autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Filmovi novog veka

Autor: Milan Vlajčić / 17.04.2014. 1 Comment

Psiholozi i proučavaoci književnosti poručuju da bi najbolje i omiljene knjige čitaoci morali da čitaju svake pete godine ponovo. Ne samo zato što postoji neumitan proces zaboravljanja, već i zbog toga što čovek posle izvesnih godina drugim očima i sa novom zrelošću upoznaje svoja omiljena dela.

 

Znamo da su nas u obaveznom školovanju primoravali da čitamo klasike. Kako su nas nastavnici upućivali u lepote književnog dela, velika je sreća da nam nisu ubili želju da čitamo i u poodmaklom dobu. Ali nije isto čitati ’’Zločin i  kaznu“ F. Dostojevskog u šesnaestoj godini, i desetak godina kasnije.

Od takvih ćete na svakom koraku čuti kako je savremena srpska poezija na nivou (svetske!), premda lako doznajete da oni ne poznaju nijedan važniji jezik sem svog zavičajnog. Sa sličnom namenošću se govori o novoj srpskoj prozi, premda lako vidimo da je vreme moćnih pisaca poput Kiša, Pekića, Aleksandra Tišme, Konstantinovića, Mirka Kovača iza nas. I onda se čudimo što se sužava krug ozbiljnih čitača, a širi onaj koji ispunjava treš-literatura voditeljskih zvezda, porno-starleta i diva sa dunavskih splavova

 

Naravno, čak i za profesionalne čitače i univerzitetske profesore često je ovaj izazov nepremostiv ako stalno prate noviju književnu produkciju, izmenjene modele tumačenja književnih dela, da ne bi zaostali u percepciji umetnosti koja sa vremenom dobija drugačije reference. T. S. Eliot je pre stotinak godina na vreme upozorio da svako novo umetničko delo pomera razumevanje onoga što smatramo tradicijom (ona dobija status neizmenjivih vrednosti samo tamo gde se sa tradicijom instrumentalizuje poimanje prošlih vremena i ondašnjih vrednosnih sistema).

 

Ostavljam po strani jedan sloj nametljivih sveznalica koji o svemu donose lake i teške sudove, što u poremećenim kulturama poput srpske lako prolazi, ali ostavlja neprijatne tragove. Od takvih ćete na svakom koraku čuti kako je savremena srpska poezija na nivou (svetske!), premda lako doznajete da oni ne poznaju nijedan važniji jezik sem svog zavičajnog.

 

Sa sličnom namenošću se govori o novoj srpskoj prozi, premda lako vidimo da je vreme moćnih pisaca poput Kiša, Pekića, Aleksandra Tišme, Konstantinovića, Mirka Kovača iza nas. I onda se čudimo što se sužava krug ozbiljnih čitača, a širi onaj koji ispunjava treš-literatura voditeljskih zvezda, porno-starleta i diva sa dunavskih splavova.

 

Nešto slično važi i za filmsku umetnost. Promiču mnogi filmovi i većina ubrzo pada u zaborav (najčešće zasluženo). No neki filmovi, koji polože ispit vremena, postaju sve bolji i dragoceniji za naše razumevanje života i čovekove sudbine.

 

Svako ima pravo da kaže da mu je dovoljno što je nekad davno video Hitchcockovu ‘‘Vrtoglavicu“ ili ‘‘Rubljova“ Andreja Tarkovskog, ali znam mnogo ljudi koji kao i ja uvek sa novim uzbuđenjem ponovo pogledaju klasična i neka novija filmska dela.

Nešto slično važi i za filmsku umetnost. Promiču mnogi filmovi i većina ubrzo pada u zaborav (najčešće zasluženo). No neki filmovi, koji polože ispit vremena, postaju sve bolji i dragoceniji za naše razumevanje života i čovekove sudbine. Svako ima pravo da kaže da mu je dovoljno što je nekad davno video Hitchcockovu ’’Vrtoglavicu“ ili ‘‘Rubljova“ Andreja Tarkovskog, ali znam mnogo ljudi koji kao i ja uvek sa novim uzbuđenjem ponovo pogledaju klasična i neka novija filmska dela

 

Zato se i prave liste najboljih filmova na kraju godine, decenije i stoleća. Nema konačnog i neprikosnovenog izbora, što se najbolje vidi iz liste najboljih filmova u istoriji, koju svakih desetak godina objavljuje najpoznatiji filmski časopis na svetu, londonski Sight and Sound. Svako novo glasanje dovodi do pomeranja na listi (koja se sastavlja glasanjem nekoliko stotina uglednih filmskih kritičara). Neki filmovi koji su bili pri vrhu pre dvadesetak godina su nestali, a iskrsli su drugi filmovi (ne uvek novi po datumu snimanja). Vreme utiče na ukuse, na percepciju filmova. Neki filmovi naprosto ‘‘izblede“, drugi isplivaju iz pozadine.

 

Posebno je opasno ako se, u vremenima opšte ekspanzije novih tehnologija, filmovi u prvoj recepciji doživljavaju na malim ekranima (TV) i na sve moćnijoj internet ponudi. Time se gubi onaj poslednji trag zamračene dvorane, doživljaj koji u bioskopskoj tami približava gledaoca oniričkoj komponenti filma kao medija. Zato nije čudo kad neki mlađi aficionadosi filmskog medija odbacuju čitave decenije filmske umetnosti u potrazi za pomodnom pulp-percepcijom sveta.

 

Na kraju prošle decenije sastavljene su mnoge liste najboljih filmova prve decenije trećeg milenija. One se razlikuju od kritičara do kritičara, što samo govori da se imalo šta odabrati.

 

Evo deset filmova koje sam ja odabrao za preporuku: ‘‘Bela traka“ Mihaela Hanekea, ‘‘Panov lavirint“ Guillerma del Toroa, ‘‘Holivudski bulevar“ (Mulholland Drive) Davida Lyncha, ‘‘Sve o mojoj majci“ Pedra Almodovara, ‘‘Tamni vitez“ Cristophera Nolana, ‘‘Pisac iz senke“ Romana Polanskog, ‘‘Prorok“ Jacquesa Audiarda, ‘‘Ostrvo“ Pavela Lungina, ‘‘Udaljenost“ Nuria Bilge Cejlana i ‘‘Velika lepota (La grande bellezza) Paola Sorentina.

Oni koji vole film i ne gledaju ga samo kao deo dokolice i razbibrige vratiće se ovim i drugim naslovima. Da budem iskren, jedan od ovih filmova (neću da otkrijem koji, to sad nije bitno) pri prvom gledanju me je ostavio u priličnoj ravnodušnosti. Kad sam ga ponovo pogledao, on mi se ‘‘otvorio“. Ništa čudno. To su događa i sa knjigama: krenete sa čitanjem, osetite neki otpor, ostavite knjigu, ali posle nekog vremena, sve izgleda drugačije

 

To su filmovi koji su inače osvajali Oskare ili neke druge važne nagrade, ali to nije najbitnije, jer postoje filmovi sa sličnim javnim priznanjima koji su potonuli u priličnu senku (često, vrlo opravdano). U njima se očituje ono najbolje po čemu film opstaje kao umetnost pokretnih slika, sa uznemirujućim porukama i doživljajem koji dugo opstaje u gledaočevoj svesti.

 

Oni koji vole film i ne gledaju ga samo kao deo dokolice i razbibrige vratiće se ovim i drugim naslovima. Da budem iskren, jedan od ovih filmova (neću da otkrijem koji, to sad nije bitno) pri prvom gledanju me je ostavio u priličnoj ravnodušnosti. Kad sam ga ponovo pogledao, on mi se ‘‘otvorio“. Ništa čudno. To su događa i sa knjigama: krenete sa čitanjem, osetite neki otpor, ostavite knjigu, ali posle nekog vremena, sve izgleda drugačije.

 

Ako već dosad niste stekli naviku da u kućnoj kolekciji čuvate DVD snimke probranih filmova, počnite sa ovim naslovima. Ima ih na ćoškovima (priče o pirateriji ostavite onima koji nas sprečavaju da uđemo u Evropu mnogo efikasnije), imaju ih vaši prijatelji, razmenite snimke, to se u celom svetu radi (i nigde nije kažnjivo).

 

Nećete se pokajati ako sa predložene liste, ili neke druge, proberete nešto za kasnije gledanje. Ako smem da vam poverim, neke filmove sam video i desetak puta, poput neverovatnog, mističnog ‘‘Ostrva“ ruskog genija Pavela Lungina. Zato su ljudi i u mnogo težim vremenina čitali Rabelaisalea i Cervantesa, slušali Bacha i Mozarta. Tako je lakše i lepše.

Još tekstova ovog autora:

  • Kao hodač po žici u cirkusu
  • Potemkinova unučad
  • Fest, bez padanja u nesvest
  • Opelo multikulturalnosti
  • Vek Milene Dravić
  • Eros i muka čitanja
  • Corax nesalomivi
  • Sto godina izdaje
  • Decenije nesanice
  • Wagner u CineplexX-u

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: BEO DIJAGNOZE Tagged With: Aleksandar Tišma, Andrej Tarkovski, autograf.hr, Beo-dijagnoze, Dostojevski, film, Hitchcock, Kiš, kolumna, Konstantinović, Milan Vlajčić, Mirko Kovač, Paolo Sorentino, Pekić, pisac, T. S. Eliot

Comments

  1. Katarina Livljanić says

    18.04.2014. at 13:54

    Da, fantasticno Lunginovo “Ostrvo”.
    Čovjek se osjeća manje sam kad pročita da ga je i netko drugi vidio toliko puta…

    U ovu “moćnu gomilicu” usudila bih se, kao sasvim osobnu preporuku, dodati i “Cezar mora umrijeti” brace Taviani.

    Log in to Reply

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu postupka

    Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu...

    m-bacic
  2. Šeks & drugs

    Šeks & drugs

    viktor-ivancic
  3. Štepinčevo

    Štepinčevo

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    anja-kozul
  2. Čudo u Ogulinu

    Čudo u Ogulinu

    paulina-arbutina
  3. Ujedinjena Baranja za Baniju

    Ujedinjena Baranja za Baniju

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.