autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Eros i muka čitanja

Autor: Milan Vlajčić / 15.01.2015. Leave a Comment

Kad mi neko pomene eros čitanja, najpre pomislim na oca modernog eseja Michela de Montaigna, prvog engleskog enciklopediste i sveznadara Samuela Johnsona, najznačajnijeg francuskog kritičara Saint-Beuva, pesnika i mudraca T. S. Eliota. Ali oni pripadaju višemilenijskoj Gutenbergovoj galaksiji, očigledno na zalasku pod naletom novih komunikacionih medija i tehnologija.

 

Da je neko vo vremja ono svakom od pomenutih postavio pitanje kakva im je strategija čitanja, zbunili bi se. U minulim vremenima pojam strategija pripadao je vojnoj terminologiji, a u odnosu knjige i čitanja našli bi neko od nežnih objašnjenja. Uzmimo za primer Johnsona, koji je pored golemog rada na prvom enciklopedijskom rečniku uspeo da bude i urednik, ujedno i gotovo jedini pisac lista ‘‘The Rambler“.

Elem, Boswell zapitkuje ovog natmurenog mudraca sredinom 18. stoleća šta i kako čita. I to u nekoliko navrata. Doktor uvek odgovara pomalo nabusito: Čitam sve što mi padne pod ruke (varka, ne bi stigao, da čita najbolje, od helenskih mudraca do Shakespearea). A na pitanje kako, pisac koji je poslednje decenije proveo napola slep, odgovara: Gledam da nađem dobru sveću, gledam kako mi je štivo osvetljeno, borim se protiv onih koji me remete pri čitanju

 

O njegovim mišljenjima o svemu i svačemu sjajno govori čuvena biografija Williama Boswella, koji je ovoj legendi bio ono što i Eckerman za Goethea. Ovu zamašnu knjigu pod naslovom ‘‘Život doktora Samuela Johnsona“ (u prevodu, uzornom u svakom pogledu, Stjepana Krešića) objavila je zagrebačka kuća Naprijed 1958. Koliko ja znam, nikad nije obnovljeno ovo izdanje, zaključujem po zbunjenosti među mojim prijateljima, poznavaocima svega i svačega.

 

Elem, Boswell zapitkuje ovog natmurenog mudraca sredinom 18. stoleća šta i kako čita. I to u nekoliko navrata. Doktor uvek odgovara pomalo nabusito: Čitam sve što mi padne pod ruke (varka, ne bi stigao, da čita najbolje, od helenskih mudraca do Shakespearea). A na pitanje kako, pisac koji je poslednje decenije proveo napola slep, odgovara: Gledam da nađem dobru sveću, gledam kako mi je štivo osvetljeno, borim se protiv onih koji me remete pri čitanju.

 

Saint-Beuve je sredinom 19. stoleća jednom nedeljno objavlivao svoje kritike pod nadnaslovom ‘‘Konverzacije ponedeljkom“. Nije bio nepogrešiv, ali ceo kulturni i književni Pariz se tresao pred povremeno žestokim i ironičnim sudovima o velikanima onog vremena. Imao je oštre prigovore stilu Gustava Flauberta, a kad je Balzac dovršavao svoj džinovski romaneskni ciklus, kritičar je memljao da očekuje od ovog pisca nešto dostojno pravog čitanja!

 

Nisam slučajno pomenuo velikog T. S. Eliota (1888.-1965.), koji je uz svoj prekretnički pesnički i dramski opus ostavio tomove knjiga o elizabetanskim i drugim pesnicima. Njegova odredba o tradiciji iz vrhunskog eseja ‘‘Tradicija i individualni talenat“ mora se imati na umu, čak i kad se udara u tradiciju sa osećanjem da je potreban nekakav novum u nasleđenom korpusu dela i ideja.

Pri kraju svog života, posle niza sjajnih eseja o čitanju i zadacima kritičara, Eliot je gostovao na jednom univerzitetu i među mnogim pitanjima bilo je jedno: Šta je neophodno da bi kritičar bio dostojan svog zadatka. Usledio je bridak odgovor: Da bude inteligentan. Pošto živimo u društvu sa poremećenim vrednosnim merilima, a najveću nevolju izazivaju neke budaletine koje vitlaju nikad proverenim doktoratima, ova Eliotova opomena je važnija nego ikad

 

Pri kraju svog života, posle niza sjajnih eseja o čitanju i zadacima kritičara, Eliot je gostovao na jednom univerzitetu i među mnogim pitanjima bilo je jedno: Šta je neophodno da bi kritičar bio dostojan svog zadatka. Usledio je bridak odgovor: Da bude inteligentan. Pošto živimo u društvu sa poremećenim vrednosnim merilima, a najveću nevolju izazivaju neke budaletine koje vitlaju nikad proverenim doktoratima, ova Eliotova opomena je važnija nego ikad.

 

A kad je reč o knjizi, čitaocu, odnosu ova dva entiteta tokom proteklih milenija, postoji fantastična studija ‘‘Istorija čitanja“ kanadskog pisca i istraživača Alberta Manguela (izdanje novosadskih Svetova, 2005.). U njoj se osvetljava klasični pojam čitanja i njegovo razumevanje do novih informatičkih tehnologija.

 

U ovoj knjizi se pokazuju načini čitanja u raznim kulturama, od Indije i Kine, preko helenske Grčke i Rima, do srednjevekovnih monaha koji su važni spasioci i prevodioci drevnih biblijskih i helenskih spisa. A čitalo se sa kamenih ploča, papirusa i pergamenata (traženi su bili oni od goveđih i ovčijih osuđenih koža). I sada stižemo do digitalnih zapisa u novom vremenu.

 

U uvodu sam pomenuo autore-međaše u životu svakog pomnog čitaoca koji svoje navike ne oblikuje počev od digitalnog teksta. Ali oni pripadaju višemilenijskoj Gutenbergovoj galaksiji, očigledno na zalasku, pod naletom novih komunikacionih medija i tehnologija.

O toj nastupajućoj etapi kulture i multikulturalnosti govori zbornik ogleda ‘‘Strategije čitanja“ (…), koji je znalački priredila i odličnim predgovorom ukrasila Mirjana Stošić. Imena koja sam u uvodu ovog napisa pomenuo ne pominju se u zborniku, jer je naglasak stavljen na nove strategije čitanja (sintagma koja bi užasnula mnoge prethodnike), koje dosežu do kiperteksta, novih oblika umreženosti i ciber tehnologije

 

O toj nastupajućoj etapi kulture i multikulturalnosti govori zbornik ogleda ‘‘Strategije čitanja“ (Fakultet za medije i komunikacije, Beograd, 2014., 316 str.), koji je znalački priredila i odličnim predgovorom ukrasila Mirjana Stošić.

 

Imena koja sam u uvodu ovog napisa pomenuo ne pominju se u zborniku, jer je naglasak stavljen na nove strategije čitanja (sintagma koja bi užasnula mnoge prethodnike), koje dosežu do kiperteksta, novih oblika umreženosti i ciber tehnologije. Pa ipak među mnogim referencama se nalaze i analiziraju biblijski oci, Poslanice svetog Pavla, spisi svetog Augustina… Među autorima dvadeset radova ima onih (5-6) za koje dosad nisam čuo (što pozdravljam, učimo se dok mrdamo). Zato mi ova knjiga mnogo znači.

 

Najpre sam pročitao Blanchotov uvodni esej o čitanju, ali bi lepo uz ovaj načelni tekst legao njegov sjajan esej o Kafki. Paul de Man i Umberto Eco su mi uvek važni. Opsežan esej Jeffeyja Hartmana ‘‘Pismo kao duh“ je obradio razlike u tumačenju biblijskih spisa između jevrejskih i ranohrišćanskih egzegeza. Ovaj izvanredan ogled me je nagnao da otvorim nekoliko važnih referentnih knjiga da bih mogao da pratim autorovu misao. E, pa nikad nismo daleko od studentskih nedoumica.

 

Neki autori, poput Michela Foucaulta (njegov esej o pojmu parezija jedva da dodiruje proces i oblast čitanja) ušli su u knjigu jer je reč o kultnim ličnostima dekonstrukcije i sličnih radikalnih postupaka. Izvanredna knjiga, ali se pitam kako će se u njoj snaći oni čitaoci koji nisu prošli klasične filološke studije (od Biblije do Joycea i Becketa). Neka se snađu, ni meni nije baš lako.

Još tekstova ovog autora:

  • Kao hodač po žici u cirkusu
  • Potemkinova unučad
  • Fest, bez padanja u nesvest
  • Opelo multikulturalnosti
  • Vek Milene Dravić
  • Corax nesalomivi
  • Sto godina izdaje
  • Decenije nesanice
  • Wagner u CineplexX-u
  • Tačno, nebitno, skandal

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: BEO DIJAGNOZE Tagged With: kolumna

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Piše: Tihana Pšenko Miloš

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Operacija Poslovnik

    Operacija Poslovnik

    m-cimesa
  2. Documentine spomen šetnje Zagrebom

    Documentine spomen šetnje Zagrebom

    n-j
  3. Juriš na Veliki Petrovac

    Juriš na Veliki Petrovac

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.