autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Ekologija kao put svetosti

Autor: Alen Kristić / 25.12.2021.

Alen Kristić

Nesporno je da je eksploatirajućem stavu prema prirodi, koji nam danas svima radi o glavi, pridonijelo i iskrivljeno biblijsko učenje o stvaranju u okviru kojega se stoljećima ono biblijsko ”Sebi podvrgnite zemlju!” (Post 1,28) tumačilo u smislu ljudskog gospodarenja, posjedovanja i dominacije nad prirodom, što je opravdavalo njezino bezobzirno iskorištavanje i uništavanje.

To pogrešno tumačenje, istina, više ne nalazimo u teološkim spisima. Čovječanstvo nije gospodar prirode već Božji partner, kojemu je povjerena odgovorna zadaća njezina očuvanja i njegovanja. Logiku dominacije istisnula je logika uzajamnosti. Oskvrnuće stvorenja ravno je čak bogohuljenju jer Bog po Duhu Svetomu prebiva u stvorenju.

No od zaokreta u teološkim spisima bez zaokreta u svijesti kršćana, za što je potrebno možda i više vremena nego što ga imamo, bit će malo koristi. A upravo bi kršćani morali biti među prvim zagovornicima razvoja zasnovanog na socijalnoj ekologiji koja, tražeći uzajamnost čovječanstva i prirode, smjera pravednoj raspodjeli bogatstva na zemlji, odnosno uzajamnosti bogatih i siromašnih.

Kao izazov i nada, pred nama se ipak pomalja lik sestre Dorothy Stang u čijem su životu borba za socijalnu pravdu i zaštitu okoliša postali jedno.

Rođena 1931. u Daytonu (SAD) u brojnoj irskoj katoličkoj obitelji, Stang pamte kao radosnu djevojčicu, koju je krasila sućut za siromašne i nesretne. Privučena jednostavnošću i usredotočenošću na služenje siromašnima sestara Notre Dame de Namur, čiju je Julienne High School pohađala, postaje 1948. jedna od njih.

Kroz dvije godine novicijata sprema se za učiteljski poziv u skladu s primarnim poslanjem sestara Notre Dame de Namur, kongregacije osnovane 1804. u Francuskoj, a to je obrazovanjem mladih, napose siromašnih.

Sanja o misionarskom radu u Kini, no politička zbivanja 1949. to onemogućuju. Sestarsku i učiteljsku službu započinje u predgrađu Chicaga. Nakon dvije godine premještena je u Arizonu gdje ostaje 16 godina.

Na ukopu ”mučenice prašume” skupila se sva politička vrhuška Brazila, no o njihovoj iskrenosti svjedoči to da je nalogodavac ubojstva, moćni veleposjednik, slično kao i izvršitelji, pušten na slobodu u revidiranom sudskom procesu

Uz školske obveze posvećuje se radu s useljeničkim meksičkim radnicima izručenim neljudskim uvjetima rada na američkim farmama. Spoznaje da mora učiniti sve da tim potlačenim radnicima pomogne povratiti ljudsko dostojanstvo i sigurnost.

Tri događaja odsudno obilježavaju ostatak njezina života. U znak solidarnosti s tamošnjim kršćanima, sestre Notre Dame de Namur 1962. šalju u Brazil prvu skupinu misionarki.

Otvarajući Crkvu svijetu, II. vatikanski koncil kršćane podsjeća da su pozvani ne suditi nego služiti svijetu, dijeleći nade i strahove svih ljudi. Uzimajući ozbiljno Isusovu solidarnost s isključenima, tek stasala teologija oslobođenja razotkriva da se kršćansko spasenje tiče cjelokupnog čovjeka uključujući tako u sebe i ekonomsko i političko oslobođenje.

U duhu Koncila i teologije oslobođenja Stang se 1966. priključuje drugoj misionarskoj skupini koju njezine sestre šalju u Brazil.

Misionarski rad Stangove započinje na sjeveroistoku Brazila u Coroati. Umjesto očekivanoga, nastave u župskoj školi, s drugim sestrama prvenstveno pomaže osnivanje bazičnih crkvenih zajednica.

Razjedinjeni siromasi bili su lak plijen tlačitelja. Okupljeni i ujedinjeni u bazičnim crkvenim zajednicama oko euharistije i Božje riječi, svjedočki su prakticirali autentični kršćanski život, utemeljen na jednakosti, solidarnosti i molitvi, kao alternativu i otpor tlačiteljskim društvenim strukturama.

No razmjere zastrašujuće zbiljnosti tlačenja i siromaštva u Brazilu Stang spoznaje tek kroz posjete zabačenim selima oko Coroate. U školsku i vjerničku pouku od tada uključuje pouku o temeljnim ljudskim pravima. Već je to bilo dovoljno da je veleposjednici, tvorci socijalne bijede u Brazilu, prokažu kao osobu koja stvara nevolje.

Unatoč tome, zajedno sa sestrama, Stang odvažno poučava siromašne farmere prisiljene na robovski rad na veleposjedničkim farmama o njihovim temeljnim pravima: na osnovno obrazovanje, na posjedovanje zemlje, na pravedne tržišne cijene, na sindikalno organiziranje…

Nadu brazilskih bezemljaša i siromaha 70-ih godina prošlog stoljeća raspiruje početak koloniziranja Amazonije, područja drevnih brazilskih prašuma. Svima koji se onamo presele vlada obećava zemlju.

Dijeleći usud bezemljaša i siromašnih, Stang kreće u Amazoniju. Posredujući između indijanskih starosjedilaca, koje susreće prvi put, i doseljenika, sa sestrama iznova osniva bazične zajednice, tijesno surađujući s Pastoralnim povjerenstvom za zemlju, koje su utemeljili brazilski biskupi u svrhu zaštite prava bezemljaša i siromašnih.

No vladino obećanje u Amazoniju ne privlači samo bezemljaše i siromašne nego i beskrupulozne pljačkaše spremne učiniti sve da se domognu što je moguće većeg profita.

Pod zupčanike pljačkaškog saveza drvne mafije, stočara i veleposjednika uzgajivača soje, oslonjenog na naoružane plaćenike i korumpiranu vlast, ne dolaze samo starosjedioci i doseljenici nego i drevne brazilske tropske prašume, biološki najraznovrsnije svjetsko stanište i pluća planeta Zemlje.

U Amazoniji se u svoj jasnoći razotkriva neraskidiva povezanost između tlačenja siromašnih i uništavanja prirode odnosno socijalne nepravde i ekološkog kriminala.

Pred nemoćnim starosjediocima i doseljenicima na tisuće puta odigravao se isti scenarij: Mašući krivotvorenim vlasničkim listovima, koje korumpirani notari priznaju, drvni mafijaši prisvajaju velika područja Amazonije na kojima nemilice sijeku tropske prašume, izvozeći potom skupocjenu drvnu građu u SAD, EU i Aziju.

Ako pri devastiranju prašume naiđu na posjede malih farmera ili indijanske starosjedioce, drvni mafijaši na njih šalju naoružane plaćenike. Starosjedioce protjeruju bez razgovora, a male farmere zastrašivanjem kušaju prisiliti na prodaju posjeda u bescjenje.

No pokažu li se nespremni na ”dogovor” i njih čeka protjerivanje, a one baš tvrdoglave svirepo smaknuće. Plaćenici ne prežu čak niti od mučenja i ubijanja svećenika koji podržavaju male farmere. Taj prljavi posao ponekad odrađuju i korumpirani policajci.

Kao izazov i nada, pred nama se ipak pomalja lik sestre Dorothy Stang u čijem su životu borba za socijalnu pravdu i zaštitu okoliša postali jedno

Zemlja potom dolazi u ruke stočara – od 2004. Brazil je najveći izvoznik govedine na svijetu – a potom u posjed velikih uzgajivača soje – Brazil će uskoro postati vodeći svjetski proizvođač soje – što zbog korištenja vapna, pesticida i herbicida zemlju i vodu Amazonije čini nepovratno zagađenom.

Starosjedioci i mali farmeri ne samo da nemaju koristi od dobiti koju nepravedno stiče pljačkaški savez drvne mafije, stočara i veleposjednika uzgajivača soje, nego doslovce ostaju i bez svoga staništa, same Amazonije!

Posljednjih 40 godina posječeno je 20 posto brazilske tropske prašume odnosno više nego u prethodnih 450 godina, dakle, od dolaska prvih europskih konkvistadora, što i nije začuđujuće jer drvosječe u 30 sekundi posijeku više nego mali farmer za 30 godina.

Prema realnim procjenama, u narednih 20 godina bit će posječeno još 20 posto prašume što će za posljedicu imati raspad njezina ekosustava, a i bez toga je Brazil već jedan od najvećih svjetskih proizvođača stakleničkih plinova.

No svijet i dalje nijemo promatra uništavanje pluća planeta Zemlje!

Sučeljena s uništavanjem prašume i protjerivanjem starosjedilaca i doseljenika Stang se, međutim, odvažila na akciju.

Zahvaljujući studiju ekologije, prava, teologije stvaranja i održivih tehnika obrađivanja, ali i obiteljskom iskustvu – obitelj Stang je većinu hrane proizvodila sama poštujući zemlju – Stang je ne samo prozrela povezanost ekološkog kriminala i socijalne nepravde nego i osmislila novi model razvoja spasonosan za Amazoniju.

Bez oklijevanja je zabacila model grabežljivaca, prevladavajućih u Amazoniji, koji za cilj isključivo imaju zgrtanje bogatstva u korist ionako bogatih klika po cijenu smrti i prašume i osiromašenih ljudi.

Umjesto njega, Stang je zagovarala i prakticirala razvojni model socijalne ekologije utemeljen na uzajamnosti doseljenika i prašume, uz zahtjev raspodjele bogatstva na male poljoprivredno-šumarske zadruge.

Putujući Amazonijom s glavom u torbi, poučavala je male farmere kako će živjeti od zemlje, ali po uzoru na starosjedioce u skladu s prašumom, povezujući ih u snažne i ekološki svjesne zajednice, sposobne oduprijeti se veleposjedničkim i špekulantskim klikama koje svojataju njihovu zemlju.

Iako su je potvarali da je teroristkinja, Stang nije huškala ljude već ih je upoznavala s postojećim zakonima kako bi mogli iskoristiti svoja prava. U raspravama je znala napamet navesti bilo koje mjesto iz brazilskog ustava ili zemljišnih zakona.

Surađivala je s brazilskom agencijom za zaštitu okoliša (IBAMA). Prezir s kojim su je kao ženu dočekivali u javnim uredima pobjeđivala je svojom odrješitošću i hrabrošću.

Tako je 2004. prešla tisuću milja da bi u Brasiliji pred kongresnim vijećem svjedočila protiv veleposjednika, koji rade protiv prašume i održivih farmi, spominjući njihova imena čime je izravno ugrozila svoj život.

Unatoč skepsi mnogih, njezina gesta, ravna odvažnosti starozavjetnih proroka, polučila je uspjeh: 600 obitelji dobilo je po 250 rala zemlje pod uvjetom da 20 posto iskrče za obradu, a ostatak čuvaju kao zakonsku šumsku pričuvu.

Oslanjajući se na svoj Projekt održivog razvoja (PDS), Stang počinje tražiti ustanovljenje trajne federalne rezerve zemlje za siromašne farmere i bezemljaše iz koje bi dobivali zemlju za održive farme koje bi im, ujedinjene u mrežu zemljoradničkog poslovanja, osiguravale život bez ugrožavanja prašume.

Otvarajući Crkvu svijetu, II. vatikanski koncil kršćane podsjeća da su pozvani ne suditi nego služiti svijetu, dijeleći nade i strahove svih ljudi. Uzimajući ozbiljno Isusovu solidarnost s isključenima, tek stasala teologija oslobođenja razotkriva da se kršćansko spasenje tiče cjelokupnog čovjeka uključujući tako u sebe i ekonomsko i političko oslobođenje

Središte njezinih nastojanja godine 2005. postaje Parcela 55, područje nedaleko od Anapu u saveznoj državi Pará u kojemu je živjela od 2000.

To je područje željela dobiti od države za održive farme, no i prije nego se znalo kome će pripasti područje, na njemu je započela ilegalna sječa prašume.

Pokušavajući to spriječiti, Stang je izgubila svoj život, uvrstivši se u niz od najmanje 722 farmera ubijena od 1971.

U subotnje jutro 12. veljače 2005. Stang su, tu 73-godišnju staricu, u prašumi presrela dva plaćenika.

Na upit gdje joj je oružje pokazala im je Bibliju iz koje im je, moguće predosjećajući što će uslijediti, pročitala iz Govora na gori: ”Blago žednima i gladnima pravednosti, jer će se nasititi!” (Mt 5,6). Plaćenici su odgovorili ustrijelivši je sa šest hitaca.

Njezina krivnja bio je san i rad za drugačiju Amazoniju koja će pripadati svima, u kojoj će svi imati pravo na život i zemlju, u kojoj vrhunski zakon neće biti sila i požuda za dobiti nego mir kao plod pravednosti, zapravo zalaganje za Amazoniju koja će biti anticipacijski znak Božjeg kraljevstva, područje bez tlačenja i dominacije, u kojemu vlada pomirenost i partnerstvo između Boga, čovjeka i prirode.

Na ukopu ”mučenice prašume” skupila se sva politička vrhuška Brazila, no o njihovoj iskrenosti svjedoči to da je nalogodavac ubojstva, moćni veleposjednik, slično kao i izvršitelji, pušten na slobodu u revidiranom sudskom procesu.

Iako je predsjednik Silva u veljači 2006. proglasio 6,5 milijuna hektara prašume zaštićenom zonom, ne uvrstivši u nju spornu Parcelu 55, ipak nema naznaka korjenitih promjena u Amazoniji.

Nama kao proročka opomena ostaje poruka koju je Stang nosila ispisanu na svojoj majici – ”Smrt šume je kraj našega života!” – i nada da će njezina mučenička krv postati sjeme novih kršćana koje će krasiti djelatna proročka odvažnost iznikla iz ekološke svijesti i osjetljivosti za socijalnu nepravdu.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Testamentarne misli Amosa OZ-a (1)
  • O gluposti
  • Uskrs je teže komercijalizirati i banalizirati od Božića
  • Saga o kenijskoj ekološkoj junakinji (V)
  • Saga o kenijskoj ekološkoj junakinji (IV)
  • Saga o kenijskoj ekološkoj junakinji (III)
  • Saga o kenijskoj ekološkoj junakinji (II)
  • Čitajući Radomira Konstantinovića u Sarajevu (4)
  • Saga o kenijskoj ekološkoj junakinji (I)
  • Polazišta za doprinos islama globalnom ekološkom obraćenju

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: HERETIČKI PABIRCI Tagged With: Alen Kristić, Dorothy Stang, Ekologija, Heretički pabirci, put svetosti

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT