autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Dan Europe je imenovan po budućem blaženiku Robertu Schumanu

Autor: Peter Kuzmič / 09.05.2021. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bIako se fizički i geografski trenutno nalazim u Americi ovaj tjedan sam virtualno i mentalno prisutan u Europi, uglavnom između Brisela i Strasbourga.

Kopam po dokumentima, sudjelujem u javnim raspravama o novoj budućnosti starog kontinenta. Velik dio vremena provodim i u istraživanju ideja, vjere i vizije velikana europskih integracija: Roberta Schumana, Konrada Adenauera, Alcideja De Gasperija i Jeana Monneta.

Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova, bio je strateški vizionar i najzaslužniji među utemeljiteljima zajednice europskih država, čiji je jasno definirani cilj bio očuvanje mira i stvaranje zajedničkog gospodarskog prostora.

Vijeće Europske unije u Milanu je 1985. godine donijelo odluku da se 9. svibnja, dan kada je 1950. donesena takozvana Schumanova deklaracija, svaku godinu obilježava kao Dan Europe.

Samo nekoliko dana ranije, 5. svibnja 1950. godine, utemeljeno je Vijeće Europe te se u mnogim zemljama ta dva datuma slave kao rođendan ”ujedinjene” Europe i obilježavaju se mnogobrojnim brojnim političkim i kulturnim manifestacijama.

Odazivajući se na intencionalno ”otvorena vrata”, svake godine u ovo vrijeme tisuće ljudi posjećuju institucije Europske unije i Vijeća Europe, sudjeluju u raspravama, prisustvuju koncertima, kazališnim predstavama i drugim događajima kako bi obilježili (Tje)dan Europe i ojačali svijest o važnosti ujedinjene Europe.

Ove je godine, kao i prošle, masovnost tih posjeta i obilježavanja zbog pandemije bolesti COVID-19 znatno smanjena i striktno regulirana. Održavaju se fizički i hibridni događaji, a EU usmjerava građane da Europu otkrivaju što više na virtualan način, kao što to ove godine činim i ja, s dodatkom interkontinentalnosti.

”Europa je mnogo ljepša onima koji je gledaju izvana, nego što to misle njezini građani. Ona je svijetu primjer mira, solidarnosti i stabilnosti. Ona je mjesto poštivanja subsidijarnosti i proporcionalnosti, identiteta i kultura, manjina i većine. Ona je brižna prema okolišu, oprezna u odnosu na zdravlje i prehranu, primjer i prvak u darežljivosti prema siromašnijem dijelu svijeta”

U svojoj sveobuhvatnoj viziji Schuman je na osnivanju Vijeća Europe rekao da ono ”treba biti laboratorij u kojem se vrše eksperimenti u europskoj suradnji sve dok se ona ne transformira u organsku instituciju europskog jedinstva”.

Vijeće Europe je samostalna međunarodna organizacija odvojena od Europske unije te ga se ne smije miješati s Vijećem Europske unije ili Europskim vijećem, što se u našoj europski polupismenoj javnosti prečesto čini.

Radi se o međunarodnoj organizaciji koja ima 47 članica država iz cijele Europe sa sjedištem u Strasbourgu. Glavna misija Vijeća je jačanje demokracije sa zaštitom ljudskih prava i pravne države.

Vijeće se rukovodi Europskom konvencijom o ljudskim pravima koja je donesena 1950. godine te predstavlja temeljni dokument za rad s njim povezanog Europskog suda za ljudska prava.

Vijeće Europe vodi i predstavlja glavna tajnica, a u ovom mandatu to je Marija Pejčinović Burić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova RH.

Tog danas slavljenog 9. svibnja 1950. godine Robert Schuman je posebnom deklaracijom, koja odatle nosi njegovo ime, predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ), prethodnicu niza sljedećih nadnacionalnih europskih institucija iz kojih je nastala današnja Europska unija. Glavnim pokretačima, Francuskoj i Zapadnoj Njemačkoj, kao suosnivačice EZUČ-a pridružile su se Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg, s time da je pristup članstvu bio otvoren i za druge zemlje.

Nema teksta bez konteksta, a kontekst te inicijative bio je oporavak od – i bolno sjećanje na – razaranja Drugog svjetskog rata, ali i rastući strah od sve više prijetećeg sovjetskog ekspanzionizma.

Progresivni lideri vlada Francuske i Njemačke, čiji su odnosi bili opterećeni stoljetnim neprijateljstvom, zaključili su da će udruživanjem strateške proizvodnje ugljena i čelika rat između tih zemalja postati, prema riječima Schumanove deklaracije, ”ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć”.

Cilj je bio da se udruživanjem gospodarskih interesa podigne životni standard u zemljama koje participiraju te da to bude prvi korak prema stvaranju ujedinjene Europe u kojoj će vladati mir, pravednost i solidarnost.

Uvodna rečenica Schumanove deklaracije glasi:

”Svjetski mir ne može se očuvati ukoliko se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje ga ugrožavaju”.

Neumorni tvorac projekta europske integracije i njegovi suradnici bili su realisti, svjesni složenosti tog procesa, pa dalje u dokumentu konstatiraju: ”Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost”.

Za Schumana je solidarnost nerazdvojna od demokracije i traženja bratstva među narodima te jedinstva među zemljama. Schuman je duboko svjestan važne uloge kršćanstva u stvaranju demokracije.

On je, naime, u svom javnom djelovanju implicite motiviran svojim kršćanskim uvjerenjima i rukovođen vrijednostima koje proizlaze iz kršćanskog svjetonazora.

U svojoj posljednjoj knjizi pod naslovom ”Za Europu” Schuman je eksplicitan: ”Demokracija duguje svoje postojanje kršćanstvu. Rođena je onoga dana kada je čovjek pozvan svakodnevnim zalaganjem ostvariti dostojanstvo ljudske osobe u individualnoj slobodi, poštivanju svačijih prava i praksi bratske ljubavi prema svima. Nikada prije Krista slični koncepti nisu bili oblikovani”.

U jednom je svom govoru u Europskom parlamentu (19. ožujka 1958.) naglasio: ”Sve europske zemlje prožete su kršćanskom civilizacijom. To je duša Europe koja mora biti vraćena”.

A u knjizi ”Za Europu” piše: ”Ovo zajedništvo naroda ne može i ne smije ostati samo na ekonomskoj i tehničkoj razini. Mora joj se dati duša. Europa neće živjeti i neće biti spašena, osim u onoj mjeri u kojoj bude svjesna sebe i svojih odgovornosti, tj. kada se vrati kršćanskim načelima solidarnosti i bratstva”.

Schuman je bio moralno čestit čovjek koji je privatno živio skromno i jednostavno, a u svim javnim angažmanima i odgovornim službama na prvom mjestu mu je bilo zauzimanje za opće dobro.

Za ovog izuzetno nadarenog političara duboke duhovnosti i neupitne moralnosti – koja se napajala na Riječi Božjoj i svakodnevnom sudjelovanju na misi – u tijeku je proces beatifikacije.

Neumorni tvorac projekta europske integracije i njegovi suradnici bili su realisti, svjesni složenosti tog procesa, pa dalje u dokumentu konstatiraju: ”Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost”

Političar blaženik? Zašto ne?! Upravo iz časne, ali svestrano iskompromitirane profesije, trebaju nam takvi uzori u ovim vremenima moralnih previranja, bolesnih ambicioznosti i svjetonazorskih konfuzija.

Proslavimo ovaj Dan Europe kao blagdan mira i jedinstva. Istovremeno uključimo se u javne rasprave unutar Konferencije o budućnosti Europe, na koje nas u zajedničkoj izjavi pozivaju čelnici glavnih institucija Vijeća Europe kao i predsjednici zemalja članica EU-a.

Njihov značajni poziv predlaže nam širok spektar tema o kojima možemo otvoreno raspravljati, njihovim redoslijedom doslovno: ”izgradnja zdravog kontinenta, borba protiv klimatskih promjena i izazova u području okoliša, gospodarstvo u interesu građana i građanki, socijalna pravednost, jednakost i međugeneracijska solidarnost, digitalna transformacija Europe, europska prava i vrijednosti, uključujući vladavinu prava, izazovi migracija, sigurnost, uloga EU-a u svijetu, demokratski temelji Unije te kako ojačati demokratske procese na kojima se temelji Europska unija”.

Osobno, s vjerničkog stajališta, predlažem da u raspravu uključimo i potrebu da se Europi dadne više topline srca i ”udahne duša”.

Zaključit ću ovu proslavu Dana Europe s komentarom koji je na jednom Pastoralnom tjednu izrekao Neven Šimac, jedan od najboljih hrvatskih poznavalaca Europe i njezinih integrativnih procesa. Nakon svestrane analize europskih procesa i problema i isticanja mnogobrojnih mana, Šimac je pohvalno istaknuo:

”Europa je mnogo ljepša onima koji je gledaju izvana, nego što to misle njezini građani. Ona je svijetu primjer mira, solidarnosti i stabilnosti. Ona je mjesto poštivanja subsidijarnosti i proporcionalnosti, identiteta i kultura, manjina i većine. Ona je brižna prema okolišu, oprezna u odnosu na zdravlje i prehranu, primjer i prvak u darežljivosti prema siromašnijem dijelu svijeta”.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Lučonoša drugog i drugačijeg Osijeka
  • Trijada koja oslobađa: istinito, lijepo i dobro.
  • Pravoslavlje pred novim raskolom zbog rata u Ukrajini
  • Lena Hendrickson zaslužna za osnivanje i izvrstan rast CBD-a
  • Mnogi ruski pastori su protiv rata u Ukrajini
  • Putina treba zaustaviti na putu k sveobuhvatnoj diktaturi
  • Mihanovićev se sramotni doktorat mora poništiti
  • Šabački episkop Lavrentije i Irenej Lyonski – učitelji jedinstva
  • Odlazak bliskog mi duhovnog velikana Georgea Wooda
  • U viziji pravednijeg svijeta Desmond Tutu nije bio sam

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Alcide De Gasperia, Europa, Jean Monnet, Konrad Adenauer, Neven Šimac, Peter Kuzmič, Robert Schuman, Vrijeme i vječnost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT