autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KAVA BEZ ŠEĆERA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • SEL@M
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KNJIŽEVNE PUZZLE
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Dodir i riječ, dobri doktori znaju, univerzalni su lijekovi

Autor: Boris Labar / 02.06.2021. Leave a Comment

Boris Labar

Boris Labar

Slušam ovih dana kako riječ u predizbornoj kampanji ima samo jedan cilj. Pobijediti, bez obzira na istinu. Nije važno temelji li se na čvrstim dokazima, kada je cilj tako važan.

A u politici, pobjeda znači moć, snagu. To je karta s kojom ulaziš u svijet vladanja, postaješ netko i nešto. Bez obzira na to što bi politika u eri demokracije trebala biti samo jedna od profesija, jasno sa svim svojim specifičnostima.

No u nas profesija i politika i dalje su dva suprotna pojma. Jer politikom se bave sve profesije. Politička riječ u većini slučajeva gubi istinu iz vida, činjenice ne prikazuje već ih tumači u prilog vlastite politike.

Riječ je za mene uvijek imala jedno posebno značenje. Riječima sam misli znanja mogao pretočiti u prepoznatljivost svakodnevnog života, na predavanju studentima, uz bolesnički krevet ili u nevezanom razgovoru.

Stoga genijalna misao Johanna Wolfganga von Goethea, njemačkog pisca, umjetnika i znanstvenika, ”što znam to i vidim” putokaz je koji riječima daje puni smisao. Zato riječi najbolje otkrivaju znanje.

Ovaj uvod nema za cilj da se tekst pretvori u panegirik o riječi. To je pokušaj i još jedan prilog koliko je prava riječ važna u medicini.

U nas se problem u zdravstvu gotovo isključivo sagledava kroz problem nedostatka lijekova i liste čekanja. To je ispravno i jedan od ključnih segmenata u funkcioniranju zdravstva

Današnja medicina je medicina koja se temelji na dokazima. Vještina i iskustvo medicinskih djelatnika iznimno je važan dio medicinske prakse, ali samo ako se temelji na dokazima.

Stoga poruka Goethea koji je jasno naglasio da bez znanja nema napretka i prosperiteta, danas dobiva svoj potpuni smisao.

No treba reći da medicina temeljena na dokazima nosi i jednu opasnost; opasnost da se izgubi dodir i riječ.

Sve te objektivne metode mjerenja, slikovne obrade kao kompjuterizirana tomografija i ultrazvuk, laboratorijske pretrage, molekularne analize i druge, nezaobilazni su suvremeni dio medicinskih dokaza.

Bez njih je nezamisliva ispravna dijagnoza, na njima se temelji izbor liječenja. Nužnost je stalno pratiti i uvoditi nove metode kako bi se povećala njihova osjetljivost, točnost odnosno objektivnost. To uvelike olakšava klinički rad; greške su značajno manje.

No eksplozija primjene tehnologije u medicini nikako nije kriva da su dva nezamjenjiva segmenta pregleda i liječenja u medicini potisnuta. To su dodir i riječ.

Unatoč velikom napretku ne postoji zamjena za klinički pregled. EKG i UZV srca su puno objektivnije i osjetljivije metode od kliničkog pregleda srca. Pregled trbuha i palpacija organa ne može zamijeniti UZV trbuha, jetre i slezene.

Zato ne čudi pristup da se ”zaboravi” klinički pregled. Pogotovo danas kada je vrijeme za pregled bolesnika ograničeno i često puta kraće od 15 minuta.

Zašto pregledati trbuh, pipati jetru i slezenu kada imam objektivan nalaz ultrazvuka trbuha. Zvuči logično. Dapače doktor ima upravo ono što mu je potrebno za pristup medicini koja se temelji na dokazima.

Međutim, klinički pregled ima sasvim jednu drugu dimenziju, nešto što tehnologija nema i nikad neće imati. Kliničkim pregledom ostvaruje se neposredni kontakt između bolesnika i liječnika.

Pregledom i dodirom liječnik otvara put neizmjerno važnog povjerenja. Bolesnik se ne osjeća kao objekt prepušten hladnim strojevima. Došao je na pregled baš zato što treba povjerenje i osjećaj sigurnosti da je u pravim rukama.

Smisao dodira upotpunjuje riječ. Svi nalazi, slikovni i laboratorijski, te klinički pregled samo su juha bez soli, ako nema razgovora. Približiti medicinski problem riječima vještina je koja se samo dijelom može ”naučiti”, a dijelom je dio endogenog zapisa svakog liječnika.

Bio sam svjedokom kako određeni broj liječnika iznimno kvalitetno i profesionalno obavljaju svoj posao. Sve su načinili po zakonu struke. I onda dolazi taj završni čin, kada bolesniku treba priopćiti dijagnozu.

Evo primjera kojeg mi je navela jedna gospođa:

”Pred vratima ordinacije čeka nešto manje od trideset bolesnika. Kaže nam sestra da će nas liječnik pregledati od 12 do 15 sati. Došla sam ujutro oko 8 sati i čekam. Strpljen – spašen. Nakon podužeg čekanja ušla sam u ordinaciju. Sjela sam nasuprot liječniku koji je prelistavao neke papire na stolu. Potom je podigao pogled i upitao me: ”Vi ste?” Izgovorila sam svoje ime, nakon čega se liječnik zagledao u računalo, vjerojatno pronašao moju dokumentaciju i počeo nešto upisivati. Sjedila sam u iščekivanju, pomalo u strahu ne znajući što će biti sa mnom. Nakon pet minuta, liječnik je podigao glavu. U tom trenutku začula sam zvuk pisača i uskoro vidjela da se printa vjerojatno moj nalaz. Liječnik ga je pogledao, potpisao i pružio, rekavši: ”Izvolite, gospođo”. ”Hvala”, odgovorila sam, ”možete li mi reći o čemu se radi”, bojala sam se izgovoriti riječ bolest. Liječnik me pogledao i kazao: ”Gospođo, sve vam tu piše, moram dalje raditi, vani čeka veliki broj pacijenata”. Izašla sam. Pročitala šturo napisano mišljenje. Brojna neodgovorena pitanja i dalje su se vrzmala po mojoj glavi. Nakon pregleda osjećaj straha i nesigurnosti samo mi se povećao. Kome sada da se obratim da mi pojasni ovaj nalaz i da odgovori na moja neizgovorena pitanja…”.

Današnja medicina je medicina koja se temelji na dokazima. Vještina i iskustvo medicinskih djelatnika iznimno je važan dio medicinske prakse, ali samo ako se temelji na dokazima. Stoga poruka Goethea koji je jasno naglasio da bez znanja nema napretka i prosperiteta, danas dobiva svoj potpuni smisao

U nas se problem u zdravstvu gotovo isključivo sagledava kroz problem nedostatka lijekova i liste čekanja. To je ispravno i jedan od ključnih segmenata u funkcioniranju zdravstva.

Ali potpuno je zanemaren ovaj temeljni pristup, klinički pregled i razgovor bolesnika i liječnika. S time sve počinje i završava bez obzira na sve vrhunske dosege tehnologizirane medicine.

Opterećenje obiteljskih liječnika je teška kronična bolest i na vidiku nema rješenja. Njihov normativ je u pravilu dva puta veći nego što se predviđa za normalan rad.

S liječnicima u bolnicama gotovo je identičan problem. Konstatirati kako su za to krive restrikcije kroz koje smo prolazili, uz sve veći odlazak mladih liječnika u svijet, dijagnoza je bez prave terapije.

A terapija nije liječenje šoka pa ste u slučaju uspješnog liječenja za dva tjedna gotovo zdravi. Terapija je dugotrajna, a efekti će se vidjeti tek za pet do deset godina. Jako daleko, ali ako se i dalje čeka bit će još dalje.

Što znam to i vidim. A ako znam to i riječima mogu iskazati. Ako to znanje približim drugom, ponajprije svom pacijentu, ako suzbijem dio njegovih strahova, ako mu pokažem da postoji put prema ozdravljenju ili dobroj kontroli bolesti, riječ je ispunila svoj zadatak i značajno pomogla pacijentu.

Dodir i riječ nikada neće biti istisnuti iz kliničke medicine, jednostavno zato jer su univerzalni lijekovi.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

 

Još tekstova ovog autora:

  • Dodir i riječ su ključ zdravstvene pismenosti
  • Izgubljene vrijednosti akademske zajednice
  • Liste čekanja treba ukinuti jer su plodno tlo korupcije
  • Medicina nije ceh
  • SOS za zdravstvo
  • Nakon 40 godina od prve transplantacije koštane srži
  • Koliko bi u nas trebao zarađivati vrhunski liječnik?
  • Odabir kriterija u zdravstvu neka se ugleda na sport
  • Mogao sam to učiniti u Zagrebu, da su mi dali
  • Matijaniću nije trebao ”prijatelj doktor” već dobar sustav

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ŠTO ZNAM, TO I VIDIM Tagged With: Boris Labar, dodir, Johann Wolfgang von Goethe, riječ, Što znam to i vidim, univerzalni lijekovi, zdravstvo

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT