autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Državni praznik – duša naroda: kako romantično!

Autor: Anna Maria Grünfelder / 03.07.2017. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderDržavni praznici nisu samo državni praznici političkoj kremi i građanima – oni su praznici i crkvenim dostojanstvenicima (pri tome ne mislim na njih kao na građane, nego upravo na crkvene autoritete).

Političari će predstavljati bilance svojih aktivnosti i ne trebamo se kladiti: bilance će biti sjajne, uspjeh do uspjeha. Kršćanstvo je u svojem hodu kroz povijesti i režime razvijalo sposobnost trezveno gledati na svjetovne stvari, procjenjivati ih, podjednako sub specie aeternitatis i sub specie humanitatis, u svjetlu pitanju o tome koliko političke aktivnosti pridonose općem dobru.

I, razumije se, kršćanstvo svoje poslanje u svijetu ne vidi u tome da hvali i blagoslivlja svjetovnu vlast samo zato što je na vlasti.

Ne može se dovoljno jasno reći da se Crkva smije miješati u politiku, štoviše, ona to treba i mora činiti. Jadna li je država u kojoj se Crkva tu ne miješa. Jadnih li ljudi! Jadni javni moral i teško onima kojima država nije mati, nego maćeha

U suprotnosti s apostolom Pavlom, današnji crkveni dostojanstvenici uglavnom ne vjeruju više da je ”svaka vlast od Boga, pa zato i zaslužuje lojalnost i posluh”.

Nadbiskup Stepinac je još načelno zastupao to uvjerenje i to mu nije činilo dobro jer izaziva sukob savjesti stiješnjene između lojalnosti i potrebne kritičnosti.

Kršćanstvo je u svojim počecima oponiralo svjetovnim vlastima koje su sebe uzdigle na razinu božanstava i opredijelilo se za žrtvu života, a protiv kulta države, vlasti i moći.

Uvijek će biti onih koji će o politiziranju crkvenih dostojanstvenika misliti otprilike ovako: ”Dragi biskupi, svećenici, prelati, kanonici… samo vi slavite svoje mise, održavajte svoje pobožnosti, propovijedajte vjernicima o Bogu i svijetu, ali, molimo vas, okanite se politike. Ona je naš posao i mi se razumijemo u nju!”

Ne može se dovoljno jasno reći da se Crkva smije miješati u politiku, štoviše, ona to treba i mora činiti. Jadna li je država u kojoj se Crkva tu ne miješa. Jadnih li ljudi! Jadni javni moral i teško onima kojima država nije mati, nego maćeha.

Politički angažman Crkve dio je kršćanske svijesti i poslanja. Crkva se ne miješa u politiku u cilju slabljenja državnih institucija ili da im konkurira u moći nad dušama građana. U najboljem slučaju kršćanske crkve raspolažu riznicom iskustava i mogu ih nuditi da bi se poboljšala kvaliteta života i suživota, upozorilo na štetnost neke odluke i njene moguće kobne posljedice, krive putove razvoja.

Iz toga blaga crpimo kad sudjelujemo u društvenoj i političkoj diskusiji. Vjerske institucije i vjernici mogu iz svoje perspektive, baš kao i umjetnici i književnici svojim senzibilitetima, neke probleme međuljudskih odnosa učiniti transparentnijima i upozoriti na dubinski aspekt.

U suprotnosti s apostolom Pavlom, današnji crkveni dostojanstvenici uglavnom ne vjeruju više da je ”svaka vlast od Boga, pa zato i zaslužuje lojalnost i posluh”. Nadbiskup Stepinac je još načelno zastupao to uvjerenje i to mu nije činilo dobro jer izaziva sukob savjesti stiješnjene između lojalnosti i potrebne kritičnosti

”I have a dream!” Martin Luther King, oličenje borbe protiv rasizma i simbol preokreta povijesnih dimenzija, sanjao je da će se jednom svijet okrenuti od nasilja ka čovjekoljublju, jer će njegova (baptistička) vjerska zajednica s drugima svijet uspjeti uvjeriti da radikalna ljubav prema Bogu polučuje radikalnu ljubav prema bližnjemu.

To je suština njegove najave ”I have a dream”.

Za osobe poput Martina Luthera Kinga, Dietricha Bonhoeffera i druge, u krajnjoj liniji i za papu Franju, nije dvojbeno: tko je pobožan, mora biti i politički aktivan u suzbijanju svakojake nepravde, crkveni glasovi moraju se daleko čuti, jer svijet s bolom registrira šutnju Crkve u ratovima i progonima, nema razumijevanja za povlačenje Crkve u takvim kritičkim trenucima na svoj, navodno ”iskonski” teren, u duhovnost.

Papa Pijo XII. se – kako se može iščitati iz njegovih dokumenata i osobnih očitovanja – teško kolebao oko toga je li mudrije i za ugrožene manje opasno kad Papa šuti ili svijet od njega kao Pape očekuje otvorenu riječ po cijeni patnje i smrti mnogih.

To je suština tragedije i nadbiskupa Stepinca: utvrditi da se odlučio kako se odlučio nije nepravedna kritika, poglavito ne klevetanje, nego trezveni pogled povjesničara, čiji je profesionalni zadatak osvijestiti ”naknadnu pamet”.

Kardinalu Bozaniću neće nitko moći zamjeriti kritičke riječi kojima je okarakterizirao aktualno stanje u Hrvatskoj i to pred okupljenom političkom kremom. Neće mu zamjeriti stil njegove propovijedi – jasnoću, bolje rečeno ”zakukuljenost” njegove poruke, neologizme kojima je aludirao na nešto što nije odveć jasno (”gospodarstvo i njegova sraslost s društvom“, ”narodna opstojnost”).

Ovoj zajednici pripadaju muslimani i protestanti, stranci i domoroci, vjernici, agnostici i ateisti. Koliko identiteta imaju stanovnici te zemlje, njezinih gradova i sela? Usuđujem se reći: nema jednog jedinog identiteta, čak je i pojam ”identitet” suviše statičan da bi mogao izraziti čovjekov život od rođenja do smrti. Na tom putu se uvijek iznova identificira ili ne identificira

Zahtijevao je ”državno suočenje s gospodarskim klijentelizmom” i nametnuo pitanje je li državno suočenje dovoljno (nije valjda da se država tek mora suočiti, a tek onda razmišljati o tome treba li ga ili ne treba iskorijeniti i na koji način).

Tek što sam se poveselila da kardinal zadire u bit stvari, u problematičnu stvarnost, u krivi smjer, u bezidejnost vodećih, kamo zemlja ide i je li put ispravan – eto odgovora iz Crkve: po njoj cilj mora biti očuvanje, zaštita ”hrvatskog/nacionalnog/identiteta”.

Nema se smisla zapitati je li to ”pitanje nad pitanjima” hrvatskog stanovništva – prečesto jedni pitaju, a drugi (u Crkvi) ne prestaju trabunjati o toj nebulozi.

Ljudi koji zemlji okreću leđa u potrazi za boljim životom ”nogama pobijaju” kardinalovo uvjerenje da je ”nacionalni identitet” krajnji cilj i lajtmotiv njihovih života.

”Hrvatski nacionalni identitet” zasnovan (samo) na kršćanstvu – jer kršćanska obilježja hrvatskim gradovima udarili su i Hrvati i nehrvati, katolici, Židovi (koliko je zagrebački Donji grad skup kamenih svjedočanstava židovske financijske, gospodarske, intelektualne i umjetničke moći otkriva se i ”dotepencu” koji otvorenih očiju šeta ulicama i iza oronulih pročelja otkriva skrivena svjedočanstva o estetici prošlosti)?

Ovoj zajednici pripadaju pravoslavni, muslimani i protestanti, stranci i domoroci, vjernici, agnostici i ateisti. Koliko identiteta imaju stanovnici te zemlje, njezinih gradova i sela? Usuđujem se reći: nema jednog jedinog identiteta, čak je i pojam ”identitet” suviše statičan da bi mogao izraziti čovjekov život od rođenja do smrti. Na tom putu se uvijek iznova identificira ili ne identificira.

No, sada nešto romantike: kardinal, kojemu se teško može vjerovati da ima sklonost prema romantici, odjednom otkrije ”dušu hrvatskog identiteta”. Njegov tajnik je očito duboko posegnu u povijest – u povijest kasnog 18. i početka 19. stoljeća, kad je, kao reakciju na ”hladni”, racionalistički klasicizam (ponovo) otkrivena ”duša”, ”dubina duše” i kad su romantičari ”u pjesmama i pripovijetkama, bajkama i mitovima otkrili ‘dušu naroda” (Johann Gottfried Herder) iz koje viri nešto toplije, ljupkije od francuskog esprita, ono što Nijemci izražavaju pojmom Gemuetlichkeit, a za koji nema adekvatnog pojma ni u kojem drugom indo-germanskom jeziku!

Demografija i obrazovanje, obitelj i gospodarstvo, povijest i politika – nadajmo se da će se u tom eklekticistički nabrojenom spektru polja na kojima država treba popraviti svoj rad negdje otkriti i ”duša hrvatskog identiteta” i da će biti dovoljno snage da se potakne demografska obnova, i uspjeh kurikularne reforme, i sanacija gospodarstva, itd., itd

Gemuetlich je gemuetlich i to je romantično: ima u tome rodoljublja, privrženosti malome i tijesnome krugu, obiteljske idile, sigurnosti ognjišta u nemirnim vremenima, nečega kao ”domovinska osjećajna terapija” (Mirko Tomašević, povjesničar književnosti).

Razumijem li dobro kardinalovu poruku, duša hrvatskog identiteta je ugrožena, a ”narodna opstojnost” rasklimana jer se zaboravila povijest. (Koja? Domovinskog rata? Ona se teško zaboravlja sada kad mnogi snose njene posljedice. Povijest 20. stoljeća – hrvatsku, komunističku, Titovu? Da on ne padne u zaborav brinu se upravo njegovi današnji neprijatelji).

Demografija i obrazovanje, obitelj i gospodarstvo, povijest i politika – nadajmo se da će se u tom eklekticistički nabrojenom spektru polja na kojima država treba popraviti svoj rad negdje otkriti i ”duša hrvatskog identiteta” i da će biti dovoljno snage da se potakne demografska obnova, i uspjeh kurikularne reforme, i sanacija gospodarstva, itd., itd.

Još tekstova ovog autora:

  • Ukrajina ipak ostavljena i osamljena: Tko uči iz povijesti?
  • Dvoumice zbog autokritike jednog pape na pragu smrti
  • Seksualna zloporaba djece od strane crkvenih službenika
  • Iskrivljena menadžerska etika i bijeg iz fotelje u fotelju
  • Dileme oko dopuštanja potpomognutog samoubojstva
  • Yes, We care
  • Kako glasači padaju na ”karizmatike”
  • Trajno zabraniti skup u Bleiburgu jer Austrija neće fašizam
  • Pandemija hara bez obzira na protivnike – antivaksere
  • Gospodo biskupi, pušete u isti rog s antivakserima!

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Gruenfelder, Crkva, demografija, gospodarstvo, Johann Gottfried Herder, kršćanstvo, Martin Luther King, obitelj, Pijo XII, politika, Stepinac

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT