autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Fijasko Kolindina izleta u Ankaru: sve je samo pogoršala

Autor: Božo Kovačević / 15.01.2018. Leave a Comment

Božo Kovačević Foto: Telegram

Božo Kovačević
Foto: Telegram

Čini se da je predsjednici Republike bilo važnije da pod svaku cijenu u drugom tjednu nove godine otputuje u inozemstvo nego to što će tim putovanjem postići. Kako je putovanje u Afganistan iz sigurnosnih razloga moralo biti odgođeno, odlučila se za posjet Turskoj. Tako se morala zadovoljiti prolazom pored kičaste Erdoganove garde umjesto da se uz grah iz kotla druži s vojnicima u Afganistanu što joj je, čini se, jedna od snažnijih potreba.

S obzirom na činjenicu da je u Turskoj i dalje izvanredno stanje kojim Erdogan pokušava osigurati provedbu svojih antidemokratskih reformi kojima se udaljuje od EU, unaprijed je bilo jasno da ozbiljniji razgovor o mogućem intenziviranju procesa turskog približavanja Europskoj uniji nema smisla.

Iluzorno je očekivati da će turski predsjednik izaći u susret interesu hrvatske predsjednice da Turska utječe na bošnjačku stranu u BiH u pogledu izrade izbornog zakona. Ako Hrvatska Turskoj ne može ponuditi baš ništa do čega je Ankari stalo, zašto bi Ankara dovela u pitanje svoj odnos prema SDA preko koje ostvaruje svoj utjecaj u BiH?

Oštre reakcije Ankare na Trumpovu odluku da SAD priznaju Jeruzalem kao glavni grad Izraela suprotno postojećoj rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a i suprotno stajalištu glavnih američkih partnera u Europi bile su dovoljno jasan signal da će Turska biti kritična prema Hrvatskoj jer se u glasanju o tom pitanju na nedavno održanoj sjednici Glavne skupštine UN-a suzdržala.

Pohvale Turskoj što se pridržava sporazuma s EU o prihvatu i smještaju izbjeglica, za što joj EU isplaćuje dogovoreni iznos, imale su samo kurtoazni karakter jer Hrvatska nije presudno utjecala na sklapanje tog aranžmana niti bi o njoj moglo ovisiti njegovo eventualno razvrgavanje.

U ostvarivanju interesa koji su važni za Erdoganov režim hrvatska predsjednica, očito, ne može imati odlučujući utjecaj.

Upravo zbog toga bilo je iluzorno očekivati da će turski predsjednik izaći u susret interesu hrvatske predsjednice da Turska utječe na bošnjačku stranu u BiH u pogledu izrade izbornog zakona. Ako Hrvatska Turskoj ne može ponuditi baš ništa do čega je Ankari stalo, zašto bi Ankara dovela u pitanje svoj odnos prema SDA preko koje ostvaruje svoj utjecaj u BiH?

Činjenica da je predsjednik Erdogan za vrijeme sastanka u Ankari telefonom nazvao Bakira Izetbegovića radi konzultacija o pitanju koje je postavila hrvatska predsjednica pokazuje barem dvije stvari.

Prvo, Izetbegović je Erdoganu važniji partner nego hrvatska predsjednica.

Drugo, u pripremi sastanka ta tema, očito, nije bila u dostatnoj mjeri naglašena pa je, u stanovitoj mjeri, njezino pokretanje bilo iznenađenje za Erdogana.

Kako se iz najave Ureda predsjednice moglo zaključiti da je upravo podrška Turske nastojanjima bosanskohercegovačkih Hrvata da se promijeni izborni zakon bio glavni cilj tog posjeta, toj temi je u pripremi sastanka morala biti dana odgovarajuća važnost. No, prethodno je bilo potrebno procijeniti ima li ikakva izgleda da se Erdogana pridobije za ono na čemu inzistiraju bosanskohercegovački Hrvati i što je predmet neslaganja između njih i Bošnjaka.

O toj procjeni trebala je ovisiti odluka da se putuje ili ne putuje u Ankaru.

A neuspjeh tog lobiranja mogao bi otežati daljnje pregovore aktera političkog spora u Federaciji BiH. S obzirom da je lobiranje bilo neuspješno, upravo to se i dogodilo što potvrđuju žučljive reakcije bošnjačke strane. Daljnja negativna posljedica neuspješnog lobiranja je stvaranje nepovoljne atmosfere uoči najavljenog predsjedničina posjeta BiH i smanjivanje izgleda de se prevladaju razlike u stajalištima bošnjačke i hrvatske strane

Neuspjeh tog lobiranja mogao bi otežati daljnje pregovore aktera političkog spora u Federaciji BiH. S obzirom da je lobiranje bilo neuspješno, upravo to se i dogodilo što potvrđuju žučljive reakcije bošnjačke strane.

Daljnja negativna posljedica neuspješnog lobiranja je stvaranje nepovoljne atmosfere uoči najavljenog predsjedničina posjeta BiH i smanjivanje izgleda de se prevladaju razlike u stajalištima bošnjačke i hrvatske strane.

Da je svjestan mogućih nepovoljnih posljedica neuspješnog lobiranja u Turskoj, pokazao je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavivši da “netko iz Ankare ne može utjecati na glasove Bošnjaka, kao što netko iz Zagreba ne može utjecati na glasove Hrvata, kao što netko iz Beograda ne može utjecati na glasove Srba”.

Tom izjavom – koja je u očitom proturječju s činjenicom da se politički predstavnici sva tri etničko-politička bosanska korpusa u sve većoj mjeri oslanjaju na vanjske sponzore – pokušava se ublažiti neraspoloženje Bošnjaka izazvano pokušajem hrvatske predsjednice da njima iza leđa ugrozi podršku njihovog glavnog vanjskopolitičkog sponzora.

Osim vlasti BiH i tamošnjih važnih političkih igrača, ključni partneri o čijoj podršci i angažmanu ovisi rješavanje bosanskohercegovačkog gordijskog čvora su Washington i Bruxelles.

S obzirom na kaos i dezorijentaciju u Trumpovoj administraciji i na činjenicu da su europski političari BiH prepustili u nadležnost nezainteresiranim briselskim birokratima, neće biti lako oživjeti BiH kao važnu međunarodnu temu i usuglasiti stajališta o sudbini Dejtonskog sporazuma i o eventualnim novim aranžmanima za BiH.

U okolnostima kad euroatlantska osovina ne funkcionira najbolje možda nije politički najmudrije davati važnost Turskoj koja nije sudjelovala u pregovorima oko Dejtonskog sporazuma.

Logičan slijed vanjskopolitičkih poteza trebao bi otpočeti usuglašavanjem jedinstvenog euroatlantskog stajališta.

Sljedeći bi korak trebali biti pregovori Zapada s Rusijom radi eventualnog postizanja suglasja o mogućim promjenama Dejtonskog sporazuma i radi koordiniranog nastupa u Vijeću sigurnosti kako nijedna stalna članica ne bi uložila veto ako ta tema uopće dođe do Vijeća sigurnosti.

Da je svjestan mogućih nepovoljnih posljedica neuspješnog lobiranja u Turskoj, pokazao je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavivši da “netko iz Ankare ne može utjecati na glasove Bošnjaka, kao što netko iz Zagreba ne može utjecati na glasove Hrvata, kao što netko iz Beograda ne može utjecati na glasove Srba”

Uključivanje novog igrača, Turske, u pregovore u BiH može biti produktivno tek nakon što Zapad bude imao jasno stajalište o BiH i nakon što stranama u BiH budu jasno predočene perspektive i prednosti prihvaćanja zapadnih ponuda i moguće nepovoljne posljedice njihova odbacivanja.

Važan dio te ponude treba biti moguća integracija u EU i naglašavanje prednosti takvog puta za cijelu BiH i sve njezine konstitutivne narode.

Na protokolarnoj i psihološkoj razini bilo bi važno da predstavnici Republike Hrvatske intenziviraju službene kontakte i s predstavnicima vlasti BiH u svojstvu predstavnika države, a ne samo u svojstvu predstavnika njihovih etničkih skupina.

Napadno česti odlasci predsjednika Vlade RH u posjete samo bosanskohercegovačkim Hrvatima – premda za to postoji osnova u Dejtonskom sporazumu – mogu kod Bošnjaka samo pojačati potrebu za učvršćivanje veza s Turskom kao njihovim vanjskopolitičkim sponzorom ako ti odlasci ne uključuju i razgovore s dužnosnicima vlasti BiH.

Najavljeni posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović BiH trebao bi pokazati da je Hrvatskoj stalo do boljitka cijele BiH, a ne samo bosanskohercegovačkih Hrvata.

To će joj biti teže postići nego što bi bilo da se prethodno nije dogodilo neuspješno lobiranje u Ankari da se Turska odrekne svojih političkih štićenika u BiH.

(Prenosimo s portala Telegram).

Još tekstova ovog autora:

  • KGK i u sadašnjosti i u budućnosti vidi samo prošlost
  • Što premijer nije rekao u svom godišnjem izviješću
  • HDZ nema svog kandidata na predsjedničkim izborima
  • Poremećena prošlost, sadašnjost i budućnost u politici HDZ-a
  • O predsjedničkim kandidaturama
  • Motivi živčanosti i agresije (ne samo kod premijera Plenkovića)
  • ”Patrijarh Porošenko”: Crkva u predizbornoj kampanji
  • Ortački kapitalizam i poslije Martine Dalić
  • Koje bi zemlje opet prihvatile Deklaraciju o ljudskim pravima?
  • KGK pokazuje da ju nije previše briga za stabilnost države

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: BiH, Božo Kovačević, Bruxelles, Dragan Čović, Erdoğan, Grabar-Kitarović, Hrvatska, Izetbegović, Jeruzalem, Orbi et populis, SAD, SDA, Turska, UN, Washington

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT