autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Dileme oko eutanazije: za ili protiv?

Autor: Peter Kuzmič / 01.03.2020. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bJedna od prvih stvari koje sam naučio na seminaru iz Etike na početku svog studija u Njemačkoj potkraj šezdesetih godina prošloga stoljeća je da je riječ eutanazija zbog svoje negativne konotacije u toj zemlji neupotrebljiva u raspravama o složenim pitanjima dostojanstva života i smrti.

Iz obzira prema tragičnim događajima Drugog svjetskog rata ta je masovno zloupotrebljavana riječ zamijenjena sa Sterbehilfe što doslovno znači pomoć pri umiranju.

Glavni razlog opreznog odnosa te izuzetnog senzibiliteta je bolna memorija na jedno od teških nasljeđa nacizma, tadašnju zloglasnu praksu eutanazije.

Svijet je bio zaprepašten kada je na suđenju ratnim zločincima u Nürnbergu (proces se odvijao od 20.11.1945. do 1.10.1946., op. A.) saznao da je grupa nacističkih liječnika po izravnoj Hitlerovoj naredbi na eutanazijski način likvidirala oko 300 tisuća nevinih osoba, čiji su životi smatrani bezvrijednim. Ubijeni su samo zato što zbog svoje bolesti nisu bili korisni društvu.

Žrtve tih barbarskih zločina bili su uglavnom fizički ili mentalno hendikepirani, ali među njima su se nalazili i takozvani ”antidruštveni elementi”. Riječ eutanazija se koristila kao eufemizam kako bi se prikrila okrutna istina tih užasnih masakriranja nevinih građana.

Ta nečovječna praksa je za dugo vremena onemogućila svaku racionalnu i otvorenu diskusiju o eutanaziji, a njemačko zakonodavstvo je desetljećima principijelno zauzimalo negativan stav prema svakoj mogućnosti potpomognutog umiranja.

No pitanje (ne)legalnosti potpomognutog prekida života zapravo nikada nije skinuto s dnevnog reda, a prijepor oko eutanazije je kao rijetko koje drugo pitanje polarizirao njemačko društvo.

Svijet je bio zaprepašten kada je na suđenju ratnim zločincima u Nürnbergu (1946/1947. godine) saznao da je grupa nacističkih liječnika po izravnoj Hitlerovoj naredbi na eutanazijski način likvidirala oko 300 tisuća nevinih osoba, čiji su životi smatrani bezvrijednim. Ubijeni su samo zato što zbog svoje bolesti nisu bili korisni društvu

Pored svih etičkih kriterija i pravnih definicija ostale su, pravno gledano, određene dileme i nejasnoće, posebice u traženju granice između ponegdje dopuštene pasivne eutanazije (uskraćivanje lijekova i mehaničkih mjera za produženje života) i apsolutno zabranjene aktivne eutanazije za koju je predviđena zatvorska kazna.

Prošli tjedan je Savezni ustavni sud u Karlsruheu prvi put donio odluku koja ukazuje na promjenu paradigme jer u određenim striktno propisanim situacijama prioritet u odlučivanju nastavka ili prekida života postaje pravo dotičnog pojedinca.

Savezni ustavni sud je legalizirao eutanaziju ukidanjem zakona iz 2015. godine. Konkretnije: izbacio je iz Ustava zabranu eutanazije ukidanjem članka 217 koji isključuje mogućnost institucionalizirane eutanazije i prihvaćanje ”pomoći trećega” u samoubojstvu.

Njemačka biskupska konferencija u Bonnu i Vijeće Evangeličke crkve u Njemačkoj (EKD) u Hannoveru su na Čistu srijedu 26. veljače objavile oštru kritiku navedene sudske odluke. Poručile su da će se i dalje odlučno boriti da organizirane ponude eutanazije ne postanu ”prihvatljiva normalnost” u njemačkom društvu.

Kardinal Reinhard Marx kao predsjednik (katoličke) Biskupske konferencije i evangelički biskup Heinrich Bedford-Strohm kao predsjednik EKD-a u zajedničkom priopćenju upozoravaju na suptilni pritisak koji brojnost i dostupnost ponuda medicinski potpomognutog samoubojstva ima na osobe u izrazito teškim životnim situacijama da same skončaju život i ”nikome ne budu na teret”.

Evangelička i Katolička crkva ističu da se iz odnosa prema bolesti i smrti određuju osnovna pitanja ljudskosti i etičkoga temelja društva. U skladu s tradicionalnim kršćanskim učenjem poručuju da se vrijednost i dostojanstvo čovjeka ne smiju definirati prema njegovoj učinkovitosti i korisnosti za druge, zdravlju ili životnoj dobi već činjenici da je stvoren na sliku Božju.

Njemačke crkve upozoravaju da se tom odlukom otvaraju vrata organiziranim ponudama potpomognutog samoubojstva te se tako stvara svojevrstan pritisak na stare i bolesne.

Nadalje, upozoravaju da se nakon ove odluke može očekivati i promjena zakona o opojnim sredstvima koji je zabranjivao nabavu lijeka koji se u Švicarskoj koristi za eutanaziju.

Voditelj Katoličkog ureda u Berlinu je u komentaru za Vatican News ocijenio da je vrlo problematično što ta sudska odluka smatra samoubojstvo civilizacijskom tekovinom, što pokazuje preokret u sustavu vrijednosti. Dosad je zapravo vrhovni cilj bio zaštita života, što je Savezni ustavni sud uvijek ponovno pokazivao. Sada je prvi puta donesena odluka po kojoj prioritet ima pravo pojedinca na samoubojstvo što je potpuna promjena paradigme, zabrinuto je komentirao Vatican News.

Najnovija odluka njemačkog Ustavnog suda je opet pokrenula stare dileme o tome je li eutanazija legaliziranje dostojanstvene (milosrdne) smrti za ljude koje medicina više ne može spasiti od neizlječive bolesti i nepodnošljivih bolova ili se, pak, radi o (samo)ubojstvu kojim se krši peta zapovijed koja glasi Ne ubij!?

Jedna od prvih stvari koje sam naučio na seminaru iz Etike na početku svog studija u Njemačkoj potkraj šezdesetih godina prošloga stoljeća je da je riječ eutanazija zbog svoje negativne konotacije u toj zemlji neupotrebljiva u raspravama o složenim pitanjima dostojanstva života i smrti

To su po prirodi složena pitanja koja zadiru ne samo u vjeru i etiku nego i u područje politike i prava kao i mnoga druga.

Ekumenski konsenzus njemačkih biskupa je klasičan izraz tradicionalnog kršćanskog etičkog gledanja da jedino Bog kao stvoritelj života ima pravo odlučivati o pitanjima života i smrti.

S druge strane i među kršćanima je u porastu uvjerenje da eutanazija može biti izraz milosrđa za osobe čija je kvaliteta života nepovratno uništena uslijed neizlječive fizičke ili psihičke invalidnosti. Dokle treba čovjeka koji je u vegetativnom stanju držati na aparatima i je li to uopće život u punom smislu riječi?

Prije nekoliko godina konzervativne kršćane je šokirao istup anglikanskog nadbiskupa i nobelovca Desmonda Tutua. On se svojim neospornim moralnim autoritetom založio za promjenu zakona u Južnoj Africi u prilog potpomognutoj smrti.

”Kao što sam se čvrsto zauzimao za sućut i dostojnost u životu, vjerujem da bolesni ljudi imaju pravo na istu sućut i dostojnost kada je na redu njihova smrt. Umirući moraju imati pravo odabrati kako i kada će napustiti Majčicu Zemlju.”

Nadbiskup Tutu je to pravo tražio i za sebe osobno.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Trumpa treba zauvijek eliminirati iz političkog prostora
  • Učinimo sve da ”nitko ne bude ostavljen po strani”
  • Isusovo rođenje se događa na rubu društvene zajednice
  • Industrija kičastog adventa isključuje duhovnu poruku došašća
  • Fra Bono Zvonimir Šagi je izgarao za dijalog, etiku i mir
  • Joe Biden – mudri politički prorok uzornog karaktera
  • Hrvati pretjeruju u svojatanju svetog Jeronima
  • Nobel za mir ove godine nije promašio
  • Az grišni diak Branko pridivkom Fučić
  • Okreću li Nijemci leđa Bogu zbog (ne)vjere ili poreza?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Desmond Tutu, eutanazija, Peter Kuzmič, Vrijeme i vječnost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Beogradski umirovljenici i SNV pomogli sisačku udrugu slijepih

    Beogradski umirovljenici i SNV pomogli sisačku...

    goran-borkovic
  2. Matić: Hrvatska se treba ponositi Srbima koji u njoj žive

    Matić: Hrvatska se treba ponositi Srbima koji u...

    novosti
  3. Pupovac: Za stradale moramo imati poseban senzibilitet

    Pupovac: Za stradale moramo imati poseban...

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.