autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Dušan Prašelj: Golema energija i ljubav za primorski melos

Autor: Svjetlana Hribar / 09.09.2019. Leave a Comment

Svjetlana Hribar

Svjetlana Hribar

U Rijeci je prošlog tjedna umro dirigent, zborovođa i skladatelj Dušan Prašelj.

Desetljećima je bio riječka konstanta, najtvrđe uporište nastojanju da se primorski melos i čakavska riječ zadrže u upotrebi i dokaže da je autohtona, narodna pjesma ovog kraja jednako vrijedan segment svjetske glazbene baštine!

Nastavljajući rad svog profesora Ivana Matetića Ronjgova, a u nastojanju da zabilježi – tonski i notno – raznolike napjeve Istre i Hrvatskog primorja te otoka, Dušan Prašelj je godinama ”skitao i snimao” te potom snimljeno pretvarao u emisije na Radio Rijeci ostavljajući nam materijal za buduća istraživanja.

No, Dušan Prašelj nije bio isključivo melograf! To je samo jedan dio njegove burne i razgranate djelatnosti. Prašelj je bio pokretač tolikih aktivnosti da se čini nemogućim sve to stići u samo jednom životu!

Otkako je prvi put stao pred zbor kao dirigent, a imao je tada svega sedamnaest godina, počeo je nizati uspjehe u radu s pjevačima, što je pokazivalo njegov neprijeporni talent

Otkako je prvi put stao pred zbor kao dirigent, a imao je tada svega sedamnaest godina, počeo je nizati uspjehe u radu s pjevačima, što je pokazivalo njegov neprijeporni talent: od početnog rada s nekoliko zborova u Rijeci koje je udružio u Jeku Primorja i vodio ju punih dvadeset godina do Riječkog oratorijskog zbora, s kojim je završio svoju karijeru zborovođe.

A između ta dva zborska sastava upleteno je bezbroj zlatnih plaketa i nagrada osvojenih na natjecanjima u zemlji i inozemstvu, gostovanja u Španjolskoj, Engleskoj, Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Češkoj i Slovačkoj… ali u prvom redu na hrvatskim smotrama zborskog pjevanja, gdje je Dušan Prašelj bio – prava zvijezda!

Nikada neću zaboraviti energiju kojom je pokretao pjevače ne samo svog zbora već svih zborova na tim državnim smotrama, gdje su – primjerice u velikoj košarkaškoj dvorani u zadarskim Jazinama, gdje je jedne godine održano finale manifestacije – na njegov poziv rukom ustajali zborovi, jedan za drugim, i pridružili se Jeki Primorja u zajedničkoj pjesmi. Ozarena lica pjevača ponesena snagom zborskog zvuka i Duško Prašelj koji je dirigirao masi – u svojevrsnom stvaralačkom transu…

Iako je zborska pjesma Prašelju donijela možda i najljepše trenutke u životu, on bilježi uspjehe i u drugim segmentima glazbenog izraza. Kao diplomant Bečke akademije, u klasi poznatog dirigenta Hansa Swarowskog, vraća se u Zagreb, a potom i Rijeku, s bremenom znanja i velikom željom da naučeno prenese mladima.

I danas će neki istaknuti hrvatski glazbenici reći da je upravo on u njima pokrenuo ljubav i opredjeljenje za glazbenu profesiju još u riječkoj Muzičkoj školi, a svoj pedagoški nerv prenio je i na vodstvo svojevrsnog kulturnog centra utemeljenog u rodnoj kući Ivana Matetića Ronjgova.

Svoj pedagoški nerv prenio je i na vodstvo svojevrsnog kulturnog centra utemeljenog u rodnoj kući Ivana Matetića Ronjgova, gdje je otvorio mali muzej posvećen Ronjgovu, ali i pokrenuo biblioteku u kojoj je tiskan čitav niz vrijednih teoretskih knjiga i zapisa o narodnom melosu kao i o suvremenoj skladateljskoj djelatnosti hrvatskih velikana poput Papandopula, Zlatića, Devčića i njihovih sljedbenika, koji su napisali niz djela inspiriranih istarskom ljestvicom

Tu je otvorio mali muzej posvećen Ronjgovu, ali i pokrenuo biblioteku u kojoj je tiskan čitav niz vrijednih teoretskih i notnih knjiga te zapisa o narodnom melosu kao i suvremenoj skladateljskoj djelatnosti hrvatskih velikana poput Papandopula, Zlatića, Devčića i njihovih sljedbenika, koji su napisali niz djela inspiriranih istarskom ljestvicom.

I sam je bio vrlo ponosan na stotinjak zborskih skladbi, od kojih je dio objavljen u zbirci ”Baklje na Učki”. Među skladbama ističu se i veća vokalna djela – dva glazbena recitala “Trsatski spomen” i “Bašćanska ploča” te “Naš domaći glas”, “Staroslavenska misa” i “Misa ritmica latina”.

U rodnoj kući Matetića Ronjgova Dušan Prašelj godinama je održavao predavanja djeci, ali i pokrenuo niz manifestacija – “Proljeće u Ronjgima”, “Mantinjada pul Ronjgi”, “Matetićevi dani”, “Kanat pul Ronjgi”, “Večeri pul Matetićeva ognjišća”, “Pogovori”, “Aktiv dirigenata”, čakavske tribine, smotre pjevačkih zborova i razne znanstvene skupove. Funkciju upravitelja te ustanove napušta 2007. godine.

A ozbiljno obrazovanje stečeno u Beču Dušan Prašelj manifestirao je u dva važna perioda svoga života. Bio je direktor riječke Opere u dva mandata (od 1969. do 1977. godine) i jedan od osnivača manifestacije Zajčevi dani u Rijeci.

Kao dirigent i skladatelj posvetio se otkrivanju zaboravljenih Zajčevih opusa revitalizirajući njegove sakralne skladbe i svjetovne opere. Smatrao je da manifestacija koja nosi Zajčevo ime mora svake godine na programu imati barem jedno njegovo u Rijeci neizvedeno djelo.

Uporan u tom nastojanju, bio je ogorčen zamiranjem ove lijepe ideje, koja u Rijeci nije pustila korijenje niti je dobila šansu da bude oživljena u godini kada će ovaj grad biti Europska prijestolnica kulture.

Dušan Prašelj

Dušan Prašelj

Svoje ideje i prijedloge Dušan Prašelj bezuspješno je nudio tvorcima programa te manifestacije 2020-te godine, a da mu na tu temu nitko nikada nije uzvratio.

Kad čovjek dugo živi, lako postane ”prošlo vrijeme” i padne u zaborav sve ono što je vrijedno učinio u svojim aktivnim danima. Takav zaborav, svojstven malim narodima i kulturama, nije stran ni riječkoj sredini…

No vratimo se razdoblju u kojem je Dušan Prašelj bio direktor riječke Opere. Danas smo skloni misliti kako je sve što se radilo proteklih desetljeća bilo minorno, kako naše vrijeme pokazuje nemjerljiv naredak i kako tek s nama počinje povijest.

Riječka opera u vrijeme Dušana Prašelja pokrenula je neke manifestacije i popularizirala žanrove koji nisu bili redovita djelatnost opernih kuća u Hrvatskoj, a ni u bivšoj Jugoslaviji.

Živeći u malom gradu koji od glazbenih institucija ima samo Operu i njen orkestar, Prašelj je preuzeo odgovornost za širenje repertoara na operetu i mjuzikl, ali i koncertnu djelatnost. Za to je imao uporište u dvojici dirigenata – Vladimiru Beniću i Davorinu Hauptfeldu – koji su bili okosnica opernog repertoara, a sam je preuzeo dirigiranje operetama i mjuziklima, što je značilo suradnju svih ansambala riječkog kazališta.

Kao dirigent i skladatelj posvetio se otkrivanju zaboravljenih Zajčevih opusa revitalizirajući njegove sakralne skladbe

U vrijeme obnove kazališne zgrade, kad se cjelokupan program preselio u dvoranu Neboder na Sušaku izgubivši znatan dio publike koja je taj prostor smatrala nedostojnim kazališne, ali u prvom redu operne umjetnosti, Prašelj je svojim intervencijama u program vratio publiku.

Sedamdesetih godina pravi je hit bio mjuzikl ”My Fair Lady”, u kojem je Elisu Doolitle pjevala tadašnja zvijezda Gertuda Munitić govoreći – umjesto koknija – čakavski! Ideju za prepjev na čakavicu dao je dakako Dušan Prašelj, koji je i dirigirao predstavom.

Pod njegovim vodstvom u Rijeci su izvedeni i mjuzikli ”Kiss me, Kate”, ”Fanny” i domaće djelo Grgića i Kabilja ”Velika trka”!

Maestro Prašelj je pokrenuo i Reviju mjuzikla, koja je u Rijeku onoga vremena svake godine dovodila najbolje mjuzikle kazališta tadašnje Jugoslavije.

I prije mandata Dušana Prašelja riječka je opera tradicionalno nastupala svakog ljeta na opatijskoj Ljetnoj pozornici, a pod njegovim vodstvom izvedbe su se proširile na ambijentalna uprizorenja opera na Trsatu, na Krku, u Kastvu, a potom i u pulskoj Areni.

Po istarskim i primorskim katedralama upriličio je brojna gostovanja riječkog ansambla s oratorijskim djelima.

Maestro Prašelj je pokrenuo i Reviju mjuzikla, koja je u Rijeku onoga vremena svake godine dovodila najbolje mjuzikle kazališta tadašnje Jugoslavije. Sedamdesetih godina pravi hit u Rijeci bio je mjuzikl ”My Fair Lady”, u kojem je Elizu Doolitle pjevala tadašnja zvijezda Gertuda Munitić govoreći – umjesto koknija – čakavski

Ono što danas – uz opernu djelatnost – smatramo najatraktivnijim u programu riječke opere je koncertna sezona, koju je izvorno pokrenuo u svom mandatu upravo Dušan Prašelj uvodeći stalne simfonijske koncerte orkestra Opere kao i koncerte opernog zbora.

Pod njegovim je vodstvom Opera ostvarila i nekoliko značajnih međunarodnih gostovanja kao što je ono u Švicarskoj ili pak u španjolskoj Palma de Mallorci, gdje je u 14 dana riječki ansambl izveo sedam opera!

Treba li reći da je maestro Prašelj svoju strast za glazbom održavao do kraja života! Surađivao je sa zborovođama u Sloveniji, pisao predgovore i pogovore muzikološkim izdanjima, pripremao nove skladbe i bio ljut na bolest koja ga je sprečavala da bude još aktivniji.

Vrijeme će pokazati pravo mjesto Dušana Prašelja u glazbenoj umjetnosti Rijeke i Hrvatske, a nama ostaje da s poštovanjem čuvamo uspomenu na čovjeka koji je do zadnjega daha ostao zaljubljenik u glazbu i riječ svog primorskog kraja.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Bosiljka Perić Kempf, oštro pero i čvrsti stav
  • Ekrani su oružje jednako razorno kao i ono vatreno
  • Jagoda Buić je voljela život do posljednjeg daha
  • Kad smo prestali biti ljudi?
  • Odlazak čuvarice britanske tradicije
  • Nema više sigurnosti – opustite se u glazbi
  • Čak i za lijek u Hrvatskoj moraš imati vezu!
  • Rijeka je premali grad da bi olako gubila svoje vrijednosti
  • Zatvorili smo se i otuđili, zalijenili i izgubili motivaciju
  • I ne radi se samo o prekidu trudnoće!

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE) Tagged With: Austrija, Beč, Boris Papandopulo, Češka, Davorin Hauptfeld, Dušan Prašelj, Engleska, Francuska, Gertruda Munitić, Hans Swarowski, Italija, Ivan Matetić Ronjgov, Ivan Zajc, Jeka Primorja, Kastav, Krk, Natko Devčić, Njemačka, Palma de Mallorca, Pula, Riječki oratorijski zbor, Rijeka, Slavko Zlatić, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Šušak, Švicarska, Trsat, Vladimir Benić, Zadar, Zagreb

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT