Jadranka Brnčić
Prigodom pete obljetnice objavljivanja enciklike Laudato Si. O brizi za naš zajednički dom te u kontekstu pandemijske krize u kojoj se potvrđuje važnost pitanja što ih je enciklika bila otvorila, papa Franjo je, na inicijativu Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, u nedjelju, 25. Svibnja pozvao cjelokupnu Crkvu da sljedeću godinu posveti promišljanju i aktivnostima nadahnutima tom enciklikom.
Premda je u mnogim crkvenim zajednicama diljem svijeta taj put bio otpočeo odmah po izlasku enciklike, u godini pred nama pozvani smo još aktivnije sudjelovati u borbi protiv ”globalizacije ravnodušnosti”. Ta borba neka se trajno očituje kroz osobitu pozornost i nježnost prema najugroženijima, i ljudima i drugim bićima.
Bez ”promjene mentaliteta”, nema ni promjene budućnosti kako ona ne bi bila plod naše loše sadašnjosti.
Enciklika Laudato Si postavila je detaljnu dijagnozu ozbiljnih problema koji utječu na naš planet: zagađenja, klimatske promjene, nestanak biološke raznolikosti, ekološki dug između sjevera i juga svijeta povezan s ekonomskom nejednakošću, antropocentrizam, dominacija tehnokracije i financija te privatno vlasništvo kakvo nije podređeno univerzalnoj svrsi dobara.
Enciklika upozorava na važnost integralne ekologije koja postaje novom paradigmom pravde u kakvoj su nerazdvojni briga o prirodi, pravednost prema siromašnima i zalaganju za dobrobit cjelokupnoga društva.
Da li itko od svećenika ili biskupa govori o nužnosti podizanja ekološke svijesti i ljubavi prema svim stvorenjima kao sastavnom dijelu same vjere?
Naša Zemlja, maltretirana i pljačkana, traži ekološko obraćenje, promjenu smjera, kako bi čovjek preuzeo svoju odgovornost u brizi o zajedničkom domu.
Koliko ozbiljno Crkva u Hrvatskoj shvaća zahtjeve koju pred nju stavljaju inicijative pape Franje svjedoče činjenice koliko se dosad pisalo i govorilo o njima. Vrlo škrto i često krnje ili tek kao pristojno pozivanje na njega kada govori o općim stvarima veće rečenima ranije.
Da li se po institucijama u Crkvi organiziraju skupovi, a u mjesnim crkvama razgovori o razornosti kapitalizma i alternativama njegova nadilaženja?
Ostaje li briga za siromašne samo na karitativnom djelovanju ili se u Crkvi razmišlja i o uzrocima siromaštva te surađuje s civilnim društvom u njihovu nastojanju da te uzroke prepoznaju te, ako ne uklone, ono barem raskrinkaju?
Da li itko od svećenika ili biskupa govori o nužnosti podizanja ekološke svijesti i ljubavi prema svim stvorenjima kao sastavnom dijelu same vjere?
Smatra li se prihvaćanje izbjeglica u Europi ”moralnim imperativom” te se za njega aktivno zalaže?
Ukoliko odgovori na ova pitanja nisu afirmativni, onda riječi pape Franje ne znače puno za Crkvu u Hrvatskoj. A tada se, dakako, pitanje o ”promjeni mentaliteta” teško može uopće postaviti.
Papa Franjo je najavu godine posvećenu promišljanju i aktivnostima na koje nadahnjuje enciklika Laudato Si, popratio molitvom:
”Dragi Bože, pomozi nam da pokažemo kreativnu solidarnost dok se suočavamo s posljedicama globalne pandemije. Učini nas hrabrim u prihvaćanju promjena koje se od nas zahtijevaju u potrazi za općim dobrom. Sada više no ikad osjećajmo se međusobno povezanima i međuovisnima. Osposobi nas da umijemo čuti i odgovoriti na plač Zemlje i na plač siromaha”.
Amen.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- U novoj enciklici papa Franjo promovira novu kulturu
- Kršćanska teologija odmjenjivanja kao antijudaizam
- Odgovor pape Franje na pandemijsku krizu
- Žena za biskupa Lyona
- Sretan rođendan, planete Zemljo!
- Dobar nam bio Pesah, Vazam, Voskresenje, Prelazak!
- Čemu nas uči sadašnja kriza
- Kako je Jean Vanier umro po drugi put
- Ljubljena Amazonija pape Franje
- Papa emeritus Benedikt XVI. povlači svoj potpis
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.