  • Sila se nudi
  • Za Lisu
  • Exsultate justi
  • Uzurpiranje revolucije
  • Kralj. Blijedi Kralj.
  • Važno je imati žicu
  • Grimizna glina

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: CSI: MULTIPLEX Tagged With: recenzija

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Piše: Tihana Pšenko Miloš

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Operacija Poslovnik

    Operacija Poslovnik

    m-cimesa
  2. Documentine spomen šetnje Zagrebom

    Documentine spomen šetnje Zagrebom

    n-j
  3. Juriš na Veliki Petrovac

    Juriš na Veliki Petrovac

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.